Kada je riječ o pozicioniranju osoba s invaliditetom na tržištu rada, trendovi su obećavajući, no pred nama su još brojni izazovi koje treba riješiti želimo li uistinu izgraditi društvo jednakih mogućnosti
Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI ovaj je tjedan u Zagrebu organizirao Okrugli stol na temu (samo)zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Za one neupućene, (samo)zapošljavanje osoba s invaliditetom u našoj se zemlji potiče kroz sustav zakonskih olakšica, financijskih potpora i mjera aktivne politike zapošljavanja koje provode Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) te Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Kada je riječ o pozicioniranju osoba s invaliditetom na tržištu rada, trendovi su obećavajući, no pred nama su još brojni izazovi koje treba riješiti želimo li uistinu izgraditi društvo jednakih mogućnosti.
Denis Marijon, predsjednik SUMSI-ja, naveo je, uz sve ostalo, podatak da sve više osoba s invaliditetom odlazi na vještačenje nakon donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku. Ranije za to nisu bili pretjerano zainteresirani zbog komplicirane i često naporne procedure vještačenja, no sada brojne osobe s invaliditetom barem znaju koliki je stupanj njihova invaliditeta i razina radne sposobnosti. Usto, tvrdi Marijon, njegovu se Savezu javlja sve više poslodavaca motiviranih da saznaju koja su njihova prava i obveze pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te koju vrstu zaposlenika im mogu prezentirati.
Darijo Jurišić, pravobranitelj za OSI, u svom je jezgrovitom ekspozeu izrazio zadovoljstvo zbog obećavajućeg trenda u zapošljavanju osoba s invaliditetom, no isto tako upozorio na nesrazmjer u broju nezaposlenih osoba s invaliditetom i onih bez invaliditeta, veći negoli se to može iščitati iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Po toj statistici, nažalost, Hrvatska je na neslavnom vrhu među zemljama Europske unije.
Pravobranitelj Jurišić poseban je naglasak stavio na mentalno i fizičko zdravlje koje se bitno popravlja kada je osoba s invaliditetom zaposlena, raste osjećaj svrhe i samopoštovanja, pozitivno utječe na cijelu obitelj, a također mijenja i percepciju društvene zajednice o mogućnostima i vještinama osoba s invaliditetom. Egzistencijalna neovisnost i veća socijalna uključenost očekivani su nusprodukti boljeg pozicioniranja svake osobe s invaliditetom na tržištu rada.
Stoga je pravobranitelj Jurišić pozvao poslodavce da kroz sveobuhvatnu edukaciju razvijaju svijest o pravima, potrebama i sposobnostima osoba s invaliditetom. To je pouzdan put prema inkluzivnom zapošljavanju, krupan korak u stvaranju društva jednakih mogućnosti u kojem se cijene i potiču sposobnosti svih ljudi, bez obzira imaju li invaliditet ili ne.
Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb dao je detaljan prikaz svih benefita koje za poslodavce donosi zapošljavanje osoba s invaliditetom. Između ostalog, Sobota je podsjetio da poslodavci koji ispune uvjete i zaposle osobu s invaliditetom imaju pravo na više vrsta financijskih olakšica preko ZOSI-ja i HZZ-a. Primjerice, sufinanciranje dijela troška bruto plaće za zaposlenu osobu s invaliditetom, financiranje troškova prilagodbe radnog mjesta, opreme, pristupačnosti i uvjeta rada te mogućnost zapošljavanja unutar integrativnih i zaštitnih radionica. Sobota je naveo i neslužbene podatke prema kojima je stvarni broj zaposlenih osoba s invaliditetom ipak veći od onoga prikazanog u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.