Udruga invalida rada Zagreba organizirala je u utorak, 27. svibnja 2025., logoterapijsko predavanje na temu ‘Optimizam prošlosti’, koje su održale logoterapeutkinje iz Udruge Speculum – Mirjana Anđić i Marina Ivanda
Poslušaj članak
– Čovjek je jedino biće na zemlji koje može s odmakom i iz duhovne dimenzije sagledati svoju prošlost, zauzeti stav nasprav prošlosti i događaja, izvući vrijednosti koje su sigurno pohranjene u prošlosti i koje ni smrt ne može poništiti te slobodno i smisleno odlučivati o tome što može i hoće izabrati od mogućnosti koje mu se pružaju, bez obzira koliko ih je i koliko su skučene i neovisno o vremenu koje nam je preostalo da ih realiziramo – naglasile su logoterapeutkinje.
Ujedno, tijekom logoterapijske radionice pojasnile su zainteresiranim članovima UIR-a Zagreba da je utemeljitelj logoterapije Viktor E. Frankl, liječnik, psihijatar, neurolog i filozof, koji je preživio čak četiri koncentracijska logora. On je smatrao da je najdublji i najsnažniji motiv u čovjeku – volja za smislom, a to je ‘duboko u čovjeku usađena žudnja i borba za viši i krajnji smisao njegova postojanja’. Naime, čovjek je primarno motiviran traženjem i ispunjenjem svog postojanja, želi znati zašto postoji i želi pronaći odgovore na pitanja poput ‘Zašto postojim? Čemu sve to?’.
Kako je ljudski život prolazan pa budućnosti još nema, a prošlost više ne postoji pa je jedino što postoji sadašnjost, egzistencijalizam stavlja naglasak na sadašnjost s time da budućnosti još nema – a prošlost više ne postoji, logoterapija zastupa mišljenje da budućnosti još nema, ali je zato prošlost nešto što je istinski stvarno, odnosno u prošlosti je sve pohranjeno i to pohranjeno zauvijek.
Po Franklu, ‘u prošlosti nije ništa izgubljeno i sve je nepromjenljivo pohranjeno’.
Na svijetu je sve promjenjivo i nepostojano, a logoterapija suprotstavlja ‘optimizam prošlosti’ ‘pesimizmu sadašnjosti’.
Čovjek često i u sebi i u drugima nažalost najčešće primjećuje greške i ono što nije dobro. Tako ‘nizine’ predstavljaju dijelove povijesti koji su teški promašaji, bolesti, prošuštene prilike, podnesene nepravde, diskriminacije, dok prema optimizmu prošlosti u logoterapiji treba najprije osvijetliti dobre dijelove povijesti, one ‘planinske vrhunce’ po E. Lukasu koji upravo i mogu, kada bivaju osvijetljeni, kao velika svjetla na vrhu brda, rasvijetliti i tamne nizine do kojih svjetlost obično ne dopire, jer oni predstavljaju lijepe događaje na kojima smo zahvalni, uspjehe koje smo postigli, događaje zbog kojim smo bili sretni. Optimizam prošlosti znači da je najsigurnija u našem postojanju naša prošlost.
Predavačice su razumijevanje optimizma prošlosti usporedile s parabolom žitnice, koja predstavlja čitav naš život sa svim svjesnim i nesvjesnim mislima, htijenjima, događajima, postignućima, željama, odnosima, na koje smo imali i nismo imali utjecaja. Tako dugo dok živimo, vrijeme je za promjene.
Na kraju radionice svima je podijeljena zadaća, a to je da svatko neka razmisli i zapiše u bilježnicu lijepe događaje od rođenja, uspjehe/postignuća, prijateljstva, lijepe trenutke u obitelji, darove na kojima se može biti zahvalan i koje ni smrt ne može izbrisati. Upravo su to događaji koji čovjeka čine neponovljivim i jedinstvenim. Pohranjena riznica nikada se neće izbrisati niti ju netko može oštetiti ili ukrasti. Važno je da se može reći kada se osvrne unatrag: ‘Bilo je lijepo, moj život je imao smisla!’
