in MREŽA
Zajednica jednakih mogućnosti – socijalne usluge dostupne svima
Osnovni cilj projekta jest povećati dostupnost socijalnih usluga i aktivnosti u zajednici za odrasle osobe s invaliditetom te članove njihovih obitelji
Poslušaj članak
U Rijeci je prošloga tjedna održana početna konferencija projekta ‘Zajednica jednakih mogućnosti – socijalne usluge dostupne svima’, čime je službeno započela provedba jednog od značajnijih programa usmjerenih unapređenju podrške osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima na području Primorsko-goranske županije.
Projekt provodi Društvo za istraživanje i potporu (DIP) u partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom, a njegova ukupna vrijednost iznosi 211.632,75 eura. Financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda plus u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. i poziva ‘Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici’. Provedba će trajati 36 mjeseci, od lipnja 2026. do lipnja 2029. godine.
Osnovni cilj projekta jest povećati dostupnost socijalnih usluga i aktivnosti u zajednici za odrasle osobe s invaliditetom te članove njihovih obitelji. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kvalitetnih, dostupnih i održivih oblika podrške koji će osobama s invaliditetom omogućiti aktivnije sudjelovanje u društvenom životu i veću samostalnost.
Početna konferencija okupila je gotovo 60 sudionika iz različitih sektora, a tijekom konferencije predstavljene su projektne aktivnosti usmjerene na unapređenje socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na rad Dnevnog centra Prijatelji, zasebne organizacijske jedinice DIP-a koja djeluje kao licencirani pružatelj socijalnih usluga. Aktivnosti će biti usmjerene na uključivanje korisnika u život zajednice, jačanje njihovih vještina i širenje dostupnih usluga na području cijele županije.
Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije Mirela Smojver istaknula je kako je osiguravanje dostupnih i kvalitetnih socijalnih usluga jedan od strateških prioriteta Županije.
– Jedan od glavnih ciljeva naše socijalne politike jest osigurati dostupnost usluga svima jer ona ne smije ovisiti o adresi stanovanja. Upravo zato uključili smo se u ovaj projekt kao partner. Poseban naglasak stavljen je na slabije prometno povezane i izoliranije dijelove županije, poput Gorskog kotara i otoka – poručila je Smojver.
DIP već godinama djeluje kao licencirani pružatelj socijalnih usluga savjetovanja, poludnevnog boravka, psihosocijalne podrške i stručne procjene. Kroz novi projekt, uz postojeće usluge, provodit će se i brojne dodatne aktivnosti organiziranog provođenja slobodnog vremena i razvoja svakodnevnih vještina.
Korisnicima i njihovim obiteljima bit će dostupne edukativno-informativne aktivnosti, radionice za razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina, kreativne radionice, podrška u ostvarivanju prava, aktivnosti samozastupanja, grupe podrške za roditelje i članove obitelji, Foto klub, glazbene aktivnosti i Bubnjarski krug, Informatički klub, plivanje, rekreativne aktivnosti te hortikulturne i vrtne radionice.
Posebna pažnja posvećena je i načinu uključivanja korisnika u projekt. Postupak obuhvaća iskaz interesa i prijavu, inicijalni razgovor, stručnu procjenu te savjetovanje i dogovor o uključivanju u aktivnosti koje najbolje odgovaraju potrebama i interesima pojedine osobe.
U sklopu konferencije najavljeno je i dovršavanje Kataloga prava osoba s invaliditetom, koji će biti dostupan u tiskanom i digitalnom obliku. Katalog će na jednom mjestu objediniti informacije o pravima koja osobe s invaliditetom mogu ostvariti kroz različite sustave u Republici Hrvatskoj te pružiti praktične upute o načinima ostvarivanja tih prava.
Predsjednica Društva za istraživanje i potporu Marta Berčić istaknula je kako je cilj projekta pružiti individualiziranu podršku svakom korisniku.
– Naš cilj nije samo organizirati pojedine aktivnosti, nego osigurati da svaka osoba dobije podršku koja joj odgovara, razvija svoje vještine, ostvaruje prava i ima više prilika za aktivan, samostalniji i ispunjeniji život u zajednici – naglasila je Berčić.
