in MREŽA
Započeo 30. simpozij osoba s invaliditetom
Ostvarivanje prava osoba s invaliditetom treba biti jedan od ključnih prioriteta svakog društva. Cilj da se štite i promiču prava osoba s invaliditetom Hrvatska je potvrdila potpisivanjem Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom 2006. godine te je dosad napravila značajne korake u tom području
Poslušaj članak
Na temu ‘Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti’, od 29. do 30. listopada u Zagrebu se održava jubilarni 30. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem.
Tradicionalni, najveći skup osoba s invaliditetom u regiji organizira Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Accessible EU Hrvatska.
Simpozij je okupio donositelje odluka, predlagače politika invaliditeta te osobe s invaliditetom. Ove godine gosti simpozija su nacionalni savezi osoba s invaliditetom iz BiH, Slovenije i Makedonije.
Program simpozija obuhvaća ključne aktualne teme iz područja unapređenja prava osoba s invaliditetom s ciljem donošenja zaključaka koji će potaknuti veću primjenu Konvencije.
Svečanom otvorenju Simpozija nazočili su: izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Ljubica Lukačić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, zamjenik ravnateljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Luka Bogdan, prorektorica Zagrebačkog sveučilišta Jasenka Ostojić, ravnatelj Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ivan Prgomet, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i drugi visoki uzvanici.
U prigodnom govoru ravnatelj Zavoda za profesionalno vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ivan Prgomet istaknuo je kako simpozij pokazuje koliko je zajedništvo važno za stvaranje društva jednakih mogućnosti. Naglasio je da je SOIH ključna organizacija koja povezuje osobe s invaliditetom, udruge i institucije u cilju stvaranja društva jednakih mogućnosti.
– Kroz svoje djelovanje SOIH prepoznaje potrebe osoba s invaliditetom i aktivno utječe na promjene u području obrazovanja, zapošljavanja, socijalne skrbi i zakonodavstva – rekao je Prgomet. Poručio je da je SOIH partner ZOSI-ju, drugim državnim tijelima, stručnim institucijama i lokalnoj zajednici te važan sudionik u provedbi politika i provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da je Simpozij tijekom 30 godina mjesto susreta i razmjene iskustava te propitivanja načina ostvarivanja pojedinih prava.
– Kroz 30 simpozija učinjen je značajan iskorak. Međutim, i dalje treba raditi da prava osoba s invaliditetom u mnogim područjima ne budu samo deklarativna. Sve osobe s invaliditetom, bez obzira na vrstu invaliditeta i bez obzira gdje žive, imaju ista prava – rekao je Jurišić.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić istaknula je da je simpozij tijekom 30 godina svojim zaključcima doveo do boljeg i kvalitetnijeg života osoba s invaliditetom.
Simpozij je prigodnim riječima otvorio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić koji je čestitao 30. obljetnicu simpozija, ali je čestitao i osobama s invaliditetom na njihovoj hrabrosti. Naglasio je da SOIH ima veliku ulogu u donošenju zakonskih propisa koji se tiču osoba s invaliditetom. Spomenuo je kako su prije nekoliko godina roditelji djece s teškoćama u školama nailazili na velike probleme jer nije bilo niti jednog logopeda i edukacijskog rehabilitatora.
– Danas, s pomoćnicima u nastavi, asistentima u dječjim vrtićima, osobnim asistentima, s inkluzivnim dodatkom, dostupnošću socijalnih usluga, napravljeni su značajni iskoraci. Međutim, imamo posla za budućnost. Niti jedan zakon niti propis nije savršen da se ne bi mogao popraviti – rekao je ministar Piletić.
Spomenuo je da je nekada osobna asistencija bila privilegija, a danas je zakonsko pravo, te više od 7 tisuća osoba s invaliditetom koristi to pravo. Što se tiče inkluzivnog dodatka, Piletić je rekao da je u ovoj godini isplanirano 999 milijuna eura. Dosta se čini i po pitanju pristupačnosti usluga, gradnjom novih kapaciteta za osobe s invaliditetom i starije. Brojne socijalne ustanove proširuju svoje kapacitete kroz organizirano stanovanje.
Ministar Piletić je istaknuo da je u protekle tri godine udvostručen broj zaposlenih osoba s invaliditetom. Danas je, prema podacima, zaposleno 20.575 osoba s invaliditetom.
Predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je rezultate 30 godišnjih simpozija. Među rezultatima simpozija su Pravilnik o pristupačnosti, Registar osoba s invaliditetom, Povjerenstvo o osobama s invaliditetom… Pokrenut je i pokret Žena s invaliditetom kako bi se ukazalo na njihov težak položaj.
– Pred nama stoje izazovi koji nisu nepoznati Vladi i našem pokretu osoba s invaliditetom. Želimo da se rana razvojna podrška bolje razvije. Željeli bismo da rana intervencija kod onih koji obole ili stradaju u prometu počne s trenutkom stradanja. Također želimo da stanovanje osoba s invaliditetom ima perspektivu, pogotovo mladih – rekla je Mirić.
O digitalnoj pristupačnosti i zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila je Monika Hartek s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
– Digitalna pristupačnost osigurava da i osobe s invaliditetom, starije osobe ili osobe s privremenim ograničenjima mogu ravnopravno koristiti digitalne sadržaje i usluge. Digitalna pristupačnost nije samo tehničko pitanje, nego pitanje jednakosti, uključivosti i društvene odgovornosti – objasnila je Hartek. HZZ ima niz godina portal Burza rada, a od ove godine novina je portal za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Usluge i informacije na tom portalu dostupnije su osobama s invaliditetom, te poslodavcima koji bi ih zaposlili.
– Cilj je pružiti konkretnu podršku osobama s invaliditetom u traženju posla, olakšati uključivanje na tržište rada te dodatno informirati i motivirati poslodavce za zapošljavanje. Portal osobama s invaliditetom omogućava samostalan pristup, povećava samostalnost, uklanja prepreke u pristupu obrazovanju i zapošljavanju. Na portalu su izdvojeni natječaji kojima su poslodavci iskazali interes da bi zaposlili osobe s invaliditetom. Međutim, uz ove natječaje postoje i natječaji na koje se osobe s invaliditetom mogu prijaviti – pojasnila je Hartek. Naglasila je da za osobe s invaliditetom digitalna nepristupačnost može značiti gubitak mogućnosti prijave na posao i mogućnosti osposobljavanja.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović govorila je o tome što je učinjeno da bi Zagreb bio inkluzivan i koji su daljnji planovi u postizanju još bolje inkluzivnosti. Od 2021. godine proračun za osobe s invaliditetom povećan je za 190 posto, a odnosi se u najvećoj mjeri na područje socijalne zaštite i zapošljavanja. Za osobe s invaliditetom Grad Zagreb dodjeljuje Uskrsnicu i Božićnicu od 100 eura, omogućuje besplatan prijevoz ZET-ovim javnim prijevozom, te naknade korisnicima inkluzivnog dodatka. Međutim, povećan je i broj korisnika socijalnih ustanova.
– Otvorena je podružnica Centra Mali dom u Badalićevoj, gdje su stariji korisnici koji su već izašli iz programa, ali im je i dalje potrebna pomoć i podrška – rekla je Vidović. Spomenula je da je u URIHO-u nakon 20 godina prvi puta sklopljen novi kolektivni ugovor koji je značajno povećao materijalna prava svih zaposlenika.
Vidović je istaknula kako nedostaju kapaciteti smještaja za osobe s tjelesnim invaliditetom, a za njih je nažalost jedino rješenje dom za starije i nemoćne osobe. Stoga Grad Zagreb planira izgradnju Centra za sveobuhvatnu podršku osobama s invaliditetom na Kajzerici. Ovakvi centri gradili bi se i uz domove za starije i nemoćne na novim lokacijama u Španskom i Svetoj Klari. Ovi centri obuhvaćali bi psihosocijalnu podršku, poludnevni i dnevni boravak, organizirano stanovanje te odmor od skrbi.
