Poveži se s nama

Vijesti

Podržite Marijine obroke i pomozite da najsiromašnija djeca dobiju obrok

Objavljeno

/

Na slici su dvije žene koje stoje kod bunara i pune posude vodom. Žene nose šarenu tradicionalnu odjeću. Bunar je napravljen od betona i ima metalnu slavinu. U pozadini se vide djeca koja nose zelene školske uniforme. Djeca izgledaju kao da idu u školu ili se vraćaju iz nje. Djeca su različitih dobi i spolova. U pozadini se također vidi ciglena zgrada i nekoliko stabala. Zgrada može biti škola, crkva ili neka druga javna ustanova. Drveće pruža malo hladovine i zelenila.

Marijini obroci krenuli su 2002. godine, u Hrvatskoj su prisutni od 2009. godine, a imaju 30 školskih kuhinja u četiri zemlje – jednu u Ekvadoru, šest u Malaviju, pet u Beninu i 18 u Zambiji

Djeluju na način da djeci osiguraju topli obrok u školama i tako ih privlače u školu dajući im najosnovnije obrazovanje kako bi jednog dana postali obrazovani ljudi.

Danas, 30 studenog 2023., održat će pretpremijeru dokumentarnog filma Marijinih obroka ‘Nulta stopa gladi’ u kinu Kinoteka u 17 sati.

– ‘Nulta stopa gladi’ je prva epizoda u nizu šest dokumentaraca koja se bavi problemom gladi u svijetu, s posebnim naglaskom na gladnu djecu. Serija prikazuje izvanredne pojedince koji se bore kako bi poboljšali stanje u svojim zajednicama, uključujući zapanjujuće priče o ljudima iz Turkane (područje u sjevernoj Keniji zahvaćeno sušom) koji se ujedinjuju u vrlo izazovnim okolnostima s ciljem da zaustave gladovanje djece.

Prikazujući pretpremijeru filma ‘Nulta stopa gladi’ i naglašavajući koju ulogu možemo imati u ovoj misiji, nadamo se da ćemo potaknuti ljude da nam se pridruže i poduzmu korake u rješavanju globalne krize gladi. Mnogo je stvari koje svaki čovjek može učiniti kako bi donio dugotrajnu promjenu u najsiromašnijim zajednicama svijeta – kazali su iz Marijinih obroka Hrvatska.

Također, 15. prosinca u hotelu Esplanade organiziraju ‘Večer Marijinih obroka’ kojom žele pokazati što su sve radili ove godine, koliko su djece nahranili, a radi se o obrocima za preko 70 tisuća djece.

Dovoljno je samo 22 eura da bi jedno dijete primalo obrok cijelu školsku godnu – zapamtite dobro ovu brojku, a više informacija saznajte ovdje.

Ni jedno dijete ne bi smjelo na spavanje ići gladno!

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Life&Style

HZJZ Predstavljanje rezultata istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje dva crteža aligatora na crvenoj pozadini. Jedan aligator nosi šešir i stoji na vagi, dok drugi aligator nosi haljinu i šal u bojama hrvatske zastave. Oba aligatora su bijela s crnim obrubima, što im daje karikaturalan izgled. Ispod ovih likova nalazi se tekst koji glasi “CrocCOSI”.
Foto: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u osmogodišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike

Povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) održat će se u ponedjeljak, 4. ožujka 2024., u 11 sati, javno predstavljanje rezultata istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)’, voditeljice istraživanja za Republiku Hrvatsku Sanje Musić Milanović.

Glavne rezultate istraživanja predstavit će upravo Musić Milanović.

Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u osmogodišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike uz dodatan osvrt na utjecaj COVID-19 pandemije na navedene odrednice zdravlja djece.

Nakon predstavljanja rezultata, predviđeno je da Musić Milanović daje izjave za medije u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Istraživanje CroCOSI provedeno je u školskoj godini 2021./2022. u 261 osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj i dio je istraživanja ‘Inicijativa praćenja debljine u djece’ (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije koje se provodi od 2006. godine. Hrvatska se istraživanju po prvi puta priključila u školskoj godini 2015./2016. i ovo je treći puta da je istraživanje provedeno u Hrvatskoj. Glavni cilj CroCOSI istraživanja je redovito prikupljanje usporedivih podataka o uhranjenosti školske djece, njihovim životnim navikama te o obilježjima njihovih okruženja sa svrhom rutinskog praćenja statusa uhranjenosti u djece te usporedbe dobivenih podataka s drugim zemljama europske regije Svjetske zdravstvene organizacije koje sudjeluju u ovom istraživanju. Ovim krugom CroCOSI istraživanja dodatno je ispitan još i utjecaj COVID-19 pandemije na dnevnu rutinu djece, njihovu dobrobit, prehrambene navike i tjelesnu aktivnost.

Nakon Svjetskog dana debljine, slijedi obilježavanje Hrvatskog dana osviještenosti o debljini 16. ožujka 2024. godine.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Nastavi čitati

Vijesti

ANKETA Preuzimanje tuđih radnih zadataka

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje osobu koja tipka na laptopu. Laptop je postavljen na mramorni stol, a pored njega se nalazi čaša soka od naranče sa slamkom. Osoba nosi sat i nekoliko prstena.

Preuzimanje tuđih radnih zadataka – prilika za osobni razvoj ili ‘nepotrebno zatrpavanje poslom’?

