Poveži se s nama

Medicina

DISLIPIDEMIJA Oboljeli od opake bolesti dobili udrugu

Objavljeno

/

Na ovoj fotografiji prikazana je prezentacija u tamnoj prostoriji s publikom koja sjedi i gleda prema velikom projekcijskom ekranu. Na ekranu su četiri slike koje prikazuju različite trenutke iz života osobe, s natpisom 'Moja priča' iznad njih. Osoba stoji pored podija i drži prezentaciju.
Foto: Hrvatska udruga oboljelih od dislipidemija

Svaka druga osoba u Hrvatskoj prošle je godine umrla od posljedica dislipidemija, nereguliranog povišenog tlaka i povišenog šećera, istaknuto je na osnivačkom sastanku Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija

Dislipidemija je danas sve prisutniji zdravstveni problem, zato je Hrvatska udruga oboljelih od dislipidemija, koju su podržali vodeći domaći stručnjaci i europska udruženja pacijenata, ključna za podizanje svijesti o opasnostima kardiovaskularnih bolesti i osiguravanje bolje kvalitete života oboljelih

Svaka druga osoba u Hrvatskoj prošle je godine umrla od posljedica dislipidemija, nereguliranog povišenog tlaka i povišenog šećera, istaknuto je na osnivačkom sastanku Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija. Dislipidemije (poremećaji u koncentraciji lipida u krvi) jedan su od glavnih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu. Zbog nedostatka simptoma većina niti ne zna da je u riziku, tako da pravovremena dijagnoza i adekvatno liječenje mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija.

– Ovo udruženje od velike je važnosti jer bolesnici mogu izmjenjivati svoja iskustva međusobno se družeći, radeći javnozdravstvene kampanje, educirajući ostale bolesnike i zajednicu. Isto tako, bit će hvalevrijedan glas naroda koji će u budućnosti kada dođu nove dijagnostičke i terapijske metode biti jedan vrlo bitan jezičac na vagi kako bi oboljeli što brže i bolje ostvarili prava koja im pripadaju – ističe prof. dr. sc. Ivan Pećin, dr. med., pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb i dopredsjednik Hrvatskog društva za  aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora.

Statistički podaci pokazuju da je incidencija dislipidemija u Hrvatskoj u stalnom porastu, što dovodi do povećane smrtnosti, posebno zbog komplikacija poput srčanog i moždanog udara. Jačanje svijesti o važnosti ranog prepoznavanja dislipidemija, kao i zdravstvene pismenosti općenito, glavni su razlozi za osnivanje Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija. Uz pružanje podrške, oboljelima i njihovim obiteljima, udruga za cilj ima i dugoročno utjecati na smanjenje rizika kardiovaskularnih bolesti među stanovništvom.

-Kao predsjednica udruge, ali i pacijent koji boluje od porodične hiperkolesterolemije, znam da uz kontinuiranu terapiju treba paziti na prehranu i uvesti neki oblik rekreacije, što ljudima nije uvijek najlakše. Upravo zato je tu udruga da pruži podršku svim svojim članovima, oboljelima od dislipidemija i njihovim obiteljima kako bi ih dodatno educirali, savjetovali i pomogli im u borbi protiv bolesti koliko god je to moguće – pojašnjava Iva Prgomet, predsjednica Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija.

-Udruga okuplja sve one koji boluju od uobičajene dislipidemije i onih nasljednih, poput porodične hiperkolesterolemije, povišenog lipoprotein(a), ali isto tako i skupinu bolesnika koji ne toleriraju hipolipemike, koji imaju jetreno oštećenje ili mišićne bolove, što se javlja u malom postotku slučajeva. Osnivanjem udruge, Hrvatska se pridružila organizaciji FH Europe Foundation – mreži udruga pacijenata i ambasadora – naglasila je Magdalena Daccord, predsjednica FH Europe.

