Zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da bi najnoviji potezi administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogli ugroziti desetljeća napretka u području inkluzije te povećati rizik od ponovne institucionalizacije osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Razlog za zabrinutost su dvije nedavne odluke američke administracije. Ministarstvo obrazovanja najavilo je prijenos nadležnosti za posebno obrazovanje na Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga, na čijem je čelu Robert F. Kennedy Jr., dok je Ministarstvo pravosuđa objavilo novo pravno tumačenje koje bi moglo oslabiti pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici, o čemu smo već i pisali.
Prema riječima zagovornika prava osoba s invaliditetom, ove odluke predstavljaju odmak od modela koji osobe s invaliditetom promatra kao ravnopravne članove društva te povratak tzv. medicinskom modelu, prema kojem se invaliditet prvenstveno promatra kao stanje koje treba liječiti ili ispravljati.
Pravna direktorica organizacije Council of Parent Attorneys and Advocates, Selene Almazan, upozorila je kako se radi o izravnom napadu na pravo osoba s invaliditetom da žive život usporediv sa životom osoba bez invaliditeta.
Od šezdesetih godina prošlog stoljeća Sjedinjene Američke Države postupno su napuštale praksu smještanja osoba s intelektualnim teškoćama i mentalnim bolestima u velike institucije. Niz zakona i sudskih odluka omogućio je da djeca pohađaju redovne škole, a odrasle osobe žive i rade u svojim zajednicama uz potrebnu podršku.
Posebno važnom smatra se već spomenuta presuda Vrhovnog suda iz 1999. godine u predmetu ‘Olmstead protiv L.C.’, kojom je utvrđeno da neopravdana segregacija osoba s invaliditetom predstavlja oblik diskriminacije. Tom je odlukom državama naloženo da usluge pružaju u što integriranijem okruženju, odnosno da osobe s invaliditetom imaju mogućnost živjeti, školovati se i raditi u zajednici kad god je to moguće.
No novo mišljenje Ureda pravnog savjetnika pri Ministarstvu pravosuđa tvrdi da ni američki Zakon o osobama s invaliditetom ni članak 504 Zakona o rehabilitaciji ne obvezuju države na pružanje usluga upravo u takvom okruženju. Iako se zakon formalno nije promijenio, novo tumačenje moglo bi utjecati na način na koji savezna tijela provode propise te ohrabriti pojedine savezne države da smanje ulaganja u usluge podrške u zajednici.
Dodatnu zabrinutost izazvao je prijenos posebnog obrazovanja iz Ministarstva obrazovanja u Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga. Organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom smatraju da se obrazovanje ne smije promatrati kao medicinsko pitanje, nego kao pitanje jednakih mogućnosti i prava na obrazovanje.
Kritike su dodatno pojačane zbog ranijih izjava ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr. o autizmu. Kennedy je više puta iznosio tvrdnje koje su u suprotnosti sa znanstvenim konsenzusom, uključujući povezivanje cjepiva s autizmom te ocjene da osobe s autizmom neće moći ostvariti samostalan život ili zaposlenje.
Nakon kritika pojasnio je da je govorio o osobama s najtežim oblicima autizma, no njegove izjave i dalje izazivaju nepovjerenje među organizacijama osoba s invaliditetom.
Zoe Gross iz organizacije Autistic Self Advocacy Network istaknula je kako je upravo sustav posebnog obrazovanja zadužen za to da učenicima s invaliditetom omogući razvijanje njihovih sposobnosti i ostvarivanje punog potencijala, zbog čega se postavlja pitanje hoće li novo vodstvo taj zadatak provoditi na isti način.
Roditelji djece s invaliditetom također upozoravaju na moguće posljedice. Lindsey Althaus iz savezne države Ohio kaže da njezin dvanaestogodišnji sin s autizmom i apraksijom zahvaljujući podršci u zajednici pohađa školu zajedno s vršnjacima bez invaliditeta te sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima. Strahuje da bi smanjivanje obveze država da financiraju takve programe moglo dovesti do njihova gašenja.
Slična iskustva dijeli i Magda Nakassis iz Marylanda, čiji neverbalni sin s autizmom pohađa javnu školu u kojoj zajedno s ostalom djecom sudjeluje u inkluzivnim programima. Ističe kako pravo na obrazovanje nije medicinsko pitanje, nego pitanje jednakosti, dostojanstva i pripadnosti zajednici.
Organizacije za prava osoba s invaliditetom zaključuju da bi kombinacija promjena u području obrazovanja i novog tumačenja građanskih prava mogla predstavljati najveći izazov inkluzivnim politikama u SAD-u u posljednjih nekoliko desetljeća. Upozoravaju da bi osobe s invaliditetom ponovno mogle biti gurnute na društvene margine upravo u trenutku kada je inkluzija postala općeprihvaćen cilj modernih društava.
