Civilno društvo
Stručno-znanstvena konferencija ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’
U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice
Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.
Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.
Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.
Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.
Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.
Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.
U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.
Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.
Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.
Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.
Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.
Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.
Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.
Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.
Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.
Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.
Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.
Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju
Poslušaj članak
Postoji mjesto na kojem djeca ne strahuju od pogreške, gdje ih nitko ne ispravlja zbog krivo pročitane riječi i ne procjenjuje koliko su uspješna. Na tom mjestu pažljivo ih sluša pas.
Upravo na toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji temelji se međunarodni program R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs), koji djeci pomaže razviti ljubav prema čitanju uz pomoć posebno educiranih pasa i njihovih voditelja.
Program u Hrvatskoj već godinama provodi Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, a među njegovim dugogodišnjim provoditeljima je i Sergej Jonke, koji R.E.A.D. više od deset godina provodi u školama, knjižnicama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Djeca često osjećaju pritisak kada čitaju pred učiteljem, roditeljem ili razredom. Boje se pogriješiti, biti ismijana ili ocijenjena. Pas, međutim, ne poznaje kritiku. Mirno sluša, strpljivo čeka i prihvaća dijete upravo onakvo kakvo jest.
U takvom okruženju nestaje napetost, a raste samopouzdanje. Nerijetko se događa da dijete koje je prije izbjegavalo čitanje nakon nekoliko susreta samo traži novu knjigu koju će pročitati svom četveronožnom prijatelju.
Iako je cilj programa unaprijediti čitalačke vještine, njegove su dobrobiti mnogo šire. Namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi, posebno onoj koja imaju teškoće u čitanju, disleksiju, probleme s koncentracijom ili jednostavno nemaju dovoljno vjere u vlastite sposobnosti. Redovitim susretima djeca razvijaju sigurnost u izražavanju, bogate rječnik, bolje razumiju pročitano i uče da je pogreška sastavni dio učenja.
Jednako važan je i emocionalni učinak programa. Druženje sa psom smanjuje napetost, razvija empatiju, odgovornost i osjećaj prihvaćenosti. Zato mnoga djeca R.E.A.D. ne doživljavaju kao još jednu školsku obvezu, nego kao vrijeme kojem se iskreno raduju.
Najveći uspjeh programa ne vide se u statistikama, nego u malim, ali važnim promjenama. Roditelji često ističu da njihova djeca ponovno posežu za knjigama, s ponosom pokazuju svoj napredak i s veseljem čekaju novi susret sa psom. Slično primjećuju i stručni suradnici, koji kod djece uočavaju veću motivaciju, opušteniji pristup čitanju i više samopouzdanja.
R.E.A.D. nije zamjena za podršku učitelja, logopeda ili edukacijskih rehabilitatora, već vrijedna nadopuna njihovu radu jer djeci pruža sigurno okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju. Jer ponekad je za veliki napredak potrebno samo jedno – netko tko će strpljivo slušati. A psi poput Ruby to rade najbolje.
Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života
Poslušaj članak
U restoranu Stara ložiona u Orahovici prošlog je tjedna održana završna konferencija projekta ‘Odmori se, imaš podršku’, koji je provodila Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica u partnerstvu s Udrugom Veličanka iz Velike i Centrom za unaprjeđenje kvalitete života Niteo iz Slavonskog Broda.
Projekt je bio usmjeren na pružanje inovativne socijalne usluge odmora od skrbi roditeljima njegovateljima i njegovateljima djece s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom. Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života.
Tijekom provedbe projekta usluga je bila dostupna korisnicima s područja Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, a podršku je dobilo ukupno 27 roditelja njegovatelja i njegovatelja te njihove obitelji.
Na samom početku projekta organizirana je edukacija za zaposlene obiteljske asistente, dok je stručni tim za svakog korisnika izradio individualni plan skrbi prema kojem su asistenti pružali podršku.
