Turizam
Održana završna konferencija projekta ‘Priroda za sve na znakovnom’
Projekt je proveden s ciljem omogućavanja dostupnosti informativnih sadržaja gluhim i nagluhim osobama
Poslušaj članak
Hrvatski savez gluhih i nagluhih održao je u petak 27. lipnja online konferenciju pod nazivom ‘Mini festival pristupačnosti’ kao završnu aktivnost projekta ‘Priroda za sve na znakovnom’.
Projekt je proveden u partnerstvu s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i osam nacionalnih parkova RH kao i s pridruženim partnerima s ciljem omogućavanja dostupnosti informativnih sadržaja gluhim i nagluhim osobama, a sufinanciran je od strane Ministarstva turizma i sporta.
Na konferenciji su sudjelovali predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predsjednica SOIH-a Marica Mirić, voditeljica projekta Zdravka Baštijan kao i predstavnici nacionalnih parkova koji su bili partneri na projektu.
U sklopu konferencije moglo se čuti sve o projektu. Detaljno su objašnjene projektne aktivnosti, prikazani rezultati projekta, te su projektni partneri rekli nešto više o tome što im je donio i kako su doživjeli cijeli projekt.
Prva se prisutnima obratila predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek koja je kazala nešto više o samom Savezu.
– Hrvatski savez gluhih i nagluhih postoji više od sto godina i okuplja 22 udruge članice. Naš najveći zadatak je zagovaranje prava gluhih i nagluhih osoba kako bi bile ravnopravne s ostatkom društva. Naše lokalne udruge okupljaju oko 5000 članova, a prema registru osoba s invaliditetom postoji oko 19.300 osoba koji imaju određeno oštećenje sluha. Pošto mi imamo nevidljivi invaliditet, o nama se najmanje govori u pristupačnosti. Nama je najveći problem komunikacija i pristup informacijama. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti ovaj projekt, htjeli smo da nacionalni parkovi postanu pristupačni gluhim i nagluhim osobama. Zahvaljujem se Ministarstvu turizma i sporta koje je prepoznalo vrijednost ovoga projekta i na taj način omogućilo nama, gluhim i nagluhim osobama, da kada dođemo u neki nacionalni park možemo dobiti potpune informacije. Naš cilj je bio da nacionalni parkovi budu pristupačni gluhim i nagluhim osobama iz cijeloga svijeta – istaknula je Vincek.
Darijo Jurišić čestito je Savezu i partnerima na provedbi ovoga projekta, ali i istaknuo njegovu važnost za gluhu i nagluhu populaciju.
– Ovim projektom omogućili ste da ono što smo viđali, posjećujući nacionalne parkove putujući po vani sada možemo vidjeti i kod nas, a to je sadržaj pristupačan gluhim i nagluhim osobama. Projekt je pokazao koliko neke promjene u pristupu u komunikaciji informacijama mogu učiniti suštinsku promjenu pri doživljavanju neke destinacije. Vrlo često zaboravljamo kako se pojam pristupačnosti ne odnosi samo na fizičku pristupačnost nego i na komunikacijsku i informacijsku pristupačnost koja je posebno važna za osobe s oštećenjima vida i sluha. Ovaj projekt je važan po tome što potiče rušenje predrasuda i podizanje svijesti o potrebi prilagođavanja nekih sadržaja osobama s invaliditetom – rekao je Jurišić.
– Drago mi je da je naš Savez, provođenjem ovoga projekta, na najljepšim mjestima koja Hrvatsku čine najpoželjnijim mjestom za odmor, uspio na ovakav način potaknuti informacijsku i komunikacijsku pristupačnost. Nije samo problem komunikacijska, nego i fizička pristupačnost jer se osobama u invalidskim kolicima ne pridaje dovoljna važnost. Pozdravljam aktivnosti ministarstva turizma koje je pristupačnost stavilo na jedan nivo koji mu pripada. Mislim da je Savez s pokretanjem mini festivala pristupačnosti pokrenuo jedan kotač koji nitko neće moći zaustaviti – kazala je Marica Mirić.