-Procjenjuje se kako je na svijetu oko 1,4 milijarde oboljelih od dislipidemija, zbog čega je izuzetno važno postojanje platforme za osobe s dislipidemijama, pogotovo onima genetskog uzroka. Zajednički nam je cilj jačanje svijesti o dislipidemijama i posljedicama neliječenih stanja, te razmjena iskustava i pozitivnih praksi diljem Europe i svijeta – poručila je Daccord te upozorila kako se stopa prepoznavanja dislipidemija nije značajno povećala posljednjih godina. Na primjeru porodične hiperkolesterolemije možemo istaknuti kako se svake minute na svijetu rodi beba s nasljednom, porodičnom hiperkolesterolemijom, no tek će svaka deseta osoba biti pravovremeno dijagnosticirana. Hrvatska je, kao jedna od prvih na svijetu, uvela probir na porodičnu hiperkolesterolemiju, na što možete biti ponosni – kazala je Daccord.

Najčešći oblik dislipidemije je porodična hiperkolesterolemija, nasljedna bolest koju karakterizira povišena razina lipoproteina male gustoće, tzv. LDL ili ‘lošeg’ kolesterola već od rođenja. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od porodične hiperkolesterolemije boluje 15.000 osoba, no samo je pet posto svjesno dijagnoze. Iako bolest nije rijetka, svjesnost je i dalje veoma niska, a bolesnici koji se ne liječe, vrlo rano dobivaju srčano-žilne komplikacije.

-Zbog dugotrajne neprimjetne izloženosti povišenim vrijednostima ‘lošega’ LDL-kolesterola, te osobe imaju i do 20 puta veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od ostatka populacije. Čak svaki četvrti bolesnik, kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja poput srčanog ili moždanog udara prije 50. godine života – pojašnjava prof. Pećin.

Akademik Željko Reiner objasnio je važnost čestice Lp(a) [lipoprotein malo a], koji je, kad govorimo o kolesterolu, slabije poznat izvan stručne javnosti.

-Riječ je o česticama koje su gotovo istovjetne LDL česticama (lošem kolesterolu), ali sadrže i dodatnu bjelančevinu koja sudjeluje u nastanku ugrušaka. U slučaju Lp(a), prehrana i promjena načina života nemaju učinak na njegovu razinu u krvi; više od 90 posto genetski je određeno. O ovoj problematici trebamo jačati svijest među građanima, ali i liječnicima -napominje akademik Reiner, te ističe kako je dio Nacionalnog preventivnog programa, na razini primarne prevencije, postupno odrediti Lp(a) svim stanovnicima u sljedećih 3-5 godina.

Ove je godine napravljen i dodatan iskorak u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, provedbom pilot projekta probira na povišene vrijednosti ukupnog kolesterola prilikom obaveznog pregleda djece pri upisu u prvi razred, a koji je pokazao da čak 10 posto prvašića ima povišen kolesterol. Osim za djecu, ovakva vrsta preventivnog pregleda je važna i za druge članove obitelji, jer ako se kod predškolca utvrdi porodična hiperkolesterolemija, liječnik će na pretrage uputiti i članove njegove obitelji.

Za više informacija o samoj udruzi, ali i o učlanjenju, slobodno se javite na info@ateroskleroza.hr.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Medicina

Počeo 17. tjedan psihologije u Hrvatskoj

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje plakat za 17. Tjedan psihologije u Hrvatskoj, koji organizira Hrvatsko psihološko društvo. Na plakatu je veliki broj “17”, a datum događanja je od 19. do 25. veljače 2024. Plakat također sadrži poruku o čuvanju mentalnog zdravlja. Logo Hrvatskog psihološkog društva vidljiv je u gornjem desnom kutu, a plavi smješko ikona možda ukazuje na pozitivno i podržavajuće okruženje na događaju
Foto: Hrvatsko psihološko društvo

Večina događanja bit će otvorena za javnost, građani će moći sudjelovati u radionicama, okruglim stolovima i tribinama, a za dio događanja je predviđeno da budu online

Tjedan psihologije u Hrvatskoj traje od danas, 19. pa do 25. veljače 2024. godine u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva pod nazivom ‘Čuvajmo mentalno zdravlje’.

Po sedamnaesti će put poslati poruku kako život i pojedinca i zajednice može biti bolji, ugodniji, kvalitetniji.

Tjedan psihologije prvi put su organizirali 2008. godine kad su pozvali kolegice i kolege psihologe da se različitim aktivnostima uključe u obilježavanje 55. godina postojanja najstarije strukovne udruge psihologa.

