Projekt je proveden s ciljem omogućavanja dostupnosti informativnih sadržaja gluhim i nagluhim osobama
Poslušaj članak
Hrvatski savez gluhih i nagluhih održao je u petak 27. lipnja online konferenciju pod nazivom ‘Mini festival pristupačnosti’ kao završnu aktivnost projekta ‘Priroda za sve na znakovnom’.
Projekt je proveden u partnerstvu s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i osam nacionalnih parkova RH kao i s pridruženim partnerima s ciljem omogućavanja dostupnosti informativnih sadržaja gluhim i nagluhim osobama, a sufinanciran je od strane Ministarstva turizma i sporta.
Na konferenciji su sudjelovali predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predsjednica SOIH-a Marica Mirić, voditeljica projekta Zdravka Baštijan kao i predstavnici nacionalnih parkova koji su bili partneri na projektu.
U sklopu konferencije moglo se čuti sve o projektu. Detaljno su objašnjene projektne aktivnosti, prikazani rezultati projekta, te su projektni partneri rekli nešto više o tome što im je donio i kako su doživjeli cijeli projekt.
Prva se prisutnima obratila predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek koja je kazala nešto više o samom Savezu.
– Hrvatski savez gluhih i nagluhih postoji više od sto godina i okuplja 22 udruge članice. Naš najveći zadatak je zagovaranje prava gluhih i nagluhih osoba kako bi bile ravnopravne s ostatkom društva. Naše lokalne udruge okupljaju oko 5000 članova, a prema registru osoba s invaliditetom postoji oko 19.300 osoba koji imaju određeno oštećenje sluha. Pošto mi imamo nevidljivi invaliditet, o nama se najmanje govori u pristupačnosti. Nama je najveći problem komunikacija i pristup informacijama. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti ovaj projekt, htjeli smo da nacionalni parkovi postanu pristupačni gluhim i nagluhim osobama. Zahvaljujem se Ministarstvu turizma i sporta koje je prepoznalo vrijednost ovoga projekta i na taj način omogućilo nama, gluhim i nagluhim osobama, da kada dođemo u neki nacionalni park možemo dobiti potpune informacije. Naš cilj je bio da nacionalni parkovi budu pristupačni gluhim i nagluhim osobama iz cijeloga svijeta – istaknula je Vincek.
Darijo Jurišić čestito je Savezu i partnerima na provedbi ovoga projekta, ali i istaknuo njegovu važnost za gluhu i nagluhu populaciju.
– Ovim projektom omogućili ste da ono što smo viđali, posjećujući nacionalne parkove putujući po vani sada možemo vidjeti i kod nas, a to je sadržaj pristupačan gluhim i nagluhim osobama. Projekt je pokazao koliko neke promjene u pristupu u komunikaciji informacijama mogu učiniti suštinsku promjenu pri doživljavanju neke destinacije. Vrlo često zaboravljamo kako se pojam pristupačnosti ne odnosi samo na fizičku pristupačnost nego i na komunikacijsku i informacijsku pristupačnost koja je posebno važna za osobe s oštećenjima vida i sluha. Ovaj projekt je važan po tome što potiče rušenje predrasuda i podizanje svijesti o potrebi prilagođavanja nekih sadržaja osobama s invaliditetom – rekao je Jurišić.
– Drago mi je da je naš Savez, provođenjem ovoga projekta, na najljepšim mjestima koja Hrvatsku čine najpoželjnijim mjestom za odmor, uspio na ovakav način potaknuti informacijsku i komunikacijsku pristupačnost. Nije samo problem komunikacijska, nego i fizička pristupačnost jer se osobama u invalidskim kolicima ne pridaje dovoljna važnost. Pozdravljam aktivnosti ministarstva turizma koje je pristupačnost stavilo na jedan nivo koji mu pripada. Mislim da je Savez s pokretanjem mini festivala pristupačnosti pokrenuo jedan kotač koji nitko neće moći zaustaviti – kazala je Marica Mirić.
Projektne aktivnosti pobliže je opisala voditeljica projekta Zdravka Baštijan.