Projektne aktivnosti pobliže je opisala voditeljica projekta Zdravka Baštijan.
– Iako gluhe i nagluhe osobe kao osobe s invaliditetom mogu ući u nacionalne parkove besplatno, njima informacije koje se nalaze na tamošnjim opisnim pločama nisu pristupačne, njima je potrebna pristupačnost na hrvatskom znakovnom jeziku. S obzirom na to da smo mi turistička zemlja, odlučili smo pokrenuti ovaj projekt gdje smo informacije o nacionalnim parkovima prilagodili na hrvatski znakovni jezik, ali i na međunarodnu znakovnu komunikaciju kako bi te informacije bile dostupne ljudima koji dolaze iz cijelog svijeta – istaknula je Baštijan.
Projektni partneri morali su odabrati neke brošure ili aplikacije koje su željeli da budu prevedeni. Partneri su morali omogućiti pristup svim organizacijama koje imaju veze s pojedinim nacionalnim parkom kako bi se njihove zaposlenike moglo educirati o načinu komunikacije sa gluhim i nagluhim osobama.
Nakon što se odlučilo koje materijale će se prilagoditi, najprije je bilo potrebno sve informacije prilagoditi za gluhe i nagluhe osobe na međunarodnu znakovnu komunikaciju, nakon čega je uslijedio prijevod na hrvatski znakovni jezik. Također, snimljeni su i video materijali sa detaljnim informacijama s titlovima na hrvatskom jeziku.
Osim gluhe osobe koja je zaposlena na mjestu prevoditelja informacija na znakovni jezik i snimatelja video materijala, na projektu su bili zaposleni i gluhi volonteri koji su pomagali oko prilagodbe tekstova za gluhe osobe. Također, otvoren je i YouTube kanal na kojem se mogu vidjeti svi prijevodi informacija na hrvatskom znakovnom jeziku kao i na međunarodnoj znakovnoj komunikaciji.
Sve informacije za posjetitelje nacionalnih parkova dostupne su na pultovima, a dobiju se tako da se skenira QR kod, nakon čega na mobitel dođu informacije na međunarodnom ili hrvatskom znakovnom jeziku – ovisi o tome koji kod se skenira.
Projekt je imao osam predstavljanja – u svih osam nacionalnih parkova. Nakon svakog predstavljanja projekta, tamošnji zaposlenici imali su edukaciju o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama. Uz to, dodatno su organizirane još četiri online radionice za članove udruga partnera na kojima su predstavljeni rezultati projekta i održane edukacije o pravilnoj komunikaciji s gluhim i nagluhim osobama.
Mona Vincek, koja je bila zaposlena kao prevoditelj i kreator videa za gluhe osobe, kaže da joj nije bilo baš lagano jer je za prijevod određenih pojmova bilo potrebno duže vremena jer se nije moglo odrediti točno značenje pojedinih pojmova.
Svoje dojmove o radu na projektu podijelio je i Bernard Zenzerović ispred Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske.
– Naša zadaća na projektu bila je da uključimo hotelijere u edukacije o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama. Isto tako, jedna od funkcija bila je i podizanje svijesti o problemima pristupačnosti, važnosti komunikacije i važnosti kontinuirane komunikacije.
Dojmove su podijelili predstavnici svih osam nacionalnih parkova. Svi oni imali su samo riječi hvale za provedbu projektnih aktivnosti.
Hrvatski savez gluhih i nagluhih planira novi projekt u kojem bi pristupačnim za gluhe i nagluhe osobe, učinili i parkove prirode.
Turizam
Je li Šibenik turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Šibenika. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Šibenik posljednjih godina radi na tome da turizam i gradski sadržaji budu pristupačniji osobama s invaliditetom, no pristupačnost još nije jednaka na svim lokacijama. Poznato je da pristupačne sobe imaju Amadria Park Šibenik i D-Resort Šibenik, ali ne i koliko ih je. Podaci iz projekta Tourism4All relativno su zastarjeli. Trenutačno nema povećanog broja upita za pristupačne sobe.
