Udruga za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije kao organizator, u suradnji s Udrugom slijepih Karlovačke županije, s ponosom najavljuje početak druge godine humanitarne akcije ‘Igračkom do osmijeha’, koja traje od 1. studenoga do 6. prosinca

Poslušaj članak

Cilj akcije je prikupiti nove ili očuvane igračke, društvene igre, slikovnice, plišance, bojanke i kreativni pribor koji će razveseliti djecu koja se nalaze na bolničkim odjelima i u ambulantama.

Prošlogodišnja akcija donijela je brojne osmijehe i tople trenutke djeci koja prolaze kroz teške dane, a ove godine organizatori žele tu priču nastaviti i proširiti uz pomoć svih građana velikog srca.

– Osmijesi koje smo zajedno stvorili prošle godine pokazali su koliko mala gesta – igračka, bojanka ili plišani prijatelj – može donijeti radost i olakšanje djetetu koje se bori s bolešću. Zato i ove godine želimo ispuniti bolničke hodnike smijehom i toplinom – poručuje Sanda Špac, predsjednica Udruge za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije.

Svi koji žele sudjelovati mogu organizirati prikupljanje igračaka u vrtićima, školama, ustanovama ili organizacijama. Također mogu potaknuti djecu, roditelje i kolege da donesu igračku, društvenu igru ili kreativni pribor.

Donacije se prikupljaju do 5. prosinca u prostorijama Udruge slijepih Karlovačke županije, Trg J. J. Strossmayera 2, Karlovac, svakim radnim danom od 8 do 13 sati, ili se može dogovoriti preuzimanje donacija prema potrebi.

Organizator moli da, ako je moguće, igračke budu čiste i zapakirane u celofan.

Svaka igračka, svaka gesta i svaki osmijeh imaju neprocjenjivu vrijednost. Pomozimo zajedno da i ove godine djeca u teškim trenucima osjete radost, igru i ljubav – jer osmijeh svakog djeteta vrijedi svaki trud, poručuje organizator.

Za više informacija i dogovor oko predaje donacija možete se obratiti Udruzi putem društvenih mreža ili na kontakt udruge na email: meifibromialgija@gmail.com.

Udruga za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije ove godine provodi humanitarnu akciju u sklopu projekta ‘Istraži, spoznaj i pomozi’ kojeg financijski podupire Karlovačka županija i Grad Karlovac.

Kroz inovativne programe, društveno poduzetništvo i posvećenost ljudima, DIP postaje simbol solidarnosti, znanja i zajedništva koji mijenja živote

Poslušaj članak

Društvo za istraživanje i potporu (DIP) iz Rijeke već godinama djeluje kao primjer uspješne i održive organizacije civilnog društva koja povezuje stručnjake, volontere i korisnike u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

DIP ne pruža samo socijalne usluge, nego razvija inovativne modele podrške, provodi istraživanja, sudjeluje u kreiranju javnih politika i promiče kulturno stvaralaštvo osoba s invaliditetom te drugih skupina u riziku od socijalne isključenosti.

Predsjednica DIP-a Marta Berčić ističe kako je ‘snaga organizacije upravo u ljudima koji vjeruju da promjene počinju onog trenutka kada se netko usudi pružiti ruku drugome – s razumijevanjem, poštovanjem i iskrenom željom da pomogne’.

U središtu djelovanja nalazi se Opći odjel, koji upravlja planiranjem, administracijom, financijama, evaluacijom i promidžbom svih aktivnosti. Ovaj odjel povezuje sve segmente rada i brine o kvaliteti, održivosti i transparentnosti projekata.

U njemu djeluju voditeljica Marta Berčić i asistent Ivan, uz potporu stručnog tima i volontera. DIP je jedna od rijetkih udruga koja u svom radu sustavno primjenjuje profesionalne standarde upravljanja i praćenja kvalitete, što mu je donijelo ugled ozbiljnog i odgovornog partnera javnom sektoru.

Posebno je značajan Odjel za pružanje socijalnih usluga i zagovaranje prava skupina u riziku, u sklopu kojega djeluje Dnevni centar Prijatelji. Ondje se osobama s invaliditetom pružaju licencirane socijalne usluge – poludnevni boravak, psihosocijalna podrška, savjetovanje, procjena potreba i planiranje individualne podrške. Kroz radionice samozastupanja, kreativne i radno-okupacijske aktivnosti, sport, fotografiju i glazbu, korisnici razvijaju svoje sposobnosti i stječu osjećaj samostalnosti i vrijednosti.