Stanko Svečak iz UIR-a Zagreba istaknuo je da je predavanje organizirano i održano u okviru trogodišnjeg programa ‘Savjetom prema inkluziji’, koji financira Grad Zagreb u okviru Javnog natječaja za financiranje trogodišnjih programa udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz pružanje izvaninstitucionalnih usluga za razdoblje od 2023. do 2025. godine iz proračuna Grada Zagreba.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Kada je riječ o pozicioniranju osoba s invaliditetom na tržištu rada, trendovi su obećavajući, no pred nama su još brojni izazovi koje treba riješiti želimo li uistinu izgraditi društvo jednakih mogućnosti
Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI ovaj je tjedan u Zagrebu organizirao Okrugli stol na temu (samo)zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Za one neupućene, (samo)zapošljavanje osoba s invaliditetom u našoj se zemlji potiče kroz sustav zakonskih olakšica, financijskih potpora i mjera aktivne politike zapošljavanja koje provode Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) te Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Kada je riječ o pozicioniranju osoba s invaliditetom na tržištu rada, trendovi su obećavajući, no pred nama su još brojni izazovi koje treba riješiti želimo li uistinu izgraditi društvo jednakih mogućnosti.
Denis Marijon, predsjednik SUMSI-ja, naveo je, uz sve ostalo, podatak da sve više osoba s invaliditetom odlazi na vještačenje nakon donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku. Ranije za to nisu bili pretjerano zainteresirani zbog komplicirane i često naporne procedure vještačenja, no sada brojne osobe s invaliditetom barem znaju koliki je stupanj njihova invaliditeta i razina radne sposobnosti. Usto, tvrdi Marijon, njegovu se Savezu javlja sve više poslodavaca motiviranih da saznaju koja su njihova prava i obveze pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te koju vrstu zaposlenika im mogu prezentirati.
Darijo Jurišić, pravobranitelj za OSI, u svom je jezgrovitom ekspozeu izrazio zadovoljstvo zbog obećavajućeg trenda u zapošljavanju osoba s invaliditetom, no isto tako upozorio na nesrazmjer u broju nezaposlenih osoba s invaliditetom i onih bez invaliditeta, veći negoli se to može iščitati iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Po toj statistici, nažalost, Hrvatska je na neslavnom vrhu među zemljama Europske unije.
Pravobranitelj Jurišić poseban je naglasak stavio na mentalno i fizičko zdravlje koje se bitno popravlja kada je osoba s invaliditetom zaposlena, raste osjećaj svrhe i samopoštovanja, pozitivno utječe na cijelu obitelj, a također mijenja i percepciju društvene zajednice o mogućnostima i vještinama osoba s invaliditetom. Egzistencijalna neovisnost i veća socijalna uključenost očekivani su nusprodukti boljeg pozicioniranja svake osobe s invaliditetom na tržištu rada.
Stoga je pravobranitelj Jurišić pozvao poslodavce da kroz sveobuhvatnu edukaciju razvijaju svijest o pravima, potrebama i sposobnostima osoba s invaliditetom. To je pouzdan put prema inkluzivnom zapošljavanju, krupan korak u stvaranju društva jednakih mogućnosti u kojem se cijene i potiču sposobnosti svih ljudi, bez obzira imaju li invaliditet ili ne.
Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb dao je detaljan prikaz svih benefita koje za poslodavce donosi zapošljavanje osoba s invaliditetom. Između ostalog, Sobota je podsjetio da poslodavci koji ispune uvjete i zaposle osobu s invaliditetom imaju pravo na više vrsta financijskih olakšica preko ZOSI-ja i HZZ-a. Primjerice, sufinanciranje dijela troška bruto plaće za zaposlenu osobu s invaliditetom, financiranje troškova prilagodbe radnog mjesta, opreme, pristupačnosti i uvjeta rada te mogućnost zapošljavanja unutar integrativnih i zaštitnih radionica. Sobota je naveo i neslužbene podatke prema kojima je stvarni broj zaposlenih osoba s invaliditetom ipak veći od onoga prikazanog u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
VijestiPrije 7 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
EU kutakPrije 4 dana
VremeplovPrije 7 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana
in MREŽAPrije 7 dana
VijestiPrije 3 dana