Pristupačnost plaža ovisi o lokaciji. Većina gradskih plaža ima prilagođen ulaz i sadržaje, među njima Banj, Rezalište i Minerska, kao i plaže na području turističkog naselja Amadria Park Šibenik. ‘Divlje’ plaže, kojima Grad ne upravlja, u pravilu nemaju prilagođen ulaz ni sadržaje.
Ni kulturno-povijesna baština nije u cijelosti pristupačna. Katedrala sv. Jakova ima rampu za ulaz, a Interpretacijski centar Civitas Sacra u potpunosti je prilagođen, uključujući sanitarni čvor. Ulaz u stalni postav Muzeja grada Šibenika nije prilagođen. Skulptura grada Šibenika, čije je postavljanje inicirala i financirala Turistička zajednica grada Šibenika, ima opisni sadržaj na Brailleovu pismu za slijepe i slabovidne. TZ grada Šibenika izradila je i besplatnu mobilnu aplikaciju, audio vodič po staroj gradskoj jezgri.
Posebno je razvijena pristupačnost na tvrđavama. Tvrđava sv. Mihovila ima pristup za osobe s poteškoćama u kretanju sa sjeverne strane, od Vatrogasnog doma. S platoa lift vodi do podzemne razine i ljetne pozornice. Ima i sanitarni čvor prilagođen osobama s invaliditetom, dok se ugostiteljski objekt i shop otvaraju, ovisno o vremenu, najčešće od travnja do listopada. Nema vlastiti parking za veći broj vozila; najbliži je ispod tvrđave.
Barone ima jedan ulaz na sjeverozapadu. Osobama s poteškoćama u kretanju omogućen je pristup gotovo svim razinama, uključujući rampu prema gornjoj razini, a dostupno je i vodstvo po gornjoj razini s AR točkama. Postoji sanitarni čvor prilagođen osobama s invaliditetom, a u ženskom i tom toaletu nalaze se i prematalice za bebe. Ugostiteljski objekt i shop rade u radno vrijeme tvrđave. Barone ima vlastiti besplatni parking za manji broj vozila, a parkirati se može i u okolici.
Tvrđava sv. Ivana ima južni utvrđeni dio i vanjsko utvrđenje na sjeveru, ispod kojeg je edukativni kampus. Ima jedan ulaz/izlaz na zvijezdu, a na tvrđavi i području kliješta postoje sanitarni čvorovi prilagođeni osobama s invaliditetom. Tvrđava nema vlastiti parking; najbliži je uz zidine Barone, a besplatan je za posjetitelje tvrđava tijekom radnog vremena Barone. Tvrđava sv. Nikole, nažalost, nije pristupačna.
Posjetiteljski centar u kanalu sv. Ante pristupačan je osobama u kolicima, slijepima i slabovidnima te gluhima i nagluhima. Šetnica u kanalu sv. Ante prilagođena je osobama s invaliditetom, ali je teren brdovit pa je pristup vidikovcima izazovan. Vidikovac na gradskoj plaži Banj je pristupačan, dok Perivoj Roberta Visianija zbog stepenica na kaskadnom terenu nije.
Kuća umjetnosti Arsen omogućuje pristup osobama s invaliditetom u dvoranu i ima prilagođen sanitarni čvor. Turističko-informativni centar u Šibeniku također ima pristupačan ulaz, dok ured TZ-a u Ulici Fausta Vrančića zbog stepenica ispred ureda nije pristupačan.
Grad Šibenik posljednjih godina intenzivno poboljšava pristupačnost javnih objekata, ulica, kolnika i nogostupa. Korištenje EU fondova dodatno je unaprijedilo infrastrukturu, uz poštivanje propisanih normi. U središtu grada nogostupi imaju spuštene pristupe, a Poljana s podzemnom garažom potpuno je pristupačna osobama s invaliditetom. Gradski autobusi imaju sniženi ulaz i prostor za osobe s invaliditetom. Geografski položaj Šibenika, s usponima i stepenicama, dodatni je izazov.
