Europski dan svjesnosti o miasteniji gravis obilježava se 2. lipnja i na taj će se dan oboljeli, članovi udruženja distrofičara, obitelji i podupiratelji okupiti i simboličnom šetnjom od Trga Bana Josipa Jelačića do Europskog trga obilježiti dan, a navečer će više od osam gradova Hrvatske zelenim reflektorima osvijetliti svoje znamenitosti
Poslušaj članak
Zamislite da se probudite kao zdrava, aktivna osoba, a već do večeri ne možete podići ruku, izgovoriti rečenicu ili duboko udahnuti. Takva je stvarnost za osobe oboljele od miastenije gravis, rijetke i opasne autoimune bolesti koja može paralizirati tijelo – u svega 24 sata.
Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) poziva na hitno podizanje svijesti o ovoj često zanemarenoj bolesti. Iako je u Hrvatskoj dijagnosticirano oko 600 oboljelih, procjenjuje se da na svakih 100.000 stanovnika dolazi 15 novooboljelih. Miastenija gravis može pogoditi svakoga – djecu, odrasle i starije osobe – no najčešće pogađa žene mlađe od 40 i muškarce starije od 60 godina.
Bolest koja mijenja svakodnevicu – ali i poglede
Miastenija gravis nastaje kada imunološki sustav napada prijenos signala između živaca i mišića. Posljedice su dramatične – od blagih jutarnjih simptoma do potpune fizičke nemoći do večeri. Osobe s ovom dijagnozom mogu imati spuštene kapke, dvostruki vid, teškoće s govorom, gutanjem, disanjem, pa čak i nemogućnost da zadrže glavu uspravno. Za mnoge, obična šetnja postaje nepremostiva prepreka.
– U najtežim trenucima, mišići odgovorni za disanje mogu potpuno otkazati. Tada je potrebna hitna mehanička ventilacija kako bi se spasio život – ističe Marica Mirić, predsjednica SDDH-a.
Ono što dodatno otežava borbu s miastenijom jest činjenica da su simptomi često nevidljivi. Mnogi se godinama bore s nespecifičnim smetnjama prije nego dobiju točnu dijagnozu. Zbog toga oboljeli nerijetko nailaze na nerazumijevanje, stigmu i diskriminaciju, pa čak i gubitak osnovnih prava – na rad, obitelj, dostojanstvo.
Liječenje se godinama oslanjalo na starije lijekove poput kortikosteroida i imunosupresiva, koji nose ozbiljne nuspojave: šećerna bolest, osteoporoza, slabiji imunitet i povećan rizik od infekcija. Srećom, nova znanstvena otkrića donose moderne terapije koje omogućuju bolju kontrolu bolesti i veću kvalitetu života.
SDDH već godinama pruža pomoć oboljelima, organizira savjetovanja, informira javnost i zagovara bolju dostupnost terapija.
– Miastenija gravis nije samo medicinsko stanje – to je i svakodnevna borba za razumijevanje i prihvaćanje – kaže Marica Mirić.
– Snaga ljudi s MG-om nije samo u mišićima – ona je u hrabrosti, ali i u podršci koju svi mi moramo pružiti – dodala je Mirić
Europski dan svjesnosti o miasteniji gravis – 2. lipnja
Povodom ovog dana, oboljeli i njihovi podržavatelji prošetat će simbolično od Trga bana Josipa Jelačića do Europskog trga u Zagrebu. U znak podrške, znamenitosti u više od osam hrvatskih gradova bit će osvijetljene zelenim svjetlom – bojom nade i solidarnosti s osobama koje žive s ovom bolešću.
Ispovjesti koje otvaraju oči
Milena Kovač (33): ‘Osam mjeseci tražila sam dijagnozu’
Sve je počelo slabim rukama i ispadanjem predmeta. Nisam mogla obavljati najosnovnije zadatke. Nakon osam mjeseci lutanja po ordinacijama, dijagnoza je potvrđena: miastenija gravis. Danas uzimam 20 tableta dnevno, a uz MG imam i niz drugih dijagnoza koje su posljedica liječenja.
Dubravka Čizmić: ‘Popila sam više od 300.000 tableta’
Bolest je počela u studentskim danima, a godinama ju je skrivala. ‘Nisam mogla izaći na ispit jer nisam mogla prijeći stepenice.’ Kortikosteroidi su uzrokovali teške komplikacije – sepsu, operacije, pa i stomu. Danas se nosi s posljedicama, ali i dalje živi dostojanstveno.
Štefanija Somek: ‘Dvaput sam završila na respiratoru’
MG joj je dijagnosticiran 1989. Slabost mišića bila je tolika da nije mogla gutati, govoriti ni držati vodu u ustima. ‘Bananu sam jela žličicom jer je to bilo sve što sam mogla.’
Ines Seleš: ‘U 32. godini morala sam u mirovinu’
Prvi znak – slabost ruku. Ključni trenutak bio je kad je shvatila da joj kapak visi, a toga nije bila ni svjesna. Povlačenje iz aktivnog života bilo je emocionalno teško, ali nastavila je borbu.
Denis Smojver: ‘Povukao sam kabel i slomio četiri rebra’
Zbog terapije, razvila se osteoporoza. Običan pokret – i četiri slomljena rebra. Prije bolesti radio je kao projektant i svirao u folkloru. ‘Glazba mi je bila život. Danas više ne mogu svirati.’