– Iako gluhe i nagluhe osobe kao osobe s invaliditetom mogu ući u nacionalne parkove besplatno, njima informacije koje se nalaze na tamošnjim opisnim pločama nisu pristupačne, njima je potrebna pristupačnost na hrvatskom znakovnom jeziku. S obzirom na to da smo mi turistička zemlja, odlučili smo pokrenuti ovaj projekt gdje smo informacije o nacionalnim parkovima prilagodili na hrvatski znakovni jezik, ali i na međunarodnu znakovnu komunikaciju kako bi te informacije bile dostupne ljudima koji dolaze iz cijelog svijeta – istaknula je Baštijan.
Projektni partneri morali su odabrati neke brošure ili aplikacije koje su željeli da budu prevedeni. Partneri su morali omogućiti pristup svim organizacijama koje imaju veze s pojedinim nacionalnim parkom kako bi se njihove zaposlenike moglo educirati o načinu komunikacije sa gluhim i nagluhim osobama.
Nakon što se odlučilo koje materijale će se prilagoditi, najprije je bilo potrebno sve informacije prilagoditi za gluhe i nagluhe osobe na međunarodnu znakovnu komunikaciju, nakon čega je uslijedio prijevod na hrvatski znakovni jezik. Također, snimljeni su i video materijali sa detaljnim informacijama s titlovima na hrvatskom jeziku.
Osim gluhe osobe koja je zaposlena na mjestu prevoditelja informacija na znakovni jezik i snimatelja video materijala, na projektu su bili zaposleni i gluhi volonteri koji su pomagali oko prilagodbe tekstova za gluhe osobe. Također, otvoren je i YouTube kanal na kojem se mogu vidjeti svi prijevodi informacija na hrvatskom znakovnom jeziku kao i na međunarodnoj znakovnoj komunikaciji.
Sve informacije za posjetitelje nacionalnih parkova dostupne su na pultovima, a dobiju se tako da se skenira QR kod, nakon čega na mobitel dođu informacije na međunarodnom ili hrvatskom znakovnom jeziku – ovisi o tome koji kod se skenira.
Projekt je imao osam predstavljanja – u svih osam nacionalnih parkova. Nakon svakog predstavljanja projekta, tamošnji zaposlenici imali su edukaciju o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama. Uz to, dodatno su organizirane još četiri online radionice za članove udruga partnera na kojima su predstavljeni rezultati projekta i održane edukacije o pravilnoj komunikaciji s gluhim i nagluhim osobama.
Mona Vincek, koja je bila zaposlena kao prevoditelj i kreator videa za gluhe osobe, kaže da joj nije bilo baš lagano jer je za prijevod određenih pojmova bilo potrebno duže vremena jer se nije moglo odrediti točno značenje pojedinih pojmova.
Svoje dojmove o radu na projektu podijelio je i Bernard Zenzerović ispred Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske.
– Naša zadaća na projektu bila je da uključimo hotelijere u edukacije o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama. Isto tako, jedna od funkcija bila je i podizanje svijesti o problemima pristupačnosti, važnosti komunikacije i važnosti kontinuirane komunikacije.
Dojmove su podijelili predstavnici svih osam nacionalnih parkova. Svi oni imali su samo riječi hvale za provedbu projektnih aktivnosti.
Hrvatski savez gluhih i nagluhih planira novi projekt u kojem bi pristupačnim za gluhe i nagluhe osobe, učinili i parkove prirode.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Hvara. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Grad Hvar posljednjih godina sve više ulaže u razvoj pristupačne infrastrukture i sadržaja, čime postaje privlačnija destinacija za sve posjetitelje, uključujući osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.
U segmentu smještaja, nekoliko hotela već je opremljeno rampama i pristupačnim sadržajima. Među njima se ističu hotel Riva, hotel Adriana i hotel Amfora. Osim hotelskog smještaja, u privatnom vlasništvu dostupni su i apartmani koji su u potpunosti prilagođeni osobama s invaliditetom, uključujući pristupačne sobe i sanitarne prostore.
Iako još uvijek nisu svi sadržaji u potpunosti prilagođeni osobama u kolicima ili s drugim vrstama invaliditeta, vidljiv je kontinuiran napredak. U planu je i razvoj pristupa moru na više lokacija u gradu, što predstavlja važan korak prema inkluzivnijem turizmu.
Kulturni i javni prostori također prate ovaj pozitivan trend. Prostor Arsenala prilagođen je kretanju osoba s invaliditetom te je opremljen i invalidskim WC-om.