Javni prostori na razini ulice uglavnom su pristupačni, dok gornji katovi često nisu. Gradska uprava ima lift. Restorani i kafići uz rivu i Ulicu kralja Tomislava uglavnom su pristupačni ako su u razini ulice; ostali često nisu.
Nema dostupnih informacija o izletima i aktivnostima posebno prilagođenima osobama s invaliditetom ili toj ciljnoj skupini. Posljednjih godina organiziraju se radionice, predavanja i projekti o uključivosti i prilagodbi javne i turističke infrastrukture. U njima sudjeluju jedinice lokalne samouprave, ministarstva, turističke zajednice i udruge. I dalje, međutim, postoji dojam da javnost nedovoljno poznaje potrebe ranjivih skupina.
Važan korak napravila je TZ grada Šibenika kroz EU projekt Interreg Italija – Hrvatska, u sklopu kojeg je financirala kupnju i opremanje kombija za prijevoz osoba s invaliditetom. Vozilo je na raspolaganju Udruzi Aurora, ali i svim potrebitima na području Šibenika, a prijevoz se dogovara telefonski s udrugom.
Turizam
Je li Poreč turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Poreča. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Poreč kontinuirano ulaže u podizanje razine pristupačnosti turističke infrastrukture kako bi destinacija bila što dostupnija svim gostima. Većina hotela viših kategorija ima pristupne rampe, dizala, prilagođene sobe i sanitarne čvorove za osobe smanjene pokretljivosti, osobito objekti vodećih hotelskih kompanija koje posluju u destinaciji.
Kod privatnog smještaja pristupačnost ovisi o pojedinom objektu, ali broj prilagođenih apartmana iz godine u godinu raste. Turistička zajednica gostima pruža informacije o pristupačnim smještajnim kapacitetima i upućuje ih na objekte koji odgovaraju njihovim potrebama.
Poreč raspolaže s više uređenih i pristupačnih plaža koje omogućuju lakši pristup osobama s invaliditetom. Na odabranim lokacijama uređene su pristupne rampe i staze do mora, prilagođeni sanitarni čvorovi, tuševi dostupni osobama u invalidskim kolicima te rezervirana parkirališna mjesta u blizini. Na pojedinim plažama dostupna su i specijalizirana kolica za ulazak u more uz pomoć pratnje. Prilikom uređenja novih plaža i rekonstrukcije postojećih posebna se pozornost posvećuje univerzalnom dizajnu i pristupačnosti.
Najvažnije kulturne ustanove u Poreču posljednjih su godina značajno unaprijedile pristupačnost. Pojedini muzejski i galerijski prostori omogućuju pristup osobama smanjene pokretljivosti, a pri obnovi kulturne infrastrukture vodi se računa o uklanjanju arhitektonskih prepreka.
Kod zaštićene kulturne baštine, posebice povijesne jezgre grada i kompleksa Eufrazijeve bazilike, postoje određena ograničenja zbog potrebe očuvanja kulturno-povijesne vrijednosti lokaliteta. Unatoč tome, kontinuirano se traže rješenja koja omogućuju što kvalitetniji pristup svim posjetiteljima.
Projekt USEFALL poboljšao je pristup teže pokretljivim osobama na frekventnim lokacijama unutar starogradske jezgre. Grad Poreč sanirao je kamenu oblogu Obale dr. Ante Šonje, poznatog šetališta Lungomare. Postavljena je nova rampa za teško pokretne osobe te prilagođeno i uređeno šetalište kako bi se izbjegla skliskost i uklonila oštećenja.
Opis mozaika Eufrazijeve bazilike izrađen je u obliku info panela na Brailleovom pismu kako bi i slijepe osobe mogle dobiti dojam glavnih mozaičnih prikazanja kojima je oslikana unutrašnjost najznačajnijeg kulturnog dobra Poreča. Organizirane su i edukacije za turističke vodiče o komunikaciji i postupanju s osobama oštećena vida.
