Cilj Konferencije je nastaviti međunarodnu suradnju, dijeliti moderne znanstvene i kliničke spoznaje, te širiti znanja iz područja shizofrenije

Shizofrenija je složen i kroničan mentalni poremećaj koji utječe na način kako osoba razmišlja, osjeća i doživljava svijet.

Obično se dijagnosticira tijekom kasne adolescencije ili rane odrasle dobi i često zahtijeva dugotrajno liječenje, koje može uključivati kombinaciju lijekova (antipsihotika), psihoterapije i podrške u svakodnevnom funkcioniranju. Uz pravilan tretman, mnogi ljudi s ovim poremećajem mogu živjeti ispunjenim životom.

Upravo zbog oboljelih, u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan od 11. do 13. prosinca 2024. godine traje ‘Shizofrenija 360°’ –  5. hrvatska konferencija o shizofreniji s međunarodnim sudjelovanjem.

Cilj konferencije je nastaviti međunarodnu suradnju, dijeliti moderne znanstvene i kliničke spoznaje, te širiti znanja iz područja shizofrenije.

Ovogodišnje teme su liječenje komorbiditeta i značaj tjelesne aktivnosti kod shizofrenih bolesnika. Unaprjeđenjem i snažnim razvojem integrativnog pristupa, novim sociorehabilitacijskim modelima koje stvaramo zajedno, pomičemo granice u kvaliteti i uspješnosti liječenja bolesnika oboljelih od shizofrenije.

Ovogodišnja konferencija ima sasvim jednu novu ideju, mijenja paradigmu jer nije dovoljno samo liječiti nego i jačati otpornost na stres, ojačati i pojačati snagu bolesnika.

Na konferenciji sudjeluju eminentni stručnjaci iz Europe i cijelog svijeta koji su vrhunski predavači i koji se bave psihijatrijom. Tako su na konferenciji zastupljeni i mladi liječnici, medicinske sestre, radni terapeuti, psiholozi i svi oni čine multidisciplinarni tim koji radi za dobrobit bolesnika.

Stanje u Hrvatskoj je bolje, smanjena je stigma oboljelih, ali stalni rad i edukacija su jedino rješenje.

U klinici Sveti Ivan imaju programe koji traju već 20 godina u koje su uključeni oboljeli i članovi obitelji koji se educiraju o bolesti, o poremećaju.

Farmakoterapija je također puno napredovala i napravila, potrebno je samo razvijati ostale metode, psihosocioedukacijske i rehabilitacijske.

KBC Rijeka trenutno zapošljava gotovo 300 osoba s invaliditetom i novi je bolnički kompleks dizajniran prema suvremenim standardima kako bi im se omogućili optimalni radni uvjeti

U velikoj dvorani novog bolničkog kompleksa KBC-a Rijeka na Sušaku, posvećenog liječenju žena i djece, održana je stručna edukacija pod nazivom ‘Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom’. Događaj je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a prvenstveno je bio namijenjen djelatnicima KBC-a Rijeka, medicinskog i nemedicinskog osoblja, koji se u svom svakodnevnom radu često susreću s ovom populacijom.

Pozivu za sudjelovanje odazvali su se brojni čelnici organizacijskih jedinica bolnice te predstavnici medicinskih i nemedicinskih službi. Među sudionicima su bile i sve glavne sestre klinika i kliničkih zavoda KBC-a Rijeka, kao i predstavnici udruga, saveza i društava osoba s invaliditetom. Velika dvorana bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što govori o visokom interesu za ovu edukaciju, ocijenjenu kao stručnu i iznimno vrijednu.

Prisutne su uvodno pozdravili pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i ravnatelj KBC-a Rijeka profesor Alen Ružić. Ružić je istaknuo važnost kontinuiranog unaprjeđenja uvjeta za osobe s invaliditetom kako bi im se osiguralo pozitivno iskustvo prilikom korištenja zdravstvenih usluga. Također je naglasio kako KBC Rijeka trenutno zapošljava gotovo 300 osoba s invaliditetom te da je novi bolnički kompleks dizajniran prema suvremenim standardima kako bi im se omogućili optimalni radni uvjeti.