– Odaziv je bio iznenađujuće dobar, veliki broj kolegica i kolega pokazao je entuzijazam i motivaciju da psihologiju približi i predstavi zajednici te da pokaže svu širinu uključenosti psihologijske teorije i prakse u život pojedinca i zajednice. Aktivnost smo nastavili i sljedećih godina pa smo tako u prošlom 16. tjednu imali uključenih preko 750 sudionika, s preko 1000 događanja u gotovo 100 hrvatskih gradova i mjesta uz dobru medijsku prezentaciju svih događanja – priopćili su iz Hrvatskog psihološkog društva.

Tjedan psihologije nudi pregršt događanja i organizatori su pozvali kolege da se uključe na najrazličitije načine – predavanjem, okruglim stolom, radionicom, izložbom i predstavljanjem knjige, plakata, demonstracijom rada psihologa u praksi, tribinom na neku temu koja je aktualna u vašoj zajednici, provođenjem i prezentacijom rezultata vašeg istraživanja, nastupom na radiju, televiziji, pisanim ili elektronskim medijima, ili nekom sasvim novom aktivnosti za koju pretpostavljate da će pobuditi interes i doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja pojedinca i zajednice.

– Pokažimo zajednici u kojoj živimo i radimo što sve znamo i možemo, budimo još vidljiviji u korist svakog hrvatskog psihologa i psihologinje i u korist ukupne zajednice. Svi aktivni sudionici koji prijave i održe svoje aktivnosti dobit će bodove prema Pravilniku o stručnom usavršavanju Hrvatske psihološke komore – poručili su organizatori.

Većina događanja bit će otvorena za javnost, građani će moći sudjelovati u radionicama, okruglim stolovima i tribinama, a za dio događanja je predviđeno da budu online.

Danas je u hotelu Dubrovnik u 18 sati svečano otvaranje Tjedna psihologije na kojem će Hrvatsko psihološko društvo dodijeliti nagrade uvaženim članovima i članicama.

Više informacija o događanjima u pojedinim gradovima doznajte ovdje.

Nastavi čitati

Medicina

Nova Mreža javnozdravstvene službe: Logopedi i psiholozi u domovima zdravlja

Objavljeno

/

U domovima zdravlja predviđene su djelatnosti psihologije, logopedije i radne terapije, počet će raditi mobilni psihijatrijski timovi, a otvaraju se i dispanzeri za mentalno zdravlje i ranu intervenciju

 Ministarstvo zdravstva uputilo je u javnu raspravu nacrt nove Mreže javne zdravstvene službe koja predviđa povećanje palijativnih kapaciteta, uvođenje logopeda i psihologa u domove zdravlja, mogućnost dvosmjenskog rada u bolnicama i posljedično smanjivanje listi čekanja. 

Planirano je smanjenje broja akutnih postelja u bolnicama, a za više od 30 posto povećava se kapacitet dnevnih bolnica i palijativne skrbi, navodi se u nacrtu nove Mreže koji je u javnom savjetovanju do 15. ožujka.

Promjene prate suvremene modele liječenja, poput jednodnevne kirurgije i dnevnih bolnica, a donošenje nove Mreže preduvjet je za daljnje promjene, kao što su nova kategorizacija bolnica i formiranje centara izvrsnosti.

Osim bolnica, novom se mrežom uređuju i područja primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva, kao i izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.

Primarna zdravstvena zaštita dobiva novu organizaciju pa će jedan tim moći raditi na dvije ili više lokacija, otvorit će se mobilne ambulante za obiteljsku medicinu, kao i mobilne ljekarne.

Domovi zdravlja dobit će mogućnost provođenja fizikalne terapije i sestrinska savjetovališta za kronične nezarazne bolesti. Imat će veći broj patronažnih sestara, kao i mogućnost zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući. U planu je i veći broj mobilnih palijativnih timova i palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja, ovisno o potrebama stanovništva na konkretnom području.

U domovima zdravlja predviđene su i djelatnosti psihologije, logopedije i radne terapije, počet će raditi mobilni psihijatrijski timovi, a otvaraju se i dispanzeri za mentalno zdravlje i ranu intervenciju.