Većina obalnih šetnica uređena je ravnim i kvalitetnim površinama koje omogućuju sigurno kretanje osoba u invalidskim kolicima, roditelja s dječjim kolicima i starijih osoba. Brojni parkovi, uređene zelene površine i dio sportsko-rekreacijske infrastrukture projektirani su tako da budu dostupni što širem krugu korisnika. Posebno se vodi računa da nove investicije zadovoljavaju suvremene standarde pristupačnosti.
Grad Poreč sustavno ulaže i u povećanje pristupačnosti javnih površina. Na brojnim lokacijama uređeni su spušteni rubnjaci, prilagođeni pješački prijelazi, označena parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom te pristupačne pješačke komunikacije. Javne ustanove i veći turistički objekti uglavnom imaju odgovarajuće pristupe, a kontinuirano se radi na uklanjanju preostalih arhitektonskih prepreka.
Velik broj restorana, kafića i turističkih objekata u novijoj gradnji projektiran je bez arhitektonskih prepreka ili je naknadno prilagođen osobama smanjene pokretljivosti. Turistički informativni centri Turističke zajednice također su dostupni osobama u invalidskim kolicima, a djelatnici pružaju dodatne informacije i pomoć tijekom boravka u destinaciji.
Poreč razvija turizam dostupan svim gostima. Sve veći broj organizatora izleta i turističkih programa nastoji prilagoditi sadržaje osobama s invaliditetom, posebno razgledima grada, kulturnim manifestacijama i pojedinim sportskim aktivnostima. Brojne gradske manifestacije organiziraju se na otvorenim i lako dostupnim lokacijama, čime se omogućuje sudjelovanje osoba smanjene pokretljivosti. Organizatori prema potrebi osiguravaju dodatnu podršku kako bi svi posjetitelji mogli ravnopravno sudjelovati u programima.
Poreč već niz godina razvija turizam u skladu s načelima održivosti i uključivosti. Cilj je omogućiti dostupnost destinacije svim posjetiteljima, bez obzira na njihove fizičke mogućnosti. Iako su potrebna dodatna ulaganja, osobito u staroj gradskoj jezgri zbog zaštite kulturne baštine, kontinuirano se radi na uklanjanju prepreka te unapređenju infrastrukture i turističkih sadržaja kako bi Poreč bio destinacija jednakih mogućnosti za sve.
Turizam
Je li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Splita. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Split sve više ulaže u pristupačnost turizma, od hotela i plaža do kulturnih sadržaja, javnog prijevoza i digitalnih vodiča. Ipak, razina pristupačnosti još nije jednaka u svim dijelovima grada.
Turistička zajednica grada Splita nema potpunu statistiku jer ne postoji jedinstveni nacionalni registar pristupačnih smještajnih objekata ni sustav za precizno praćenje njihova broja. Podaci se prikupljaju godišnjim ažuriranjem turističkih sadržaja i temelje na informacijama pružatelja smještaja.
Veći splitski hoteli imaju prilagođene sobe, zajedničke prostore, liftove i sanitarne čvorove. Heritage Hotel Camera Split izdvaja se kao primjer dobre prakse s pristupom za korisnike kolica, prilagođenim sanitarnim čvorovima, kupaonicama i sobama.
Kod privatnog smještaja situacija je složenija: razina prilagođenosti kreće se od potpuno pristupačnih kuća i vila s rampama ili liftovima do objekata u starijim zgradama i povijesnoj jezgri gdje arhitektonska ograničenja onemogućuju potpunu prilagodbu.
Posebno se ističu plaže. Bačvice imaju rampu koja se spušta sve do mora, ali rukohvat je samo s jedne strane. Najveći iskorak je novi plato Žnjan, otvoren 2025., projektiran prema načelima univerzalnog dizajna. Na plaži za osobe s invaliditetom osigurani su rampa za more, dizalica, specijalna kolica, pristupačni tuševi i kabine, sanitarni čvorovi sa senzorskom opremom, orijentacijske ploče za slijepe i slabovidne te deset metara široka šetnica bez prepreka. Na Marjanu je pristupačna plaža Bene, s rampom i mogućnošću dolaska automobilom uz važeću vinjetu.