Prijave za uključivanje u projekt već su otvorene, a zainteresirani se mogu javiti Društvu za istraživanje i potporu putem mrežne stranice ovdje ili na broj telefona 091/558-0920.
Projekt ‘Zajednica jednakih mogućnosti – socijalne usluge dostupne svima’, pod brojem SF.3.4.11.04.0224, još je jedan važan korak prema društvu u kojem su podrška, uključivanje i jednake mogućnosti dostupni svima, bez obzira na mjesto stanovanja ili životne okolnosti.
Online trening održat će se u petak, 28. kolovoza, putem Zoom platforme, a namijenjen je ženama s invaliditetom
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH u okviru projekta ‘Nasilju NE i NE…5’ organizira Peer Counseling trening za žene s invaliditetom, koji će se održati u petak, 28. kolovoza 2026. godine.
Trening počinje u 10 sati, održavat će se putem Zoom platforme, a prema najavi organizatora planirano je da traje do dva sata.
Aktivnost se provodi u okviru projekta ‘Nasilju NE i NE…5’, kroz koji SOIH nastavlja s programima namijenjenima ženama s invaliditetom. Ovoga puta sudionicama će biti ponuđen Peer Counseling trening, odnosno oblik rada koji je usmjeren na međusobnu podršku i razmjenu iskustava među osobama koje se susreću sa sličnim životnim okolnostima.
Online format omogućit će sudjelovanje žena s invaliditetom bez potrebe za dolaskom na određenu lokaciju, a za uključivanje je potrebno pristupiti Zoom platformi u zakazano vrijeme.
SOIH je za sudionice osigurao poveznicu za pristup treningu:
Zoom:
https://us06web.zoom.us/j/84095810351?pwd=Mb90Tb5MpkKy4Qr9Cz2Q7KaJ5QRVHs.1
Meeting ID: 840 9581 0351
Passcode: 813363
SOIH je pozvao i medije da poprate navedeni događaj i na taj način pridonesu vidljivosti aktivnosti namijenjenih ženama s invaliditetom.
Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová
Poslušaj članak
Ako ste mislili da osobe s invaliditetom i pripadnici drugih tzv. marginaliziranih društvenih skupina u digitalnom svijetu predstavljaju najveće žrtve pronositelja virusa mržnje, netrpeljivosti i svekolike toksičnosti, hm, tek ste djelomično u pravu.
Zapravo, istini za volju, svi mi koji sudjelujemo u stvaranju digitalnog narativa, bilo u mainstream medijima ili na društvenim mrežama, potencijalni smo predmet interesa onih predatora koji se hrane mržnjom kao mesom divljači.
Zanimljiva je i važna, u tom kontekstu, bila dvodnevna konferencija međunarodne istraživačke mreže OPINION, upriličena u Sveučilištu VERN, koja je okupila stotinjak stručnjaka koji su u protekle četiri godine, u okviru rečene mreže, razvijali nove teorijske pristupe, metode i alate za proučavanje mišljenja iznesenih u digitalnom okruženju.
Ukratko, novinari, predstavnici medijske industrije, političari i stručnjaci za digitalne komunikacije zaključili su da su govor mržnje i dezinformacije postali uobičajeni na društvenim mrežama i mainstream portalima.
Pritom se, dakako, žrtve ne biraju prema rodnoj pripadnosti, nacionalnosti ili rasi, vjerskim uvjerenjima ili ideološkom diskursu, seksualnoj orijentaciji ili društvenom statusu. Žrtvom naime može postati svatko tko se usudi kreirati profil na društvenim mrežama.
Zlosretna je činjenica da su se tom trendu priključili i tzv. tradicionalni mediji, koji su donedavno titulirani kao čuvari demokracije, korektivni instrument samovolji vladajućih nomenklatura i državnih institucija.
– U proteklih desetak godina sve je veća prisutnost prijetećeg sadržaja u komentarima članaka na medijskim portalima. Javno mnijenje i javni diskurs uvjetovani su i diskursom javnih osoba koje bi trebali biti uzor u stopiranju, a ne širenju netrepeljivosti – rekla je Martina Pauček Šljivak, novinarka 24sata, na okruglom stolu nazvanom ‘Weaponized Opinions: Dealing with Toxicity in Digital Discourse’.
