Sufinanciranje se odnosi na prilagodbu građevina javne i poslovne namjene, njihovih dijelova ili opreme, uključujući rampe, dizala, vertikalno i koso podizne platforme, ulazne prostore, stubišta, sanitarne čvorove, učionice, prilaze vodi na plažama i bazenima, orijentacijske planove za kretanje u građevinama, stajališta, perone i druge zahvate usmjerene na poboljšanje pristupačnosti
Poslušaj članak
Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je Javni poziv za sufinanciranje projekata rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. godini na području Republike Hrvatske.
Poziv je objavljen na temelju važećih zakonskih propisa i Odluke od 30. siječnja 2026. godine, a za provedbu je osigurano ukupno 550.813,82 eura u okviru programa Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost ‘Pristupačnost objekata potrebama invalida’, financiranog iz općih prihoda i primitaka te prihoda od igara na sreću.
Sufinanciranje se odnosi na prilagodbu građevina javne i poslovne namjene, njihovih dijelova ili opreme, uključujući rampe, dizala, vertikalno i koso podizne platforme, ulazne prostore, stubišta, sanitarne čvorove, učionice, prilaze vodi na plažama i bazenima, orijentacijske planove za kretanje u građevinama, stajališta, perone i druge zahvate usmjerene na poboljšanje pristupačnosti. Svi projekti moraju imati planirani završetak radova najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.
Pravo na podnošenje zahtjeva imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje djeluju na području Republike Hrvatske, provode aktivnosti usmjerene potrebama zajednice te prijavljuju projekte prilagodbe postojećih objekata.
Projekti moraju biti u skladu s odredbama Tehničkog propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, koji propisuje obvezne elemente pristupačnosti i uvjete uporabe pomagala za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.
Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu uz opsežnu dokumentaciju, uključujući odluku ili drugi dokument o planiranoj prilagodbi u 2026. godini, projektnu dokumentaciju i tehničko rješenje, presliku žiro računa, vlasnički list, troškovnik radova ili procjenu troškova, akt kojim se odobrava građenje ili rekonstrukcija te, prema potrebi, suglasnosti nadležnih tijela, osobito u slučajevima kada se radi o zaštićenim kulturnim dobrima ili kada dolazi do odstupanja od temeljnih zahtjeva pristupačnosti.
Potrebno je priložiti i fotografije objekta i mjesta izvođenja radova, a ako se prilagodba odnosi na prostore koje koriste udruge, obvezno je dostaviti pismo potpore tih udruga.
Troškovi nabave gusjeničara, izrade projektne dokumentacije i stručnog nadzora nisu prihvatljivi za sufinanciranje.
Potpune i pravodobne prijave razmatrat će Radna skupina imenovana od strane potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, koja će predložiti donošenje odluka o odobrenju i visini sredstava ili o odbijanju zahtjeva.
U slučaju većeg broja prihvatljivih prijava prednost će imati jedinice s područja od posebne državne skrbi, projekti koji se odnose na zdravstvene i obrazovne ustanove te jedinice s područja pogođenih potresima 2020. i 2021. godine.
Zakašnjele, nepotpune ili neprihvatljive prijave neće se razmatrati, a daljnje obveze regulirat će se ugovorom o sufinanciranju.
Javni poziv otvoren je do 7. travnja 2026. godine, a zahtjevi se dostavljaju poštom na adresu Ministarstva hrvatskih branitelja u Zagrebu, s naznakom da se odnose na prilagodbu građevine, njezina dijela ili opreme.
Dodatne informacije i obrazac zahtjeva dostupni su u Ministarstvu te na njegovim službenim mrežnim stranicama ovdje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomašević
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je u auli Gradske uprave bio sjajno raspoložen na dodjeli stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, i to s razlogom. Ove je godine, naime, uručen rekordan broj stipendija za ovu skupinu učenika i studenata – ukupno 171 stipendija – a usto su povećane za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
Gradonačelnik Tomešević, kako je sam rekao, posebno je ponosan i na činjenicu da su stipendije Grada Zagreba najveće među svim gradovima u Hrvatskoj. Za učenike s invaliditetom mjesečni iznos stipendije iznosi 380 eura, a za studente 520 eura.