– U Dnevnom centru Prijatelji ne mjerimo uspjeh brojkama nego osmijesima. Kada osoba koja je dugo bila u sjeni ponovno osjeti da je vrijedna i prihvaćena, tada znamo da radimo pravu stvar – kaže Berčić.

DIP provodi i brojne programe za djecu i mlade, osobito one s teškoćama u razvoju i ponašanju. Programi poput Laboratorija životnih vještina, psihodramskih radionica, radionica plivanja i projekata stripa i fotografije pomažu mladima u razvoju samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i kreativnog izražavanja. Organizacija redovito surađuje sa školama i vrtićima, provodi edukacije za učitelje i stručne suradnike te sudjeluje u međunarodnim Erasmus+ projektima koji promiču inkluzivno obrazovanje i razmjenu dobrih praksi.

Značajan doprinos DIP daje i na području istraživanja i strateškog razvoja. Njegov Odjel za istraživanja, evaluacije, strategije i analitike sudjeluje u izradi socijalnih planova, programa za mlade i lokalnih razvojnih strategija. DIP tako spaja znanstveni pristup s društvenim angažmanom, doprinoseći stvaranju politika temeljenih na dokazima.

Važan segment djelovanja čini i cjeloživotno učenje. Kroz različite edukativne programe DIP osnažuje osobe s invaliditetom i mlade za tržište rada, osobito u sektorima turizma i usluga. Projekti poput Good Job! i EDUKOSI.TURIZAM pokazali su koliko je važno povezati obrazovanje, praksu i osobni razvoj kako bi se svaka osoba mogla osjećati kompetentno i spremno za rad.

Kultura i tehnička kultura imaju posebno mjesto u DIP-u. Kroz Kvarnersku koloniju autorskog stripa i ilustracije, školu fotografije, radionice digitalne pismenosti i DIP-ovu manufakturu, organizacija potiče kreativnost, inkluzivnu umjetnost i tehničke vještine osoba s invaliditetom. Ove aktivnosti ne samo da osnažuju, već potiču međusobno razumijevanje i zajedništvo među sudionicima.

Inovativni iskorak DIP je napravio i u području društvenog poduzetništva. Osnivanjem tvrtke DIP lab d.o.o., koja zapošljava osobe s invaliditetom i nudi usluge čišćenja, pakiranja i administrativnih poslova, DIP je pokazao da socijalna odgovornost i poslovna učinkovitost mogu ići ruku pod ruku. Time je stvoren održiv model zapošljavanja koji pruža stvarne prilike za profesionalni i osobni razvoj.

Jedan od najuspješnijih projekata DIP-a svakako je ‘Turizam za mene’, posvećen razvoju pristupačnog turizma za osobe s invaliditetom. Projekt uključuje edukacije turističkih djelatnika, označavanje pristupačnih objekata i izradu digitalne platforme s popisom provjereno prilagođenih destinacija. U suradnji s turističkim zajednicama, hotelima i udrugama vodiča, DIP širi svijest o važnosti inkluzije u turizmu, promičući vrijednosti pristupačnosti i jednakih mogućnosti.

No, ono što DIP doista čini posebnim jest duh zajedništva koji se osjeća u svakom segmentu njihova rada. Organizacija okuplja desetke volontera, suradnika, stručnjaka i građana koji vjeruju u moć solidarnosti.

– DIP nije samo institucija, to je zajednica ljudi koji vjeruju da društvo bez prepreka nije utopija, već cilj kojem svakodnevno idemo, korak po korak, zajedno – zaključuje predsjednica Marta Berčić.

Društvo za istraživanje i potporu time potvrđuje da civilno društvo može biti stvarni pokretač promjena – da humanost, znanje i suradnja mogu zajedno graditi društvo u kojem svatko ima svoje mjesto, dostojanstvo i priliku. DIP je, kako kažu njegovi članovi, ‘više od udruge – on je dokaz da inkluzija nije riječ nego način života’.

Više o DIP-u doznajte ovdje.