– Grad Zagreb je uspio unaprijediti infrastrukturne uvjete i licencirati pet stanova Centra za autizam u kojima se pružaju usluge boravka i organiziranog stanovanja. Pred nama je veliki izazov licenciranja objekata u kojima se pruža smještaj. Nadamo se da ćemo za 44 korisnika na adresama Dvorničićeva i Vila Velebita naći rješenje. Gradi se i novi objekt Centra za autizam na Ravnicama, gdje će se pružati izvaninstitucionalne usluge – odnosno dnevni boravak, razvojna podrška i psihosocijalna podrška za djecu i odrasle. Nadamo se da ćemo objekt otvoriti sredinom iduće godine – rekla je Vidović.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić predstavio je Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga. Zakon propisuje obvezu da brojni proizvodi i usluge postanu pristupačni osobama s invaliditetom, a time se otvaraju i nova tržišta za tvrtke koje se bave proizvodnjom i pružanjem određenih usluga. Proizvodi koji moraju biti pristupačni su: računala, računalna oprema opće namjene i njihovi operativni sustavi, tableti, e-čitači i pametni televizori, platni i samoposlužni terminali. Usluge koje moraju biti pristupačne su: elektroničke komunikacije s potrošačima (npr. teleoperateri), potrošačke bankarske usluge, e-trgovina, e-knjige, TV aplikacije i video platforme, informacije i karte za prijevoz (ali su za sada izuzetak gradski i prigradski prijevoz).
Zakon svojim prekršajnim odredbama predviđa novčane kazne za pravne osobe od 6630 do 1.321.721 eura. Za prekršaje se može kazniti proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer i pružatelj usluga.
Nagrada je stigla nakon pop-up izložbe radova korisnika na pulskoj Tržnici Veruda, ali i kao potvrda dugogodišnjeg rada na uključivanju osoba s intelektualnim teškoćama u zajednicu
Poslušaj članak
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre (UOITI) dobitnica je nagrade DOVU 2026 koju dodjeljuje Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske za najuspješnije sudjelovanje u manifestaciji Dani otvorenih vrata udruga. UOITI je jedina nagrađena udruga iz Istre.
Priznanje je osvojila zahvaljujući pop-up izložbi slika i crteža polaznika likovne radionice, održanoj 12. lipnja na pulskoj Tržnici Veruda. Posjetitelji su razgledali radove, upoznali njihove autore te imali priliku ponijeti kući umjetničko djelo koje ih se posebno dojmilo.
Udruga je tom prilikom predstavila i svoje brojne aktivnosti te međunarodne Erasmus+ projekte ‘AI4Care’ i ‘Nature&Disabilities’.
Projekt ‘AI4Care’ proveden je u suradnji sa slovenskim IPAK Institutom, a namijenjen je skrbnicima i njegovateljima osoba s invaliditetom. U sklopu projekta izrađeni su besplatni priručnici, online tečaj i platforma za učenje koji pokazuju kako umjetna inteligencija može pomoći u pružanju kvalitetnije i uključivije skrbi.
U projektu ‘Nature&Disabilities’ sudionici kroz aktivnosti u prirodi upoznaju nove načine učenja. U Šijanskoj šumi održane su radionice lova na blago, zelenih vještina i šumske terapije, a rezultat projekta bit će priručnik koji će biti dostupan svima zainteresiranima.
Osim nagrade DOVU, UOITI je među pet udruga koje su osvojile godišnju pretplatu na časopis Udruga.hr, a dobila je i besplatne edukacije iz područja promocije, komunikacije i crowdfundinga.
Iz udruge ističu kako im nagrada predstavlja veliko priznanje za trud korisnika i djelatnika.
– Posebno nas veseli što je ovo priznanje našim polaznicima likovne radionice koji pod vodstvom stručne suradnice Ivane-Nataše Turković razvijaju svoj talent i upoznaju povijest umjetnosti. Njihov napredak je izniman i ponosni smo na ono što stvaraju – poručuju iz udruge.
Likovna radionica dio je poludnevnog boravka za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, u kojem se organiziraju i plesne radionice, sportske i rekreativne aktivnosti, izleti, odlazak na more, kulturna događanja te radionice u suradnji s pulskom Medicinskom školom.
U udruzi naglašavaju kako ih svako priznanje dodatno motivira, no najveća nagrada su im zadovoljstvo i osmijesi korisnika koji u svoj rad ulažu puno truda i ljubavi.
Istodobno upozoravaju da osobe s intelektualnim teškoćama i njihove obitelji i dalje nailaze na brojne probleme. Među najvećima su nedostatak organiziranog stanovanja uz podršku, mali broj radnih asistenata, slabe mogućnosti zapošljavanja, manjak poludnevnih boravaka te nedovoljno razvijene socijalne usluge poput specijaliziranog prijevoza, mobilnih timova i pomoći u kući.
Dodaju kako udruge danas pružaju velik dio socijalnih usluga, ali za to često imaju manje financijske potpore od ustanova koje obavljaju iste poslove. Zbog toga ističu kako su partnerstva s lokalnom zajednicom, institucijama i europskim fondovima ključna za daljnji razvoj usluga.