Poseban doprinos inkluziji predstavlja projekt ‘Putovnica za osobe iz spektra autizma’ pokrenut tijekom pandemije COVID-19. Ova plava putovnica formata A6 sažima ključne informacije o potrebama i načinima komunikacije pacijenata iz spektra autizma. Prije nekoliko dana, ispred nove bolničke zgrade postavljena je i Komunikacijska ploča, alat potpomognute komunikacije koji koristi vizualne simbole za lakšu interakciju s okolinom. Projekt je realiziran u suradnji s Udrugom za skrb autističnih osoba Rijeka.

Pravobranitelj Jurišić je istaknuo važnost korištenja ispravne terminologije u komunikaciji te podsjetio na obveze proizašle iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Pristupačnost je, zaključio je, ključni preduvjet za neovisno življenje i punopravno uključivanje osoba s invaliditetom u zajednicu.

Ova edukacija, uz ostale aktivnosti KBC-a Rijeka, predstavlja važan korak prema unaprjeđenju zdravstvene skrbi i komunikacije s osobama s invaliditetom.

Creutzfeldt-Jakobova bolest predstavlja rijetku, ali strašnu prijetnju zdravlju, zbog svog brzog tijeka i smrtonosnog ishoda. Iako su slučajevi izuzetno rijetki, njezina priroda zahtijeva strogu kontrolu i praćenje potencijalnih izvora zaraze

Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD) rijetka je, progresivna i smrtonosna neurodegenerativna bolest koja utječe na mozak i živčani sustav. Spada u skupinu prionskih bolesti koje nastaju zbog abnormalnih proteina, poznatih kao prioni, koji uzrokuju propadanje moždanog tkiva. Bolest je nazvana prema dvojici njemačkih neurologa, Hansu Gerhardu Creutzfeldtu i Alfonsu Jakobu, koji su prvi opisali simptome 1920-ih godina.

CJD uzrokuju prioni – neobični proteini koji mijenjaju normalnu strukturu proteina u mozgu, što dovodi do nakupljanja abnormalnog tkiva. Postoje četiri glavna oblika bolesti.

Sporadična CJD: najčešći oblik (85-90 posto slučajeva), nastaje bez jasnog uzroka.

Nasljedna CJD: uzrokovana mutacijom gena PRNP, odgovorna za proizvodnju prionskog proteina. Čini oko 10-15 posto slučajeva.

Stečena CJD: prenosi se kontaminiranim medicinskim instrumentima, transplantacijama tkiva ili konzumacijom zaraženog mesa (npr. bolest ludih krava).

Varijantna CJD (vCJD): povezana s konzumacijom mesa zaraženog bovinskom spongiformnom encefalopatijom (BSE).

Bolest se razvija brzo, s progresivnim oštećenjem mozga koje vodi do smrti. Simptomi uključuju: kognitivni pad (demencija, gubitak pamćenja i dezorijentacija), promjene osobnosti (depresija, anksioznost i halucinacije), fizički simptomi (mišićni trzaji, gubitak koordinacije, slabljenje vida i govora), završne faze (potpuna nesposobnost kretanja i komunikacije).

Simptomi se obično pojavljuju između 55. i 75. godine života, ali mogu se javiti i ranije kod varijantne CJD.

Dijagnosticiranje CJD-a složeno je jer simptomi mogu nalikovati drugim neurodegenerativnim bolestima, poput Alzheimerove bolesti.

Nažalost, CJD nema lijek. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma i pružanje palijativne skrbi.

Prevencija uključuje stroge kontrole u prehrambenoj industriji kako bi se spriječila kontaminacija mesnih proizvoda prionima.

Sterilizaciju medicinskih instrumenata na način koji uništava prione. Izbjegavanje upotrebe tkiva zaraženih donora u medicinskim postupcima.

CJD je izuzetno smrtonosna – većina oboljelih umire unutar godinu dana od dijagnoze. Sporadični oblik ima najkraće preživljenje, dok varijantni oblik može trajati dulje, ali također završava fatalno.

Creutzfeldt-Jakobova bolest predstavlja rijetku, ali strašnu prijetnju zdravlju, zbog svog brzog tijeka i smrtonosnog ishoda. Iako su slučajevi izuzetno rijetki, njezina priroda zahtijeva strogu kontrolu i praćenje potencijalnih izvora zaraze. Znanstvena istraživanja prionskih bolesti ključna su za razumijevanje mehanizama bolesti i pronalazak potencijalnih terapija u budućnosti.