Novom Mrežom stvoreni su preduvjeti da se na primarnoj razini smanji broj osiguranih osoba po timu i reorganiziraju administrativni poslovi.

U Ministarstvu navode i da su osigurane 882 specijalizacije i 352 uže specijalizacije za doktore medicine na bolničkoj razini, kao i 922 specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite.

Ističu i ulaganja u opremu, odnosno da je bolnicama na raspolaganju više od 1400 medicinskih uređaja, proizvedenih 2020. godine ili kasnije, nova ulaganja obuhvaćaju 8 MR uređaja, 2 PET CT-a kao i povijesnu nabavu 21 linearnog akceleratora, u vrijednosti 55,4 milijuna eura.

Donošenje nove Mreže javne zdravstvene službe predstavlja sljedeću važnu polugu u provedbi reforme zdravstva i postavljanju novih organizacijskih temelja zdravstvenog sustava.

Resorni ministar Vili Beroš ističe da će, zahvaljujući novoj mreži, biti moguće uvesti dvosmjenski rad u bolnicama i tako smanjiti liste čekanja. 

Hina

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Postoji alergija na hladnoću, donosimo kako se manifestira

Objavljeno

/

Na slici je osoba u zimskom okruženju, okružena snijegom i ledom. Osoba nosi kaput s kapuljačom obloženom krznom, koja je podignuta preko glave. Rukavice su joj prekrivene snijegom, a drži ih blizu lica.
Foto: Pixabay

Simptomi ove zimske alergije su crvenilo, svrab, osip na mjestu koje je izloženo hladnoći, oticanje ruku prilikom držanja hladnih predmeta, oticanja usana prilikom unošenja hladne hrane. Svatko može reagirati, premda žene mogu biti sklonije reakciji

Zima se smatra razdobljem mirovanja kad je riječ o sezonskim alergijama, ali, upravo su zimski mjeseci pogodni za alergiju na hladnoću koja spada u posebnu grupu alergijskih bolesti nazvanih još i fizikalne urtikarije.

Po mnogima je alergija na hladnoću rasprostranjenija od gripe i respiratornih infekcija, a nastaje kad koža dođe u dodir s hladnim zrakom, vjetrom, vodom ili hladnim predmetima.

Simptomi ove zimske alergije su crvenilo, svrab, osip na mjestu koje je izloženo hladnoći, oticanje ruku prilikom držanja hladnih predmeta, oticanja usana prilikom unošenja hladne hrane. Svatko može reagirati, premda žene mogu biti sklonije reakciji.

Sklonost toj alergiji najlakše je utvrditi s pomoću jednostavnog testa: na golu podlakticu stavi se kockica leda koja se pritisnuta na kožu drži nekoliko minuta.  Ako se u roku od 15 minuta pojavi crvenilo i osip koji se širi, vjerojatno je riječ o alergiji na hladnoću.

Najčešća terapija su antihistaminici kao neka prva linija, koji idu čak u četverostrukim dozama uz postepeno pojačavanje pod nadzorom liječnika. Postoji veliki spektar lijekova. Savjetuje se izbjegavanje hladnoće, kontakta s hladnim predmetima, nošenje rukavica, a sve obično prolazi nakon 24 sata. 

Osobama sa snažnijim alergijskim reakcijama liječnik će propisati EpiPen, uređaj za automatsku injekciju adrenalina prilikom teške alergijske reakcije, a kojeg moraju imati stalno uz sebe.

Najteže reakcije mogu nastati nakon kupanja u hladnoj vodi  jer tada reagira koža cijelog tijela, oslobađa se histamin te dolazi do pada krvnog tlaka, gubitka svijesti  što može uzrokovati  utapanje. Nagle smrti nakon kupanja u hladnoj vodi ili nakon skoka u hladnu vodu često se tumače kao posljedica alergije na hladnoću.

Ako znate da ste osjetljivi na hladnoću što više izbjegavajte boravak vani, a tijekom cijele godine izbjegavajte hladne napitke, sladoled i kupanje u hladnoj vodi.

In Portal

Nastavi čitati

U trendu