Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad
‘Soba čuda’, kabinet senzorne integracije za djecu s teškoćama, koji je udruga OSI uredila u prostoru Narodne knjižnice Vlado Gotovac, otvorena je u petak, pri čemu je najavljeno i osnivanje Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama u Sisku.
Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad.
– Zahvaljujemo Petrinji na gostoprimstvu, ali sretni smo što smo se vratili kući. Sada će biti lakše našoj djeci i njihovim roditeljima – rekao je predsjednik udruge OSI Sisačko-moslavačke županije Nikica Mračić.
Izvršna direktorica udruge Snježana Tomašević izrazila je zadovoljstvo novouređenim prostorom i suvremenom opremom koja će koristiti djeci u terapijskom radu.
– Ovo je važan korak u integraciji djece s posebnim potrebama – istaknula je dodavši kako kabinet trenutno koristi pedesetak djece, dok novi prostor ima kapacitet za još stotinjak korisnika.
Kabinet senzorne integracije opremljen je uz pomoć Grada Siska, UNICEF-a i brojnih donatora te sponzora. Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić poručio je kako će nastaviti zajedno raditi za dobrobit djece.
– Prihvatili smo inicijativu udruge i pokrećemo projekt osnivanja Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. Sisačko-moslavačka županija jedna je od pet županija koja još nema takav centar, no vjerujem da ćemo uz pomoć Vlade uspjeti ostvariti taj cilj. Grad Sisak osigurat će zemljište, prostor i potrebnu infrastrukturu – rekao je Orlić.
U prvoj polovici godine dvije trećine objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i okolici, dok su najtraženiji radnici bili prodavači, skladištari, vozači i konobari
Poslušaj članak
U prvih šest mjeseci 2026. godine na portalu MojPosao objavljeno je više od 23.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od 6,6% u odnosu na usporedive podatke u istom razdoblju prošle godine, pokazuje analiza tržišta rada koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao.
Istodobno, broj poslodavaca koji su oglašavali radna mjesta smanjio se za svega 2,0%.
Prodavači i dalje natraženiji radnici u Hrvatskoj
Kao i prethodnih godina, i u prvoj polovici 2026. najveća potražnja za radnicima bila je u trgovini i prodaji. Ta je kategorija činila gotovo četvrtinu svih objavljenih oglasa za posao, s udjelom od 24,9%.
Slijede Turizam i ugostiteljstvo s 13,2% te Financije i računovodstvo s 12,8%.
Unatoč određenim oscilacijama na tržištu rada, profil najtraženijih radnika u Hrvatskoj ostaje relativno stabilan. Poslodavci i dalje najveću potrebu iskazuju za zanimanjima koja su snažno povezana s operativnom podrškom, prodajom te uslužnim djelatnostima.
Najveća potražnja zabilježena je za radnim mjestima: prodavač/trgovac, skladištar, vozač, prodajni savjetnik, konobar/barmen, kuhar i administrator.
Zagreb i dalje prednjači
Grad Zagreb i Zagrebačka županija i dalje su središte tržišta rada u Hrvatskoj.
U prvoj polovici godine na ovo se područje odnosilo čak 65,8% svih objavljenih oglasa za posao, što je znatno više nego lani, kada je njihov udio iznosio 53%. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 16,7% te Primorsko-goranska s 14,5%.
Pad broja objavljenih oglasa za posao vidljiv je u gotovo svim županijama, no njegov intenzitet nije svugdje jednak.
Najizraženiji relativni pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj oglasa smanjen za 28,6%, zatim u Virovitičko-podravskoj s padom od 23,9%, te u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, koje bilježe pad od 22,8%.
S druge strane, najblaži pad, odnosno najveću razinu stabilnosti, bilježe Krapinsko-zagorska županija s padom od 1,5%, Varaždinska s 4,8% te Splitsko-dalmatinska s 5,3%.
Stalni posao u četiri od pet oglasa
Kada je riječ o traženoj razini obrazovanja, najveći udio oglasa namijenjen je kandidatima sa srednjom stručnom spremom, na koje se odnosi 41,6% ukupnog broja objavljenih natječaja za slobodna radna mjesta.
Slijede oglasi za kandidate s visokom stručnom spremom, s udjelom od 22,3%, te višom stručnom spremom, s 21,2%.
U pogledu vrste radnog odnosa, i dalje prevladavaju oglasi za stalni posao.
Čak 88,8% oglasa odnosilo se na rad na neodređeno vrijeme, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 80%. Istodobno, 26,1% oglasa odnosilo se na rad na određeno, a 4,5% na sezonske poslove.
U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast udjela oglasa za rad na neodređeno te pad udjela oglasa za rad na određeno vrijeme. Takav trend sugerira da poslodavci putem portala za oglašavanje slobodnih radnih mjesta sve češće traže kandidate za stalne pozicije, dok se za privremene i kratkoročne potrebe u većoj mjeri okreću drugim oblicima zapošljavanja, primjerice agencijama za uvoz stranih radnika.
Rast interesa kandidata za posao
Dok se ponuda poslova smanjuje, interes kandidata nastavlja rasti.
Broj prijava na oglase porastao je za 3,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a još izraženiji rast vidi se u broju prijava po pojedinom oglasu.
Prosječan broj prijava po oglasu porastao je s prošlogodišnje 34 na 40 prijava, što predstavlja rast od 18%.
Gdje Hrvati žele raditi? Erste, ZABA i HPB su najpoželjniji poslodavci u financijama i osiguranju
Poslušaj članak
Sigurnost posla, stabilnost industrije, mogućnost napredovanja i ravnoteža privatnog i poslovnog života ključni su razlozi zbog kojih Hrvati financije i osiguranje vide kao poželjan sektor za razvoj karijere. Potvrdilo je to istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno među više od 27 tisuća ispitanika.