Posjetiteljima je u uredu Turističke zajednice dostupna taktilna mapa grada, koja olakšava snalaženje osobama oštećena vida. Nova zgrada Gradske knjižnice i čitaonice Hvar, koja je trenutno u izgradnji, bit će u potpunosti pristupačna.
Posebno se ističu javne površine i šetnice. Šetalište Tonija Petrića, smješteno na zapadnoj strani grada uz more, u cijelosti je prilagođeno osobama u kolicima i osobama s drugim vrstama invaliditeta. Također, Trg sv. Stjepana i gradska riva potpuno su pristupačni, što omogućuje lakše kretanje i uživanje u središtu grada.
Prometna infrastruktura također je prilagođena – gradski parking kojim upravlja Fontik d.o.o. ima osigurana i jasno označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom. U ugostiteljskom sektoru, većina restorana i kafića u užem centru grada, uključujući rivu, Trg sv. Stjepana i područje Fabrike, prilagođena je osobama s poteškoćama u kretanju, čime se dodatno podiže kvaliteta boravka.
Za kraj, valja istaknuti i ponudu personaliziranih vođenih tura i izleta koje se mogu u potpunosti prilagoditi individualnim potrebama i željama posjetitelja, što omogućuje svakome da doživi Hvar na način koji mu najviše odgovara.
Iako još uvijek postoji prostor za napredak, Hvar jasno pokazuje smjer razvoja – prema otvorenijoj, dostupnijoj i inkluzivnijoj turističkoj destinaciji.
U sklopu Festivala inkluzivnog turizma u Međimurskoj županiji održan je međunarodni okrugli stol ‘Camino B2B’, posvećen razvoju inkluzivnog turizma i većoj dostupnosti Camino hodočasničkih ruta svim korisnicima, bez obzira na njihove fizičke mogućnosti ili dob
Poslušaj članak
Događaj je okupio stručnjake iz područja turizma, sporta i zdravstva, predstavnike Camino zajednice te osobe s invaliditetom, s ciljem razmjene iskustava i pronalaska konkretnih rješenja za uključiviji turizam.
Poseban naglasak stavljen je na važnost razvoja inkluzivnog turizma kao jednog od ključnih smjerova održivog razvoja regije. Istaknuto je kako Međimurska županija kroz ovakve inicijative želi dodatno valorizirati svoje prirodne ljepote, kulturnu baštinu i društvene vrijednosti, stvarajući okruženje u kojem svatko može aktivno sudjelovati i doživjeti Camino ne samo kao turističku rutu, već i kao osobno i duhovno iskustvo.
Sudionici su se složili da je za istinsku inkluziju potrebno osigurati prilagođenu infrastrukturu, dostupnu opremu, educirano osoblje te kontinuirano raditi na podizanju svijesti u društvu. Također je naglašeno kako hodanje i boravak u prirodi imaju pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje, zbog čega Camino može biti snažan alat za poboljšanje kvalitete života i socijalno uključivanje osoba različitih sposobnosti.
Međimurska Camino ruta, duga oko 115 kilometara i podijeljena u deset dionica, povezuje brojna mjesta u regiji te nudi jedinstvenu kombinaciju prirodnih krajolika, kulturnih znamenitosti i duhovne tradicije. Upravo kroz razvoj inkluzivnog pristupa ova ruta postaje primjer kako turizam može biti dostupan svima, uz naglasak na zajedništvo, razumijevanje i jednakost.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Pule. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Krenimo od Park Plaza Histria hotela koji nudi prilagođene sobe, dizala i pristupačne sanitarne čvorove.
Također, hotel Park Plaza Arena omogućuje pristup bez arhitektonskih barijera i raspolaže prilagođenim kupaonicama.
Arena Verudela Beach u sklopu resorta ima pristupačne smještajne jedinice, a hotel Monumenti osigurao je dvije sobe prilagođene osobama s invaliditetom.
U Brioni Sunny Campingu u Štinjanu postavljene su dodatne mobilne kućice potpuno prilagođene osobama sa smanjenom pokretljivošću, s rampama i pristupnim terasama, kao i WC za osobe s invaliditetom u sklopu zajedničkih sanitarnih blokova.
Veći hoteli u pravilu imaju rampe, dizala i prilagođene sanitarije, dok se kod privatnog smještaja pristupačnost razlikuje od objekta do objekta pa se gostima preporučuje prethodna provjera specifičnih potreba prilikom rezervacije.