Međunarodni lanac trgovina kozmetikom Sephora uveo je program ‘Mirni sati’ (Quiet Hours) u svojim trgovinama diljem svijeta, s ciljem stvaranja ugodnijeg i pristupačnijeg iskustva kupnje za neurodivergentne osobe i sve kupce kojima odgovara mirnije okruženje
Poslušaj članak
Riječ je o prvom globalnom programu takve vrste u sektoru prodaje kozmetike. Tijekom posebno određenih termina trgovine će smanjiti glasnoću glazbe, prilagoditi digitalne zaslone kako bi bilo manje vizualnih podražaja te, gdje je to moguće, ublažiti prisutnost intenzivnih mirisa. Na pojedinim lokacijama kupcima će biti dostupne i dodatne mogućnosti, poput mobilne naplate, kako bi cijeli proces kupnje bio što jednostavniji i manje stresan.
Program je razvijen u suradnji s organizacijama Open Inclusion i Purposeful Futures te uz sudjelovanje neurodivergentnih kupaca i zaposlenika, čija su iskustva poslužila kao temelj za osmišljavanje inicijative.
Prije globalnog uvođenja, Sephora je program testirala u 32 trgovine na osam tržišta. Rezultati pilot-projekta pokazali su da je većina neurodivergentnih kupaca ocijenila kako su Mirni sati značajno poboljšali njihovo iskustvo kupnje, dok je čak 90 posto svih ispitanih kupaca smatralo da takva praksa trgovine čini uključivijima i ugodnijima za sve.
Stručnjaci koji su sudjelovali u razvoju programa ističu kako osobe s autizmom, ADHD-om i drugim senzornim osjetljivostima često doživljavaju trgovačke centre kao izrazito zahtjevna okruženja zbog glasne glazbe, jakog osvjetljenja, intenzivnih mirisa i velikog broja ljudi. Čak i male prilagodbe mogu značajno smanjiti senzorno opterećenje i omogućiti samostalniju te ugodniju kupnju.
Pozitivne reakcije stigle su i od zaposlenika, koji navode da im mirnije okruženje omogućuje kvalitetniju komunikaciju s kupcima i manje stresa tijekom radnog dana.
Uvođenjem Mirnih sati Sephora se pridružuje sve većem broju velikih trgovačkih lanaca koji uvode senzorno prilagođene termine kupnje. Takve su inicijative posljednjih godina pokrenuli i pojedini supermarketi, robne kuće te kina, prepoznajući da pristupačnost ne podrazumijeva samo uklanjanje fizičkih prepreka, nego i stvaranje okruženja u kojem se osobe sa senzornim teškoćama mogu osjećati sigurno i ravnopravno.
Iz Sephore poručuju kako je ovo tek jedan od koraka prema inkluzivnijem iskustvu kupnje te najavljuju nastavak suradnje s neurodivergentnom zajednicom kako bi i ubuduće razvijali rješenja koja odgovaraju potrebama što šireg kruga kupaca.
Obratili smo se Sephori Hrvatska s upitom o tome hoće li se program Mirni sati provoditi i u hrvatskim trgovinama te kada bi mogao zaživjeti na našem tržištu. Iz tvrtke su odgovorili da je upit proslijeđen regionalnom menadžmentu i PR timu kako bi dostavili službene informacije, no do zaključenja ovog članka odgovor nismo zaprimili.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je povezao porast broja dijagnoza autizma s cijepljenjem djece, što je izazvalo oštre reakcije liječnika i zagovornika prava osoba s autizmom koji upozoravaju da za takve tvrdnje ne postoje znanstveni dokazi
Poslušaj članak
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom želi promijeniti preporuke za cijepljenje djece u Sjedinjenim Američkim Državama, a prilikom predstavljanja novih mjera ponovno je sugerirao povezanost između cjepiva i autizma.
Trump je ustvrdio kako je autizam danas mnogo češći nego prije te povezao rast broja dijagnoza s povećanjem broja cjepiva koja djeca primaju. Međutim, liječnici i organizacije koje se bave autizmom upozoravaju da desetljeća istraživanja nisu pronašla uzročnu vezu između cjepiva i autizma.
Nova uredba predviđa promjene u američkim preporukama za cijepljenje djece, uključujući smanjenje broja cjepiva koja bi se rutinski preporučivala svoj djeci. Trump također zagovara davanje cjepiva u odvojenim liječničkim posjetima te razdvajanje kombiniranog MMR cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole u tri zasebna cjepiva.
Problem je, među ostalim, što pojedinačna cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole trenutačno nisu dostupna u SAD-u. Uredbom se od Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga traži da izradi plan kojim bi takva cjepiva postala dostupna.