Pristupačnost raste i u kulturi. Muzej Grada Splita i Stara gradska vijećnica imaju dizala i sanitarne čvorove. Hrvatsko narodno kazalište Split ima dizalo, prilagođene lože i sanitarni čvor, a Kinoteka Zlatna vrata dizalo i prilagođeni sanitarni čvor. Na Marjanu je pristupačna osmatračnica na Sedlu s dizalom, Botanički vrt djelomično je pristupačan uz gusjeničar. Kazalište lutaka Split ima rampe i mjesta za osobe s invaliditetom, a Hrvatski dom je u cijelosti pristupačan.
Važan dio pristupačnosti čine informacije. Turistička zajednica podržala je Udrugu Liberato u razvoju aplikacije LiberatoMap, koja donosi informacije o pristupačnosti različitih gradskih sadržaja, smještaja i prijevoza. Više informacija je ovdje.
Za osobe s oštećenjem vida i ADHD-om izrađen je audio vodič kompleksa Splitske katedrale na hrvatskom i engleskom jeziku, s opisima Dioklecijanove palače, Katedrale, Riznice i Krstionice. Primjer audiozapisa nalazi se ovdje. Turistička zajednica razvila je i besplatni online audio vodič o splitskim olimpijcima i paraolimpijcima.
Marjan ima audio vodič s 51 interesnom točkom, mapom i geolokacijom, a stara gradska jezgra web-audiovodič kojem se pristupa QR kodom.
Pristupačnost se povećava i na javnim površinama. Matejuška, Riva, Zapadna obala, Strossmayerov park i Park Emanuel Vidović pristupačniji su za kretanje. Pri rekonstrukcijama se ugrađuju spušteni rubnjaci, a na većim raskrižjima zvučni semafori. Split je izgradio i prvu taktilnu stazu, od prostorija Županijske udruge slijepih do autobusnog stajališta u Zagrebačkoj ulici na Pazaru.
Zračna luka Split osigurava pomoć osobama s invaliditetom pri putovanju. Jadrolinija uz prethodnu najavu pruža pomoć pri kupnji karte, ukrcaju, iskrcaju i smještaju, a osobe koje ispunjavaju uvjete imaju pravo na besplatan prijevoz na državnim trajektnim linijama, uključujući pratnju i osobno vozilo.
Javni autobusni prijevoz u velikoj je mjeri prilagođen. Vozila imaju rampe i kneeling sustav, većina stajališta odgovarajuće perone i upuštene rubnjake, a glavna stajališta zvučnu signalizaciju. Procjenjuje se da je 96 posto linija javnog prijevoza u destinaciji pristupačno osobama s invaliditetom.
Izazovi ostaju u ugostiteljstvu. Većina samostalnih restorana i kafića nema potpuno prilagođene sadržaje, a evidentiran je samo jedan objekt s prilagođenim sanitarnim čvorom. Turističko-informativni centar Riva potpuno je pristupačan, dok Peristil u crkvici sv. Roka nije zbog statusa zaštićenog kulturnog dobra i nemogućnosti potrebnih zahvata.
U Splitu su dostupne prilagođene pješačke i izletničke ture za osobe s invaliditetom i korisnike kolica, a programi se mogu prilagoditi individualnim potrebama, uključujući obilazak glavnih znamenitosti grada, uz prethodni dogovor, uz vodiča.
Organizatori izleta, radionica i kulturnih programa također u pravilu mogu prilagoditi aktivnosti uz prethodnu najavu. Split tako postupno gradi pristupačniju turističku destinaciju, iako konfiguracija terena i povijesna struktura još uvijek postavljaju ograničenja.
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 23 sataRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDODIR Komunikacijski posrednici u sjeni osobnih asistenata
-
in MREŽAPrije 7 danaDigitalna akademija otvara nove mogućnosti za OSI u Bjelovaru
-
VijestiPrije 7 danaPovećanje cijene sata osobne asistencije na 14 eura nije dovoljno