Skup je okupio stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva te same osobe s invaliditetom, s ciljem poticanja dijaloga o modelima stanovanja koji omogućuju veću neovisnost, inkluziju i kvalitetu života

Poslušaj članak

Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP) održao je 16. listopada 2025. godine u zagrebačkom prostoru Wespa Spaces, Green Gold konferenciju pod nazivom ‘Stanovanje osoba s invaliditetom: specifični izazovi i moguća rješenja’.

Skup je okupio stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva te same osobe s invaliditetom, s ciljem poticanja dijaloga o modelima stanovanja koji omogućuju veću neovisnost, inkluziju i kvalitetu života. Konferenciju je vodio novinar i predsjednik Udruge cerebralne paralize Istarske županije, Dominik Janović.

Predsjednik HSUCDP-a Ivica Bašić otvorio je konferenciju istaknuvši kako je pitanje stanovanja jedno od ključnih za ostvarivanje samostalnog života i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu. U ime Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva okupljene je pozdravila Maja Mustač, voditeljica Odjela za pripremu i ugovaranje programa EU, dok je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić upozorio na potrebu donošenja sveobuhvatnog strateškog okvira stambene politike te Zakona o socijalnom stanovanju kojim bi se osigurali standardi za osobe i kućanstva koja zbog različitih razloga ne mogu samostalno riješiti pitanje stanovanja.

Uvodno izlaganje održala je zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Gordana Glibo, koja je govorila o osobnom iskustvu pronalaska odgovarajućeg stambenog prostora i izazovima s kojima se susretala. Naglasila je važnost edukacije i senzibilizacije društva te brojnih sitnica na koje osobe s invaliditetom moraju paziti kako bi mogle što samostalnije funkcionirati.

Poseban interes izazvala je panel-diskusija ‘Različiti putevi stanovanja – iskustva mladih osoba s invaliditetom’, na kojoj su svoja iskustva podijelili Vid Bonča, magistar lingvistike i talijanskog jezika i književnosti, te Ivan Babec, apsolvent ekonomije. Obojica su govorila o pozitivnim iskustvima života u studentskom domu u Zagrebu, a Bonča je podijelio i usporedbu s boravkom u studentskom domu u Napulju tijekom ERASMUS+ programa.

Zaključak rasprave bio je da je ključno osigurati maksimalnu uključenost osoba s invaliditetom u zajednicu, što se može postići prilagodbama poput ugradnje dizala u zgrade, od čega koristi imaju i druge skupine stanovništva – roditelji s malom djecom i starije osobe.

U nastavku programa, zajedničko izlaganje održale su Dragica Povrženić, voditeljica Službe za politike za osobe s invaliditetom i druge socijalno osjetljive skupine, te Marija Borovec, voditeljica Službe za zaštitu osoba s invaliditetom i skrbništvo iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Istaknule su da je kvalitetan zakonodavni okvir preduvjet razvoja usluga organiziranog stanovanja te naglasile važnost međusektorske suradnje, integracije u zajednicu i sustavnih rješenja koja odgovaraju različitim potrebama osoba s invaliditetom.

Zaključile su da dosadašnja iskustva u Hrvatskoj pokazuju uspješnu integraciju korisnika te nužnost očuvanja i jačanja postojeće socijalne mreže.

Završni panel bio je posvećen starijim osobama s invaliditetom i izazovima skrbi iz perspektive zdravstva i socijalnih usluga. Sudjelovale su Ana Kotarski, rukovoditeljica Službe za palijativnu skrb Doma zdravlja Zagreb – Istok, i Vlatka Tucelj Omeragić, ravnateljica Zagrebačkog centra za neovisno življenje.

Kotarski je istaknula važnost razvoja multidisciplinarnih timova koji rade u zajednici i kućama pacijenata te time omogućuju dulji, samostalniji život osoba s invaliditetom u vlastitom domu, uz manju potrebu za institucionalnim smještajem. Panelistice su također podržale donošenje Operativnog plana razvoja integrirane dugotrajne skrbi u Hrvatskoj od 2025. do 2030. godine, koji bi trebao osigurati bolju koordinaciju između zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi te povećati dostupnost kvalitetne i priuštive dugotrajne skrbi.

Konferencija je završila neformalnim druženjem uz ručak, tijekom kojeg su sudionici razmijenili iskustva i dogovorili daljnje korake u zagovaranju kvalitetnijih stambenih uvjeta i politika za osobe s invaliditetom.