Kolega/ica vam ide na godišnji odmor, dobije novu radnu poziciju ili poduže bolovanje. Što je s njegovim/njenim zadacima? Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s nekim dodatnim zadacima koji nisu dio opisa naše pozicije. I dok nam neki sjednu kao pravi odmor za dušu, druge odrađujemo samo kako bi ih odradili, a treće pokušavamo izbjeći u širokom luku. 

U posljednjoj anketi portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 2400 ispitanika, postavljeno je pitanje: Kako gledate na preuzimanje radnih zadataka koji nisu nužno u opisu vašeg posla?

Prilika za osobni rast ili zatrpavanje poslom?

Preuzimanje novih i dodatnih zadataka podržava 39 posto ljudi. Oni takav način rada vide kao mogućnost da nauče nešto novo ili unaprijede neka postojeća znanja.

– Svako učenje nečeg novog je osobni razvoj – komentirao je jedan od ispitanika, dok je drugi dodao kako svaki novi (privremeni) zadatak, posebno ako je zanimljiv, može razbiti monotoniju na radnom mjestu.

Zanimljivo je kako isti broj ljudi, njih 39 posto, na preuzimanje dodatnih radnih zadataka gleda negativno. Prema njihovom mišljenju, takav način rada krši njihov ugovoreni opis posla, rezultira zatrpavanjem poslom, a uz to za njega često nisu dodatno plaćeni.

– Svaki zadatak koji nije u opisu mog posla me čini manje kompetentnim da obavljam ono za što sam plaćen. Ti dodatni zadaci oduzimaju mi vrijeme od onoga što znam raditi i za što sam zapravo plaćen. Nemam ništa protiv učenja i dodatnog posla kada donosi veću plaću, što je rijetko slučaj – kazao je jedan od ispitanika.

S druge strane, 22 posto ljudi ističe kako nisu oduševljeni dodatnim zadacima, ali će ih odraditi bez pogovora. Iako njihova reakcija ovisi o datom trenutku, takve poslove ne vide kao nešto što bi moglo štetiti njihovoj karijeri i radnom mjestu.

MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

HRVATSKI SABOR Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava

Objavljeno

/

Vizual konferencije.

U Hrvatskom saboru će se 29. veljače 2024. s početkom u 12 sati održati Međunarodna konferencija ‘Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava’, koja predstavlja ključan događaj u promicanju inovacija i razumijevanju utjecaja digitalne tranzicije na ljudska prava

Konferencija će pružiti smjernice i akcijske planove za unapređenje zaštite ljudskih prava u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Svrha konferencije je promicati inovacije, poticati dijalog kroz inkluzivan pristup osobama s invaliditetom, prezentaciju primjera dobre prakse, čime će osigurati platformu za razmjenu iskustava i razmatranje najnovijih dostignuća u području zaštite ljudskih prava.

Uvodni dio konferencije bit će obilježen pozdravnim govorima Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednice Organizacijskog odbora, te Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave. Njihov će naglasak biti na ključnoj ulozi inovacija i digitalne tranzicije u ostvarivanju ljudskih prava. Fokus konferencije bit će na istraživanju kako tehnološki napredak može poslužiti kao sredstvo za jačanje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ulogu inovacija u osiguravanju pristupa pravdi, transparentnosti i odgovornosti.

Panel rasprava, koju će moderirati Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, bit će ključni dio konferencije. Ovaj panel okupit će stručnjake iz različitih područja kako bi pružili sveobuhvatne analize o najnovijim trendovima, izazovima i mogućnostima u integraciji inovacija i digitalne tranzicije u zaštitu ljudskih prava. Primjere dobre prakse moderirat će Andreja Marcetić, predstavnica Hrvatske komore socijalnih pedagoga, sekcije socijalne skrbi, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Konferencija ‘Digitalna tranzicija i inovacije u zaštiti ljudskih prava’ održat će se u mjesecu kada se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine. Tema konferencije izuzetno je relevantna s obzirom na aktualne događaje, a digitalizacija i inovacije omogućuju širenje informacija i podizanje svijesti o ljudskim pravima na globalnoj razini, čime je digitalna tranzicija postala jedan od ključnih čimbenika u zaštiti ljudskih prava, pružajući nove prilike za promicanje mira, sigurnosti i pravednosti.

Međunarodni sudionici iz Ukrajine, Slovenije i Švedske donijet će različite perspektive i iskustva koja će obogatiti raspravu o utjecaju inovacija i digitalne tranzicije na ljudska prava. Njihova iskustva pružit će dragocjen uvid u globalne trendove i izazove s kojima se različite države suočavaju u ovom području.

Usklađivanje tih smjernica i akcijskih planova s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine pružit će dodatnu snagu i trajnost tim inicijativama. Stvaranje inkluzivnih politika koje uzimaju u obzir digitalnu transformaciju i potrebe svih građana, uključujući osobe s invaliditetom, ključno je za izgradnju pravednijeg i sigurnijeg društva. Očekuje se da će konferencija biti izvrstan forum za razmjenu ideja i izgradnju konkretnih planova djelovanja koji će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

Sve relevantne informacije o konferenciji mogu se pronaći na Facebook stranici ‘InovaDigHR2030’, a Konferencija će biti dostupna i putem YouTube kanala Hrvatskog sabora. Direktan prijenos konferencije bit će dostupan ovdje, a za dodatne informacije možete posjetiti sljedeću ovu poveznicu.

Nastavi čitati

U trendu