Najvažnije je slušati vlastitu kožu i držati se jednostavne rutine: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Uz to, zdrav način života – dovoljno sna, uravnotežena prehrana i unos vode – ima jednako velik utjecaj na izgled kože kao i bilo koja krema

Poslušaj članak

U svijetu kozmetike danas se čini kao da za svaki dio lica i tijela postoji posebna krema: za dan, za noć, za područje oko očiju, za vrat, za ruke, za stopala, za ‘anti-age’, za ‘anti-stress’, za ‘detoks’.

Police trgovina prepune su proizvoda koji obećavaju čuda, a potrošači se lako izgube u tom moru izbora. No istina je mnogo jednostavnija: za zdravu i lijepu kožu potrebno je samo nekoliko osnovnih koraka, dok je velik dio ponude zapravo rezultat pametnog marketinga.

Prva i najvažnija stvar u njezi kože je čišćenje. Tijekom dana na koži se nakupljaju znoj, prašina, višak sebuma i ostaci šminke. Blago sredstvo za čišćenje koje ne isušuje kožu često je sasvim dovoljno. Nema potrebe za deset različitih gelova i pjena – važno je samo da proizvod odgovara tipu kože.

Drugi osnovni korak je hidratacija. Jedna dobra hidratantna krema može zadovoljiti većinu potreba kože. Koži je potrebna vlaga kako bi ostala elastična i zdrava, ali to ne znači da moramo imati posebnu kremu za svaku zonu lica. U mnogim slučajevima krema za lice može se koristiti i za vrat, a kvalitetna krema za tijelo često je sasvim dovoljna i za ruke.

Treći ključni element njege, koji se često zanemaruje, jest zaštita od sunca. Redovita uporaba kreme sa zaštitnim faktorom jedan je od najučinkovitijih načina očuvanja zdravlja i mladolikog izgleda kože. Mnoga istraživanja pokazuju da upravo sunce uzrokuje velik dio preranog starenja kože.

Sve ostalo – serumi s egzotičnim sastojcima, kreme s ‘revolucionarnim formulama’, posebni proizvodi za svaku sitnicu – često su više stvar trenda nego stvarne potrebe. To ne znači da su svi takvi proizvodi beskorisni, ali za većinu ljudi oni nisu nužni. Marketing često stvara osjećaj da bez cijele kolekcije proizvoda ne možemo pravilno njegovati kožu.

Na kraju, najvažnije je slušati vlastitu kožu i držati se jednostavne rutine: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Uz to, zdrav način života – dovoljno sna, uravnotežena prehrana i unos vode – ima jednako velik utjecaj na izgled kože kao i bilo koja krema. U svijetu kozmetike ponekad vrijedi pravilo: manje je zapravo više.

Debljina može utjecati na sve segmente života – od zdravlja i kretanja do odnosa s drugima i radne sposobnosti. Zato je važno o njoj govoriti bez osuđivanja i s razumijevanjem

Poslušaj članak

Svjetski dan debljine, koji se obilježava 4. ožujka, podsjeća nas koliko debljina može utjecati na zdravlje i svakodnevni život. Debljina nije samo pitanje izgleda, nego zdravstveno stanje koje zahvaća cijelo tijelo. Kao kroničnu bolest prepoznaje je i Svjetska zdravstvena organizacija.

Kada osoba ima višak kilograma, srce i krvne žile rade pod većim opterećenjem. Povećava se rizik od visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2 i bolesti srca. Disanje može biti teže, osobito pri kretanju ili penjanju uz stepenice. Čest je i umor jer tijelo troši više energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Kosti i zglobovi posebno trpe. Svaki kilogram viška dodatno opterećuje koljena, kukove i kralježnicu. Zbog toga se mogu javiti bolovi u leđima, koljenima i stopalima. S vremenom se zglobovi brže troše, pokreti postaju ograničeni, a bol može postati stalna. Kada kretanje boli, ljudi se manje kreću, a to može dovesti do još većeg povećanja tjelesne težine.