– Svatko od vas tko danas prima ovu stipendiju u potpunosti ju je zaslužio svojim predanim radom i trudom. Vi ste najbolji pokazatelj da nema tih prepreka koje će vas zaustaviti da ostvarite svoje potencijale. Uzor ste ne samo svim osobama s invaliditetom, nego svima nama u gradu Zagrebu – rekao je gradonačelnik Tomašević u pozdravnom govoru.
– Grad Zagreb je u ovoj godini za sve programe stipendiranja osigurao ukupno 6,5 milijuna eura, a stipendije se dodjeljuju u pet kategorija: za izvrsnost, prema socioekonomskom statusu, za pripadnike romske nacionalne manjine, za učenike i studente s invaliditetom te za deficitarna zanimanja – naglasio je gradonačelnik.
Grad Zagreb, navode iz Gradske uprave, sustavno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz razvoj socijalnih usluga, unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora, povećanje financijske podrške, poticanje zapošljavanja, širenje prava na prijevoz i dostupnost informacija te kontinuirano planiranje inkluzivnih politika, s ciljem stvaranja pristupačnog i ravnopravnog okruženja za sve građane.
Da bi dokazao da ti treba maksimalna pomoć, dakle 24 sata asistencije, moraš istovremeno dokazati da funkcioniraš gotovo kao osoba kojoj ta pomoć ne treba
In Portal u cijelosti objavljuje članak, koji potpisuje magistar informacijskih znanosti Marko Arambašić, u kojemu autor analizira sve manjkavosti novog Pravilnika o osobnoj asistenciji. Stavovi autora ne odražavaju nužno i stajališta redakcije In Portala.
Dok se posljednjih tjedana u javnosti govori o inkluzivnim karticama, kontroli trošenja inkluzivnog dodatka i novim administrativnim pravilima, daleko ozbiljnija stvar prolazi gotovo neprimjetno, novi pravilnik o osobnoj asistenciji koji bi mogao dugoročno pogoditi upravo one osobe kojima je pomoć najpotrebnija.
Ministar rada i socijalne politike Alen Ružić je javno govorio o digitalnim karticama i uvjeravao javnost da cilj nije kontrola nego ‘dobrobit korisnika’, dok su udruge upozoravale na stigmatizaciju i dodatne prepreke za osobe s invaliditetom.
No upravo dok je javnost pratila tu priču, ispod radara je prolazio možda i važniji problem, a to je prijedlog pravilnika o procjeni potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije.
Na papiru taj pravilnik obećava mogućnost do 24 sata osobne asistencije dnevno.
U stvarnosti, prema detaljnoj analizi liste procjene, tih 24 sata ne može dobiti nitko.
I ne, problem nije matematika. Problem je što osoba koja bi mogla zadovoljiti sve uvjete zapravo ne postoji. Problem je što je sustav postavljen kao klasična Kvaka 22.
Da bi korisnik ostvario maksimalnu satnicu, mora biti osoba s najtežim stupnjem invaliditeta, potpuno ovisna o tuđoj pomoći, nesposobna za samostalno kretanje, hranjenje, higijenu i osnovne životne funkcije.
Ali istovremeno ta ista osoba mora svakodnevno koristiti javni prijevoz i osobni automobil, odlaziti liječniku, raditi ili studirati, sudjelovati u kulturnim, sportskim i društvenim događanjima, imati maloljetno dijete, održavati intenzivne socijalne kontakte i imati aktivan svakodnevni život.
Dakle, da bi dokazao da ti treba maksimalna pomoć, moraš istovremeno dokazati da funkcioniraš gotovo kao osoba kojoj ta pomoć ne treba.
To je suština Kvake 22.
Ako imaš dovoljno težak invaliditet da ti treba 24 sata asistencije, ne možeš skupiti maksimalne bodove radi paradoksalnih stavki.
in MREŽAPrije 7 dana
Purger i PurgericaPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
Life&StylePrije 7 dana
In MetropolaPrije 6 dana