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre najavljuje da će nastaviti razvijati postojeće programe i zagovarati bolji položaj osoba s invaliditetom. Građane pozivaju da svojim sudjelovanjem i podrškom doprinesu stvaranju uključivijeg društva, jer, kako poručuju, inkluzija obogaćuje cijelu zajednicu.
Procjenjuje se da je za potpuno pokrivanje potreba potrebno zaposliti još približno 2.000 asistenata. Zbog toga je Ministarstvo donijelo Odluku kojom se omogućuje zapošljavanje osobnih asistenata u više od pedeset ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska
Poslušaj članak
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić održao je 27. srpnja 2026. godine sastanak s predstavnicima petnaest udruga osoba s invaliditetom kako bi razgovarali o zapošljavanju osobnih asistenata u ustanovama socijalne skrbi.
Na sastanku je predstavnicima udruga predstavljena Odluka koju je Ministarstvo donijelo prethodnog tjedna. Njezin je cilj osigurati dovoljan broj osobnih asistenata radi provedbe Odluke i Rješenja Ustavnog suda iz prosinca 2025. godine te Uredbe Vlade o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji, također donesene u prosincu 2025.
Ministar Ružić istaknuo je kako udruge i dalje imaju važnu ulogu u sustavu pružanja usluge osobne asistencije. Naglasio je da je cilj izgraditi kvalitetniji i održiviji sustav koji će odgovarati stvarnim potrebama korisnika, pri čemu će osobni asistenti imati jednaka prava bez obzira rade li u udrugama ili javnim ustanovama. To uključuje izjednačavanje materijalnih i nematerijalnih prava, jednake mogućnosti stručnog usavršavanja te odgovarajuću organizacijsku i stručnu podršku.
Dodao je kako je profesionalizacija usluge dugoročan proces, ali važan korak prema većoj dostupnosti i višoj kvaliteti pružanja pomoći.
Podsjetio je i na razvoj sustava osobne asistencije kroz godine. Usluga je prvi put uvedena 2003. godine kao pilot-projekt, 2023. postala je zakonsko pravo, a aktualnim izmjenama nastavlja se njezina standardizacija.
Novi model trebao bi omogućiti veću sigurnost korisnicima, primjerice osiguravanjem zamjenskog asistenta tijekom bolovanja redovitog osobnog asistenta. Ministarstvo će pritom, u suradnji s udrugama, razraditi model financijskih nadoknada kako razlike u uvjetima rada ili primanjima ne bi utjecale na izbor poslodavca.
Govoreći o institutu osobe od povjerenja, ministar je pojasnio da se radi o privremenom rješenju koje se može primijeniti samo kada korisnik nije u mogućnosti odmah pronaći osobnog asistenta. Takva mogućnost može se koristiti isključivo uz potvrdu nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad da na određenom području nema dostupnih osobnih asistenata. Cilj ove mjere jest očuvanje načela neovisnog življenja osoba s invaliditetom.
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Marica Mirić, istaknula je važnost osiguravanja jednakih standarda usluge osobne asistencije za sve osobe s invaliditetom kako bi im se omogućilo ravnopravno sudjelovanje u društvu u skladu s načelima neovisnog življenja. Pozdravila je planirane izmjene Zakona o osobnoj asistenciji kojima će se privremene mjere dodatno urediti zakonskim okvirom.
Prema trenutačnim podacima, u sustavu djeluje oko 3.400 osobnih asistenata, od kojih je većina zaposlena putem udruga.
Procjenjuje se da je za potpuno pokrivanje potreba potrebno zaposliti još približno 2.000 asistenata. Zbog toga je Ministarstvo donijelo Odluku kojom se omogućuje zapošljavanje osobnih asistenata u više od pedeset ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska. Istodobno, postojeći asistenti moći će odlučiti žele li nastaviti raditi u udrugama ili se prijaviti na natječaje za zapošljavanje u državnim ustanovama socijalne skrbi.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje
Poslušaj članak
Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.
Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.
Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.
Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.
Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.
Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.
Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.
Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.
Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.
Tko su Purger i Purgerica?
Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026
Jednaki uvjeti za sve osobne asistente
Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 7 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 7 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
Osobe s invaliditetomPrije 19 satiJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
in MREŽAPrije 18 satiUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026