Uz redovitu skrb za članove obitelji kojima je pomoć bila potrebna, tijekom projekta održane su i grupne radionice podrške za roditelje njegovatelje i njegovatelje, s četiri susreta na svakoj od lokacija – u Orahovici, Velikoj i Slavonskom Brodu. Organizirane su i tjedne grupne aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, dok su za obiteljske asistente redovito održavani online mentorski sastanci.
Na završnoj konferenciji predstavljene su provedene aktivnosti, ostvareni rezultati te iskustva i izazovi s kojima su se tijekom provedbe susretali korisnici, pružatelji usluge i projektni partneri.
Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva pruženom uslugom. Korisnice su posebno istaknule osjećaj sigurnosti, povjerenja i olakšanja koje im je projekt donio. Kao najvažnije učinke usluge naveli su mogućnost predaha od svakodnevnih obveza skrbi, više vremena za vlastite potrebe, smanjenje stresa i umora te pozitivan utjecaj na kvalitetu obiteljskog života.
Provedena evaluacija još je jednom potvrdila koliko su ovakve usluge važne za očuvanje mentalnog zdravlja, snage i kvalitete života roditelja njegovatelja i njegovatelja, ali i za dobrobit cijele obitelji.
Projekt ‘Odmori se, imaš podršku’ završava s vrijednim iskustvima, konkretnim rezultatima i jasnom porukom o važnosti razvoja dostupnih, fleksibilnih i korisnicima prilagođenih socijalnih usluga u zajednici.
Iz Udruge Jaglac zahvalili su svim korisnicima, partnerima, suradnicima i sudionicima koji su svojim povjerenjem, angažmanom i podrškom pridonijeli uspješnoj provedbi projekta.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške
Poslušaj članak
Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin svečano je obilježio sedmu obljetnicu djelovanja, potvrdivši svoju važnu ulogu u pružanju socijalnih usluga i podrške najranjivijim skupinama građana. Od osnutka 15. srpnja 2019. godine, kada je Grad Varaždin Odlukom Gradskog vijeća osnovao ustanovu, Centar je prerastao u nezaobilazno mjesto pomoći i podrške u lokalnoj zajednici.
Svečanosti obilježavanja rođendana prisustvovali su brojni partneri, suradnici i prijatelji Centra. Uzvanicima se uvodnim govorom obratio gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo važnost ovakvih ustanova za kvalitetu života građana te podsjetio na razvojni put Centra od njegova osnutka do danas. Ravnatelj Centra tom je prigodom predstavio usluge koje se trenutačno pružaju korisnicima i planove za daljnji razvoj.
Iako su prvi korisnici, odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem koje koriste uslugu poludnevnog boravka, u Centar stigli 2020. godine, razvoj ustanove odvijao se iznimno dinamično. Tijekom 2024. godine otvoren je poludnevni boravak za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, dok je godinu dana kasnije s radom započeo i poludnevni boravak za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima.
Značajan iskorak ostvaren je i pokretanjem projekta PREDAH, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), kojim se roditeljima njegovateljima omogućuje prijeko potrebna usluga predaha i odmora od svakodnevne skrbi.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške i koliko je Centar postao važan oslonac mnogim obiteljima.
Nakon službenog dijela programa i razgledavanja izložbe radova korisnika, organizirana je prigodna proslava uz glazbu, ples i druženje, čime je dodatno naglašena zajednička i uključiva atmosfera koja obilježava rad Centra.
Pogled prema budućnosti donosi i nove projekte. Tom je prilikom najavljen II. regionalni Olimpijski dan inkluzije i zajedništva, koji će se održati 10. rujna 2026. godine u Sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu.
Na sportski susret već se prijavilo 177 osoba s invaliditetom iz 15 ustanova i udruga s područja Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, zajedno sa svojim stručnim djelatnicima.
Sedma obljetnica Centra bila je i prilika za zahvalu svim partnerima, donatorima i suradnicima koji su svojim radom, podrškom i predanošću pridonijeli razvoju ustanove, pretvarajući je u mjesto u kojem se poštuju i uvažavaju potrebe svakog pojedinca.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 15 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 15 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu