Connect with us

Znanost

ODMETNUTI GEN Znanstvenici na pragu otkrića lijeka za paralizu

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Do ove studije, malo se znalo o tome zašto neki ljudi doživljavaju teško oštećenje živaca nakon što su imali blagu infekciju poput gripe ili želučanih tegoba

Poslušaj članak

Ako ste čuli za gen zvani RCC1 trebali biste se prijaviti na kviz ‘Potjera’, osvojili biste silnu lovu, i to u srazu s nepobjedivim Krešom Sučevićem Međeralom.

Jer ovaj ‘neispravni gen’, kako su ga nazvali istraživači, donedavno je bio nepoznat i u znanstvenoj zajednici, a mogao bi biti ključ za rješavanje velikog misterija – što uzrokuje paralizu i kako je ispravno liječiti?

Zasluge za otkriće ovog, ‘odmetnutog’ gena zapravo pripadaju 28-godišnjem Timothyju Binghamu, koji će u medicinske anale ući kao čovjek koji je ostao paraliziran i stekao teški invaliditet zbog obične gripe!

Prvu je gripu Timothy imao kao dvogodišnjak, gotovo da nije mogao hodati i teško je disao, a tri godine kasnije, nakon još jedne infekcije, završio je u invalidskim kolicima i od tada treba cjelodnevnu njegu i skrb.

Nekoliko godina kasnije slično je stanje ponovno uočeno kod jedne neimenovane osmomjesečne djevojčice koja nakon blage infekcije nije mogla samostalno disati, a slične su probleme, opasne i teške, iskusila i njezina dva brata. Tada su znanstvenici posumnjali da bi iza ovih stanja mogao biti genetski uzrok.

Sada su znanstvenici sa Sveučilišta u Manchesteru pronašli genetski mehanizam iza teških reakcija na blage infekcije uočenih kod ove djece – promjenu gena zvanog RCC1. Istraživački tim opisuje kako gen imitira Guillain-Barréov sindrom – rijetko stanje u kojem imunološki sustav osobe napada živce – i ‘mehanistički se preklapa’ s bolešću motornih neurona. Ova studija otkriva da su ‘varijante u RCC1 novi uzrok neuroloških bolesti’.  

– Do ove studije, malo se znalo o tome zašto neki ljudi doživljavaju teško oštećenje živaca nakon što su imali blagu infekciju poput gripe ili želučanih tegoba – rekao je vođa istraživačkog tima, profesor Bill Newman.

– Ovaj rad pruža nadu oboljelima i prvi je korak u razvoju učinkovitog liječenja. Budući da su djeca znatno starija prije nego što razviju oštećenje živaca nakon infekcije, to nam daje priliku da liječimo djecu u riziku prije nego što se pojave problemi – veli profesor.

Za mnoge ljude koji žive s rijetkim bolestima, čekanje na dijagnozu može biti mučno dugo – oko trećine oboljelih čeka više od pet godina. U slučaju Timothyja Binghama, čovjeka koji je i bio okidač za ovo istraživanje, ta se neizvjesnost protezala više od dva desetljeća.

Danas je Timothy u romantičnoj vezi s djevojkom koju je upoznao preko interneta, a u ljubavi mu ne smeta ni taj nesretni gen RCC1.

Znanost

OTKRIĆE Dojenje štiti od raka dojke

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje djevojku koja drži rozu vrpcu što predstavlja borbu protiv raka dojke.
Foto: Pexels

Razumijevanje biološkog mehanizma moglo bi pomoći u razvoju cjepiva i novih strategija u liječenju raka dojke

Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada se normalne žljezdane stanice dojke promijene te počnu nekontrolirano rasti i ubijati zdrave stanice u svojoj blizini. U svijetu od raka dojke godišnje oboli oko 2,3 milijuna žena. Iako je uzrok nastanka raka dojke još uvijek nepoznat, znanstvenici su otkrili kako je njegova učestalost usko vezana uz dojenje.

Već u 18. stoljeću znanstvenici su primijetili veći postotak obolijevanja od raka dojke kod časnih sestara pa su to povezali s nedostatkom izdajanja. Istu tezu, danas, u ponovljenoj studiji, potvrdili su i znanstvenici koji se bave liječenjem ove bolesti.

Usprkos tome što ova teza ‘drži vodu’, znanstvenici su se pitali zbog čega je to tako. Kako piše Guardian, u studiji koja je nedavno objavljena u časopisu Nature navedeno je kako dojenje ženama pruža dugotrajnu imunološku zaštitu. Ove imunološke stanice pronađene su u zdravom tkivu dojke.

Sherene Loi, klinička znanstvenica iz Centra za rak u Melbourneu tvrdi kako najveća razina imunološkog sustava – adaptivni imunološki sustav – sadrži CD8⁺ T-stanice koje se bore protiv određenih virusa ili bakterija, ali i protiv raka.

Tim iz kliničkog Centra za rak u Melbourneu na čelu sa Sherene Loi koja je ujedno i glavna znanstvenica ove studije, otkrio je kako pacijentice koje su imale više T-stanica u svom imunološkom sustavu, imale su bolje rezultate liječenja i veću šansu za preživljavanje, od onih žena koje su u svojim dojkama imale manje tih istih stanica.

Ovom studijom pokušalo se istražiti zbog čega su T-stanice već prisutne u tijelu žene i jesu li one povezane s dojenjem.

Teorija je ispitana i na laboratorijskim miševima. Znanstvenici su implantirali kancerogene stanice u ekvivalent tkiva njihovih dojki i otkrili da su manje rasle kod miševa koji su imali mladunce i dojili nego kod miševa koji nisu bili dojili.

Nakon toga, proučene su studije koje su rađene na 1000 pacijentica kojima je rak dojke dijagnosticiran nakon rođenja djeteta. Prema zapisima, otkriveno je da su žene koje su dojile bolje prolazile kroz liječenje raka dojke od onih koje nisu.

One su imale više CD8⁺ T-stanica, a spomenute stanice ostale su u njihovim dojkama i 30 godina nakon dojenja.

Njihovi tumori također su imali više imunoloških stanica, što znači da je postojala kontinuirana imunološka aktivacija i regulacija tijela protiv raka dojke.

– Trudnoća i dojenje ostavljaju dugovječne zaštitne imunološke stanice u dojci i tijelu, a te stanice pomažu u smanjenju rizika i poboljšanju obrane od raka dojke, posebno trostruko negativnog raka dojke, ali potencijalno i drugih vrsta raka, kao i bolesti. Razumijevanje biološkog mehanizma moglo bi pomoći u razvoju cjepiva i novih strategija koje bi oponašale ovu zaštitu – istaknula je klinička znanstvenica Loi.

Izvanredna profesorica Wendy Ingman s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Adelaideu kazala je da što je dojenje dulje, to su koristi veće.

– Ova studija pokazuje da rađanje i dojenje uzrokuju dugotrajne promjene u imunološkim stanicama koje bi mogle pomoći u zaštiti dojke od raka. Nadam se da će ova vrsta istraživanja dovesti do novih pristupa u smanjenju rizika od raka dojke kod žena – kazala je profesorica Ingman.

Nastavite čitati

Znanost

USKORO Krvni test koji otkriva rak

Objavljeno

/

Na fotografiji su dvije epruvete u kojima je krv.
Foto: Pexels

Koliko je ovaj test pouzdan govori i činjenica da kod 61,6% ljudi kod kojih je pokazao naznake raka, kasnije su zaista od njega i oboljeli

Godišnje od neke vrste raka oboli 20 milijuna, dok umre 10 milijuna ljudi. Većina zloćudnih tumora otkrije se kada je bolest već uznapredovala, a tada su puno manje šanse da oboljela osoba uspije pobijediti bolest.

Kako bi se pacijentima na adekvatan način moglo pomoći od ključne je važnosti upravo pravovremeno otkrivanje stanja kod pacijenta. Dobra vijest je da je nedavno otkriven test koji u visokom postotku može otkriti boluje li neka osoba od karcinoma.

Riječ je o Gallerijevom testu. Ovaj test može se raditi jednom godišnje, a za sada se u ‘testnoj fazi’ koristi u britanskom zdravstvenom sustavu. Naime, ovaj test traži ‘otisak prsta’ nekoliko vrsta raka, a često otkrije znakove bolesti ranije nego li se bilo koji simptom pojavi.

Spomenuti test djeluje tako što identificira DNK stanice koje su stvorile stanice raka u krvotoku čovjeka, odavajući rane znakove da neka osoba možda boluje od karcinoma.

Ono što budi nadu je i činjenica kako je Gallerijev test uvelike precizan u isključivanju raka kod ljudi koji nemaju tu bolest, to uvelike olakšava dijagnosticiranju bolesti kod onih ljudi kod kojih postoji neka naznaka da je imaju.

Preciznost isključivanja oboljenja od raka kod osoba koje nisu imale rak bila je nevjerojatnih 99,6%.

S obzirom na to da lako eliminira one u kojima se ne skriva karcinom, ova metoda mogla bi ubrzati otkrivanje stanja kod pacijenta te ubrzati cijeli proces liječenja oboljelih pacijenata. To bi trebalo dovesti do porasta stope preživjelih.

Koliko je ovaj test pouzdan govori i činjenica da kod 61,6% ljudi kod kojih je test pokazao naznake raka, kasnije su zaista od njega i oboljeli, otkrivaju nalazi studije Pathfinder 2.

Čak u 92% slučajeva ovaj test je otkrio u kojem se organu nalaze kancerogene stanice. Više od polovice karcinoma koje je otkriveno pomoću ovoga testa (53,5%), bilo je u početnom stadiju raka (I ili II), dok je više od dvije trećine (69,3%) otkriveno u fazi od I do III stadija raka. Ovo saznanje daje naslutiti kako bi, ako se test počne primjenjivati u standardnoj medicinskoj dijagnostici, mogao uštedijeti vrijeme koje će proći od otkrivanja do liječenja same bolesti.

Svi nalaz studije predstavljeni su na kongresu Europskog društva za medicinsku onkologiju (ESMO) u Berlinu.

Pathfinder 2 studija nastojala je uvidjeti u kojoj se mjeri Gallerijev test može koristiti u realnim slučajevima probira kao što su rak crijeva ili raka dojke.

U razdoblju od 12 mjeseci analizirano je i praćeno 23.161 ispitanika. Uočeno je da korištenjem testa otkriveno sedam puta više karcinoma u godinu dana.

Po svemu sudeći, Gallerijev test mogao bi biti rješenje za problematiku smrtnosti od karcinoma u cijelome svijetu.

Nastavite čitati

Znanost

Ultrazvukom u borbu protiv raka i Alzheimerove bolesti

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Uz dodatna istraživanja ova metoda mogla bi biti prekretnica u liječenju bolesti za koje se godinama smatralo da nisu izlječive

Kada nekome spomenemo riječ ultrazvuk, većina ljudi pomisli na otkrivanje trudnoće ili ostale preglede koje uključuju ovaj način obrade pacijenata. Međutim, ultrazvuk se može koristiti i za kompleksnije liječenje, a ne samo otkrivanje određenih stanja ili bolesti.

Kako piše ScienceAlert, uskoro bi ultrazvuk mogao pomagati kod liječenja neurodegenerativnih stanja kao što je Alzheimer ili bolesti kao što su različite vrste raka.

Specifični tip ultrazvuka, ‘fokusirani ultrazvuk’, čije se frekvencije i vibracije mogu namjestiti i otkriti uzrok zdravstvenih problema, generira se sondom koja sadrži alat koji pretvara električne signale u vibracije i obrnuto.

Ova metoda već se pokazala uspješnom u liječenju bolesti kao što je tremor te se ovaj alat u te svrhe koristi u klinikama diljem svijeta. Da bi fokusirani ultrazvuk mogao pomoći kod neurodegenerativnih stanja, znanstvenici su otkrili početkom ovoga stoljeća, a sada konačno mogu iskoristiti njegov puni potencijal.

Naime, znanstvenici su primijetili kako slanje niskointenzivnih impulsa fokusiranog ultrazvuka može privremeno otvoriti krvno-moždanu barijeru uzrokujući osciliranje mikromjehurića u krvnim žilama.

Ova oscilacija gura i vuče okolne stijenke krvnih žila, nakratko otvarajući sitne pore koje omogućuju lijekovima iz krvotoka da prodru u mozak. Ključno je da se krvno-moždana barijera otvara samo tamo gdje se primjenjuje fokusirani ultrazvuk.

Danas, dosta godina nakon prvih istraživanja, znanstvenici su uspjeli unaprijediti tehniku upotrebe fokusiranog ultrazvuka te napraviti nekoliko uređaja preko kojih se pacijentu u pukotine krvno-moždane barijere mogu isporučiti lijekovi koji utječu na smanjenje štetnosti toksina u mozgu.  

Uz napredne uređaje za otvaranje krvno-moždane barijere, tijekom godina istraživanja znanstvenici su razvili i genske terapije za mozak. Ta terapija uključuje popravljanje ili zamjenu neispravnog genetskog materijala za liječenje određene bolesti. Međutim, budući da je, zbog otpornosti krvno-moždane barijere, ta terapija bila teško isporučiva u mozak oboljelog, nije davala željene rezultate.

Sada, kad su razvijeni uređaji kojima se fokusiranim ultrazvukom može doprijeti do mozga oboljelog, pronađen je način za direktno liječenje bolesti mozga kao što je Alzheimer ili glioblastom.

Prema studijama provedenim na životinjama dokazano je kako upotreba fokusiranog ultrazvuka može olakšati isporuku genske terapije u mozak. To znači da će se ova terapija, ukoliko se pokaže uspješnom u još nekim studijama, moći koristit za liječenje ljudi.

Osim moždanih bolesti, fokusiranim ultrazvukom mogu se liječiti i razni tumori, otkrili su znanstvenici.

Dakle, nakon što imunološki sustav ‘prepozna’ tumorske stanice, fokusirani ultrazvuk pretvara tumor u ostatke i šalje ih u krvotok. Kada imunološke stanice u limfnim čvorovima prepoznaju stanice raka, mogu pokrenuti imunološki odgovor protiv raka.

Inspirirani ovim otkrićima, Sveučilište u Virginiji pokrenulo je 2022. godine prvi svjetski fokusirani ultrazvučni imunoonkološki centar kako bi podržalo istraživanja u ovom području i potaknulo najperspektivnije pristupe u kliničkoj praksi.

Uz dodatna istraživanja ova metoda mogla bi biti prekretnica u liječenju bolesti za koje se godinama smatralo da nisu izlječive.

Nastavite čitati

U trendu