Trump je tijekom potpisivanja govorio o količinama cjepiva koje djeca primaju te sugerirao da bi upravo broj i raspored cijepljenja mogli imati ulogu u povećanoj učestalosti autizma.
Predsjednik Američke akademije za pedijatriju dr. Andrew Racine upozorio je da takve poruke stvaraju nepotrebnu nesigurnost, strah i zbunjenost među roditeljima. Naglasio je da se znanstvene spoznaje o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva nisu promijenile.
Prema njegovim riječima, pitanje moguće povezanosti cjepiva i autizma ispitano je u više od 40 metodološki kvalitetnih istraživanja provedenih u najmanje sedam zemalja, koja su ukupno obuhvatila više od pet milijuna djece. Zaključak je, istaknuo je, nedvosmislen – cjepiva ne uzrokuju autizam.
Stručnjaci također upozoravaju da odgađanje i razdvajanje cjepiva može ostaviti djecu nezaštićenom od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem u razdoblju između pojedinih posjeta liječniku.
Dr. Aaron Milstone iz Američke akademije za pedijatriju podsjetio je da cjepiva koja se koriste kod djece imaju desetljeća podataka o sigurnosti te upozorio na posljedice bolesti koje se mogu spriječiti. Kao primjer naveo je smrt dvoje prethodno zdrave djece od ospica u SAD-u tijekom protekle godine.
Zagovornici prava osoba s autizmom dodatno upozoravaju da rasprave koje autizam predstavljaju prvenstveno kao posljedicu nečega što treba pronaći i ukloniti mogu skrenuti pozornost s potreba ljudi koji već žive s autizmom i njihovih obitelji.
Rasprava se događa u vrijeme kada američka administracija pod Trumpom i ministrom zdravstva Robertom F. Kennedyjem Jr. već dulje pokušava promijeniti saveznu politiku cijepljenja. Kennedy je godinama promovirao tvrdnje o povezanosti cjepiva i autizma, unatoč znanstvenim dokazima koji takvu povezanost ne potvrđuju.
Porast broja dijagnoza autizma u posljednjim desetljećima jest stvaran, ali stručnjaci upozoravaju da se on ne može jednostavno tumačiti kao dokaz povećanja broja slučajeva uzrokovanog nekim pojedinačnim vanjskim čimbenikom. Na broj dijagnoza utjecali su, među ostalim, promjene dijagnostičkih kriterija, veća svijest o autizmu i bolje prepoznavanje osoba iz spektra.
Trumpova nova uredba stoga je izazvala zabrinutost dijela medicinske zajednice da bi političke poruke koje ponovno povezuju autizam i cjepiva mogle dodatno narušiti povjerenje javnosti u cijepljenje i povećati rizik od bolesti koje se cjepivima mogu spriječiti.
U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji
Poslušaj članak
Sukladno ADA-i (American Disability Act), ključnom zakonu koji regulira prava Amerikanaca s invaliditetom, otkaz je zakonit samo ako radnik ne može obavljati ključne funkcije posla čak ni uz razumnu prilagodbu, ili ako predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti. Usto, zaposlenik s invaliditetom može dobiti otkaz ako se gasi radno mjesto ili cijeli odjel zbog ekonomske krize.
Ako nakon svih tehničkih i organizacijskih prilagodbi radnog mjesta zaposlenik i dalje učinkovito ne može izvršavati radne zadatke zbog promjene zdravstvenog stanja, poslodavac mu zakonito može zahvaliti na suradnji.
Jesu li ovi uvjeti uistinu bili ispunjeni kada je tehnološka korporacija Meta – vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa – otpustila nekolicinu radnika s invaliditetom?
Bivši zaposlenici Mete tvrde da nisu te su podnijeli tužbu zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, navodeći kako je kompanija koristila umjetnu inteligenciju za targetiranje radnika s invaliditetom.
U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji. Tužbu je podnijelo dvadeset i šest zaposlenika koje je Meta otpustila u Kaliforniji i pet drugih saveznih država.
– Ove tvrdnje nemaju osnova i ne temelje se na činjenicama. Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne umjetna inteligencija – poručili su iz Mete.
U tužbi su navedeni alati umjetne inteligencije, uključujući Metamate, za koji se u tužbi navodi da prati dokumente i korespondenciju radnika. Kompanija je navodno stvorila ocjenu produktivnosti praćenjem pritisaka tipki, korištenja zaslona i povijesti interneta.
Tek da podsjetimo, Meta troši desetke milijardi dolara na gradnju podatkovnih centara, ključnih za razvoj i širenje umjetne inteligencije. Procjenjuje se da je ovom nedavnom kampanjom otpuštanja pogođeno oko 10 posto njihove radne snage, no posljednje vijesti govore kako tvrtka zapravo ima problem s deficitom radnika, zbog čega se gradnja podatkovnih centara i ne odvija planiranom dinamikom.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.