Debljina utječe i na mišiće. Osoba se brže umara, slabija je izdržljivost i teže je obavljati svakodnevne poslove. Manjak kretanja dodatno slabi mišiće i pogoršava opće stanje organizma.

Važan je i utjecaj na mentalno zdravlje. Osobe s debljinom često se suočavaju s predrasudama i neugodnim komentarima. To može dovesti do manjka samopouzdanja, tuge, anksioznosti pa i depresije. Ponekad se javlja i emocionalno prejedanje, što dodatno otežava situaciju.

Debljina može utjecati na sve segmente života – od zdravlja i kretanja do odnosa s drugima i radne sposobnosti. Zato je važno o njoj govoriti bez osuđivanja i s razumijevanjem. Promjene u prehrani, redovita tjelesna aktivnost i podrška stručnjaka mogu pomoći u očuvanju zdravlja. Svjetski dan debljine prilika je da se podsjetimo koliko su briga o tijelu i podrška okoline važni za kvalitetniji i zdraviji život.

Povremeni, kratki detoks može imati smisla kao simboličan prekid s lošim navikama i uvod u uravnoteženiju prehranu, ali ne bi trebao biti shvaćen kao čarobno rješenje

Poslušaj članak

Uvijek s dolaskom proljeća iznova otkrivamo da nam je prošlogodišnja lagana odjeća postala nekako pretijesna. Lako je krivnju pripisati omekšivačima ili sušilici rublja, ali realnije je priznati da su svoje učinili zimski obroci, manjak kretanja i ono dobro poznato obećanje: ‘Još danas jedem sve, a od sutra krećem na strogi režim’.

Problem je što to ‘sutra’ često ostane samo ideja, a pretjerano restriktivne odluke gotovo redovito završavaju prejedanjem i osjećajem krivnje. U potrazi za brzim rješenjem mnogi tada posegnu za kratkotrajnim detoksom na voćnim i povrtnim sokovima, uvjereni da će u nekoliko dana ‘resetirati’ organizam.

Detoks na sokovima i povrću ima određene prednosti, osobito ako traje kratko i provodi se razumno. Povećan unos voća i povrća znači i veći unos vitamina, minerala i antioksidansa, a organizam se privremeno rasterećuje od teške, procesirane hrane, alkohola i slatkiša.

Takav režim može potaknuti ljude da postanu svjesniji svojih prehrambenih navika te im poslužiti kao psihološki poticaj za dugoročnije promjene. Neki će primijetiti osjećaj lakoće, smanjenje nadutosti i blagi pad tjelesne mase, ponajprije zbog smanjenog unosa kalorija i gubitka viška tekućine.

Ako detoks uključuje i svježe cijeđene sokove od povrća s manje šećera, može privremeno povećati unos fitonutrijenata koji inače nedostaju u svakodnevnoj prehrani.

S druge strane, važno je razumjeti da tijelo već ima vlastiti, vrlo učinkovit sustav detoksikacije putem jetre, bubrega i probavnog sustava. Kratkoročni detoks neće ‘očistiti toksine’ na način kako se to često predstavlja u marketinškim porukama.

Dugotrajnije oslanjanje isključivo na sokove može dovesti do nedostatka proteina, zdravih masti i vlakana, što može uzrokovati umor, razdražljivost, pad koncentracije i gubitak mišićne mase.

Voćni sokovi, osobito ako prevladavaju nad povrćem, mogu sadržavati velike količine prirodnih šećera bez vlakana koja usporavaju njihovu apsorpciju, što dovodi do naglih skokova i padova šećera u krvi. Osim toga, nagli i restriktivni režimi prehrane često završavaju povratkom starim navikama i brzim vraćanjem izgubljenih kilograma.

Zato povremeni, kratki detoks može imati smisla kao simboličan prekid s lošim navikama i uvod u uravnoteženiju prehranu, ali ne bi trebao biti shvaćen kao čarobno rješenje. Dugoročno gledano, puno je učinkovitije usvojiti održive navike – redovite, uravnotežene obroke, više kretanja i umjerenost – nego iznova čekati ono famozno ‘od sutra’.