Istraživanje, koje se temelji isključivo na percepciji ispitanika i njihovom slobodnom izboru, već puna dva desetljeća provodi Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao.
Erste na vrhu
Prema istraživanju, poslodavci prvog izbora u Hrvatskoj u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja su: Erste&Steiermärkische Bank, Zagrebačka banka i Hrvatska narodna banka.
Erste banka ove je godine izbila na vrh ljestvice najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, nakon što je lani zauzimala treće mjesto. Zagrebačka banka, prošlogodišnji lider, sada je na drugoj poziciji, dok je Hrvatska narodna banka ostvarila najveći pomak među vodećima, skočivši sa šestog na treće mjesto u odnosu na 2025. godinu.
Što je kandidatima važno?
Kako bismo bolje razumjeli što čini najpoželjnijeg poslodavca i koje karakteristike poslodavce izdvajaju od konkurencije, ispitanici su u istraživanju izdvojili do tri ključna faktora koja, prema njihovu mišljenju, najviše utječu na poželjnost poslodavca.
Rezultati istraživanja pokazuju da najpoželjnije poslodavce od ostatka konkurencije najviše izdvajaju sigurnost radnog mjesta, mogućnost napretka u struci i ravnoteža privatnog i poslovnog života. Upravo te karakteristike ispitanici najčešće prepoznaju kao ključne razloge zbog kojih određene poslodavce smatraju poželjnijima od drugih.
Osim toga, važnu ulogu imaju i dobri međuljudski odnosi, reputacija tvrtke, kvalitetan odnos nadređenih prema zaposlenicima te prilike za hijerarhijsko napredovanje, koje dodatno jačaju percepciju poželjnog poslodavca na tržištu rada.
Razmišljamo li o promjeni posla?
Kad je riječ o lojalnosti, 53% ispitanika kojima je poslodavac prvog izbora upravo iz ove djelatnosti često razmišlja o promjeni posla, što je nešto više u odnosu na ukupni uzorak, gdje takve misli ima gotovo polovica ispitanika (49%). S druge strane, 35% ljudi o promjeni razmišlja povremeno, dok 12% ističe kako su zadovoljni kod trenutnog poslodavca i uopće ne razmišljaju o odlasku.
Podaci postaju još zanimljiviji kada se analiziraju stavovi zaposlenika koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora u sektoru financija i osiguranja. Upravo ta skupina pokazuje znatno višu razinu lojalnosti prema poslodavcu i rjeđe razmišlja o promjeni posla. Gotovo polovica zaposlenika, njih 46%, uopće ne razmišlja o odlasku, dok tek 8% navodi da o promjeni posla razmišlja često.
Kada je riječ o benefitima koje zaposlenici najviše žele, na vrhu liste nalaze se bonusi za izvanredna postignuća i fleksibilno radno vrijeme. Među najpoželjnijim pogodnostima za zaposlenike visoko su rangirane i edukacije, plaćene zdravstvene usluge iznad osnovnog paketa te dodatni dani godišnjeg odmora.
S druge strane, ispitanici najmanje važnima smatraju bonuse za preporuke, subvencioniranje kulturnih i sportskih aktivnosti te organizirana vikend druženja.
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Tomislav Bušljeta
Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu
Poslušaj članak
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je prošli tjedan predstavnike Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir povodom obilježavanja Međunarodnog dana gluhosljepoće. Susret je održan kako bi se skrenula pozornost na potrebe gluhoslijepih osoba te na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju u obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnom životu.
Tijekom razgovora predsjednica Saveza Sanja Tarczay predstavila je rad organizacije i objasnila kako je upravo Savez Dodir pokrenuo inicijativu da se 27. lipnja proglasi Međunarodnim danom gluhosljepoće. Zahvaljujući toj inicijativi i podršci hrvatskih institucija te međunarodnih partnera, Opća skupština Ujedinjenih naroda 2025. godine službeno je proglasila taj datum Međunarodnim danom gluhosljepoće.
Na sastanku je istaknuto da je gluhosljepoća posebno oštećenje koje uključuje istodobni gubitak sluha i vida, zbog čega mnogim osobama treba pomoć u komunikaciji i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Predstavnici Saveza naglasili su da je važno osigurati veću dostupnost komunikacijskih posrednika i prevoditelja kako bi gluhoslijepe osobe mogle ravnopravno sudjelovati u društvu i ostvarivati svoja prava.
Predstavljen je i rad Saveza Dodir, koji djeluje od 1994. godine kao jedina nacionalna organizacija specijalizirana za pružanje podrške gluhoslijepim osobama u Hrvatskoj. Savez provodi edukacije, pruža stručnu pomoć članovima te organizira osposobljavanje komunikacijskih posrednika koji pomažu gluhoslijepim osobama u svakodnevnom životu, školovanju i radu. U njegov rad uključene su udruge iz više hrvatskih županija koje zajednički rade na poboljšanju kvalitete života svojih članova.
Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu.
Predsjednik Milanović saslušao je njihove prijedloge i upoznao se s aktivnostima koje Savez provodi kako bi poboljšao položaj gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj.
Sastanku su, uz predstavnike Saveza Dodir, prisustvovali i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predstojnica Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Gordana Berc, prodekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Kristina Cergol te pomoćnica za razvojne, međunarodne i digitalne programe Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Ines Katić.
Uz predsjednika Zorana Milanovića na sastanku je sudjelovala i njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
MedicinaPrije 2 dana
Kutak za stručnjakePrije 4 dana
KulturaPrije 7 dana
KulturaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 7 dana
in MREŽAPrije 4 dana