Nekoliko pulskih plaža prilagođeno je osobama s invaliditetom. Plaža Hidrobaza raspolaže uređenim pristupnim stazama i prilagođenim sanitarnim čvorom, dok su na plažama Valkane i Mornar omogućeni lakši prilazi moru. Na pojedinim lokacijama postavljene su rampe za ulazak u more te osigurani dodatni sadržaji. Trenutno se obnavlja kupalište Stoja koje će iduće godine, 2027., u potpunosti biti prilagođeno osobama s invaliditetom.
Arena je djelomično pristupačna osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica, pri čemu dio prostora, posebice centralni nivo i ulazak s južne strane, ima prilaznu rampu i manje prepreke. Malo rimsko kazalište pristupačno je osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica.
Povijesni muzej Istre kategoriziran je kao pristupačan objekt u lokalnim vodičima pristupačnosti, što znači da su pristupne površine i ulaz prilagođeni osobama u kolicima ili s mobilitetnim poteškoćama.
Aquarium se nalazi unutar austrougarske tvrđave Fort Verudela, koja je povijesna, ali u prizemlju i glavnim dijelovima izložbe omogućuje pristup osobama s invaliditetom, uz mobilnu rampu na ulazu i u nižim dijelovima postava.
Galerija Sveta Srca pristupačna je osobama s invaliditetom jer prilazi uključuju rampe i ulaz koji omogućuje kretanje osobama u invalidskim kolicima. Ulaz u podzemne tunele Zerostrasse moguć je uzimajući u obzir ravne i dovoljno široke hodnike, budući da su tuneli široki i bez visokih stepenica, što često omogućuje kretanje osobama smanjene pokretljivosti.
Pula raspolaže nizom šetnica i zelenih površina koje su većinom prilagođene osobama smanjene pokretljivosti, uključujući Lungomare šetnicu, park-šumu Šijana i uređene gradske promenade uz more. Riječ je o uređenim, asfaltiranim ili popločanim stazama s blagim nagibima, pogodnima za kretanje osoba u kolicima, dok se sportsko-rekreacijski sadržaji postupno prilagođavaju, osobito u novouređenim zonama.
Grad Pula posljednjih godina sustavno radi na uklanjanju arhitektonskih barijera kroz snižene rubnjake na pješačkim prijelazima, označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom i uvođenje niskopodnih autobusa u javni prijevoz. Glavni prometni pravci i središte grada u velikoj su mjeri pristupačni. Brojni restorani, kafići i javne ustanove u novijim objektima imaju pristup bez prepreka ili osigurane rampe.
Turistička zajednica Grada Pule dodatno je unaprijedila pristupačnost svog ureda postavljanjem rampe za osobe s invaliditetom, čime je omogućen nesmetan ulazak osobama u invalidskim kolicima i osobama smanjene pokretljivosti.
Također je izrađen digitalni plan grada prilagođen slabovidnim osobama koji se nalazi u prostoru turističkog info centra s ciljem olakšavanja snalaženja i samostalnog kretanja destinacijom, kao i govorna mapa koju slabovidne osobe koriste putem mobilnih uređaja, a u suradnji s društvom turističkih vodiča organizirana je edukacija za vođenje slabovidnih osoba po gradu.
U suradnji s udrugama i sportskim organizacijama organiziraju se prilagođeni vođeni razgledi, inkluzivne sportske aktivnosti te kulturne radionice, a programi se po potrebi prilagođavaju individualnim zahtjevima uz prethodnu najavu. Razvoj inkluzivnog turizma prepoznat je kao dugoročan prioritet destinacije, uz kontinuirano unapređenje infrastrukture i turističke ponude.
Zadnja informacija koju smo dobili odnosi se na projekt u Puli koji provode komunalno poduzeće Pula Herculanea i Udruga slijepih Istarske županije, u sklopu kojeg se uvode natpisi na brailleovom pismu na spremnicima za otpad, uključujući podzemne spremnike, zvona za staklo i spremnike za tekstil.
Cilj je poboljšati pristupačnost sustava odvajanja otpada za slijepe i slabovidne osobe, a osim fizičkih oznaka informativni materijali prilagođeni su i u zvučni oblik. Projekt značajno olakšava svakodnevni život, povećava samostalnost i doprinosi osjećaju ravnopravnosti jer korisnici više ne moraju tražiti pomoć pri odlaganju otpada.