Uz novinarku Pauček Šljivak, na ovom su panelu sudjelovali Đorđe Pavičević iz Zeleno-lijevog fronta iz Srbije, Jūratė Ruzaitė sa Sveučilišta Vytautas Magnus u Litvi te Lenka Vochocová s Karlova sveučilišta u Pragu.
– Protagonisti govora mržnje često imaju i političko zaleđe, a ovi koji vrijeđaju obično misle da ne čine ništa loše nego da koriste legitimne alate u političkoj borbi. Na taj način vladajuća garnitura iskorištava zakone za osobnu, a ne za dobrobit javnosti što je opasno za društvo – bio je kategoričan Đorđe Pavičević.
Uzgred, istraživačka mreža OPINION u protekle je četiri godine okupila više od 230 znanstvenika i stručnjaka oko tema koje oblikuju današnji digitalni narativ i javno mnijenje. Riječ je dakle o ekipi koja je itekako pozvana govoriti o polarizaciji javnosti, dezinformacijama, govoru mržnje, političkim pritiscima i umjetnoj inteligenciji koja sve više, kao nevidljivi agent, oblikuje naše stavove i sentimente oko bitnih društvenih tema.
Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová.
Profesorica Lenka Vochocová s praškog sveučilišta je dodala da je prema istraživanjima redovno vrijeđanje postala norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom.
– Odgovornost za takve trendove svakako snose i mediji koji svojim internim uredničkim normama moraju regulirati odnos čitatelja prema sadržaju te način interakcije sa sadržajem i komentarima, ali i algoritamske postavke – naglasila je Vochocová.
Okrugli stol o mobilnosti mladih s invaliditetom održan je 21. kolovoza u okviru ljetne škole MEK – mobilnost, edukacija, komunikacija koju organizira Centar UP2DATE u partnerstvu s Udrugom Poseban prijatelj uz financijsku podršku Ministarstva, znanosti, obrazovanja i mladih, Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika te Rezervata Lokrum
Poslušaj članak
Događaj je okupio osobe s invaliditetom iz cijele Republike Hrvatske koji sudjeluju u programu ljetne škole, te predstavnike županije, grada, ustanova i institucija s područja Dubrovačko-neretvanske županije.
Gdje završava uloga prijatelja, a počinje uloga asistenta? Što samostalnost zapravo znači u svakodnevnom životu? I koliko možemo govoriti o samostalnosti ako prostor, prijevoz, informacije i načini komunikacije oko nas nisu svima jednako dostupni i pristupačni?
To su samo neka od pitanja o kojima se razgovaralo na okruglom stolu ‘Put pod noge’, posvećenom mobilnosti osoba s invaliditetom u kojem je sudjelovala i zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Gordana Glibo.
Kroz otvorenu i zanimljivu raspravu mladi su dotaknuli teme samostalnog kretanja, pristupačnosti, podrške drugih osoba, ali i one ponekad teško uočljive granice između pružanja pomoći i stvaranja ovisnosti o tuđoj pomoći.
Različita iskustva i pogledi sudionika pokazali su koliko je mobilnost više od samog dolaska od točke A do točke B – ona je važan dio samostalnosti, slobode izbora i ravnopravnog sudjelovanja u društvu.
Izvor: posi.hr
Tko su Purger i Purgerica?
SOIH organizira Peer Counseling trening za žene s invaliditetom
OPINION Govor mržnje kao ‘uobičajena svakodnevica’
FESTIVAL KAZALIŠTA Zagreb kao centar kazališnog svijeta
-
Iz SvijetaPrije 3 danaSephora uvodi ‘Mirne sate’ kako bi kupnju učinila pristupačnijom
-
ZabavaPrije 2 danaBAŠ NAŠ Bundek postaje mjesto dobre hrane, glazbe i druženja
-
in MREŽAPrije 7 danaProjektom do kvalitetnijeg života slijepih osoba u Međimurju
-
SportPrije 7 danaOlimpijski dan inkluzije okupit će oko 170 osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaVAŽNA ANKETA Stambeni problemi osoba s invaliditetom
-
EU kutakPrije 7 danaSNAŽNA PORUKA Manifest o pravima mladih s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 4 danaOtvoren natječaj za podršku udrugama osoba s invaliditetom
-
EU kutakPrije 4 danaENERGETSKO SIROMAŠTVO Briga za ljude s invaliditetom