Savez društava distrofičara Hrvatske poziva sve građane, institucije i medije da podignu svijest i pruže podršku osobama koje svakodnevno vode tihu, ali iznimno tešku borbu s miastenijom gravis. Jer prava snaga nije samo u mišićima – ona je u razumijevanju.
Građani će danas na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 13 sati imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama
Poslušaj članak
Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja kako bi se skrenula pozornost na najvažnije globalne zdravstvene teme i potaknulo ljude na brigu o vlastitom zdravlju. Taj datum ujedno obilježava i osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine.
Tema Svjetskog dana zdravlja 2026. glasi ‘Zajedno za zdravlje – podržimo znanost’, a naglasak je na važnosti donošenja odluka temeljenih na provjerenim informacijama i znanstvenim dokazima. U vremenu kada su informacije lako dostupne, ali ne uvijek i pouzdane, posebno je važno jačati povjerenje u znanost i zdravstvene stručnjake.
Znanost ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja – omogućuje razvoj lijekova i cjepiva, rano otkrivanje bolesti te unapređenje kvalitete života. Također, sve se više ističe potreba zajedničkog djelovanja jer zdravlje nije samo osobna odgovornost, već i društvena. Suradnja između institucija, stručnjaka i građana ključna je za uspješno suočavanje s izazovima poput kroničnih bolesti, pandemija i negativnih utjecaja okoliša.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji sa zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb organizira javnozdravstvenu akciju na Trgu bana Josipa Jelačića, koja će se održati danas, od 10 do 13 sati.
Građani će imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama. Tako će se moći procijeniti kardiovaskularni rizik u Poliklinici SRČANA, upoznati s radom Dijabetološkog savjetovališta i projektom Zeleni recept u Domu zdravlja Zagreb – Centar, obaviti alergološka testiranja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti te sudjelovati u mentalnom savjetovalištu i Školi nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Bit će dostupni i pregledi kineziologa, analiza tjelesne mase i mjerenje ugljičnog monoksida u izdisaju, kao i spirometrija u Poliklinici za bolesti dišnog sustava. Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb organizirat će tečajeve oživljavanja i radionice prve pomoći. Posjetitelji će moći preuzeti i edukativne materijale te dobiti stručne savjete o prevenciji bolesti i važnosti zdravih životnih navika.
Zahvaljujući napretku znanosti i medicine, očekivani životni vijek danas je znatno dulji nego prije sto godina, što dodatno potvrđuje koliko je važno ulagati u znanje i zdravstvo. Svjetski dan zdravlja 2026. podsjeća nas da svatko može doprinijeti – brigom o vlastitom zdravlju, odgovornim ponašanjem i podrškom znanstveno utemeljenim rješenjima, kako bismo zajedno gradili zdraviju budućnost.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba
Poslušaj članak
Ljubičasti dan, koji se obilježava 26. ožujka, posvećen je podizanju svijesti o epilepsiji i pružanju podrške osobama koje žive s ovom bolešću. Na taj dan ljudi diljem svijeta nose ljubičastu boju kako bi pokazali solidarnost i razumijevanje, ali i kako bi pomogli u razbijanju predrasuda koje još uvijek postoje. Iako je relativno česta, često je i neshvaćena, što dodatno otežava svakodnevni život oboljelih.
Osobe koje žive s epilepsijom često govore o osjećaju neizvjesnosti i straha. Napadaji mogu doći iznenada, što kod mnogih stvara stalnu napetost i oprez u svakodnevnim situacijama. Jedna osoba opisuje kako joj najveći izazov nije sam napadaj, nego strah od njega, zbog čega ponekad izbjegava izlaske ili aktivnosti koje voli.
Drugi ističu kako se susreću s nerazumijevanjem okoline, pa čak i stigmatizacijom, jer ljudi često imaju pogrešne predodžbe o epilepsiji. Upravo zato podrška i prihvaćanje okoline imaju veliku važnost.
Unatoč izazovima, moguće je živjeti kvalitetno i ispunjeno s epilepsijom. Važno je redovito uzimati propisanu terapiju i pratiti savjete liječnika, jer se kod mnogih osoba napadaji mogu držati pod kontrolom.
Također je korisno prepoznati čimbenike koji mogu potaknuti napadaje, poput stresa ili nedostatka sna, te ih pokušati izbjeći. Podrška obitelji, prijatelja i šire zajednice igra ključnu ulogu, kao i otvoren razgovor o bolesti. Uz to, važno je voditi računa o sigurnosti u svakodnevnim aktivnostima i brinuti se o mentalnom zdravlju.
Zato je Hrvatska udruga za epilepsiju pozvala građane, zdravstvene djelatnike, udruge, sportaše i sve prijatelje da se pridruže javnozdravstvenoj manifestaciji ‘Bicikliraj za epilepsiju’, koja će se održati u nedjelju 29. ožujka 2026. godine na Europskom trgu u Zagrebu.
Manifestacija se organizira upravo povodom Ljubičastog dana, međunarodnog dana posvećenog podizanju svijesti o epilepsiji.
Događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba, dok su organizatori Hrvatska udruga za epilepsiju i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba – Sektor za zdravstvo. U njegovoj realizaciji sudjeluju i brojni stručni partneri, među kojima su Hrvatska liga protiv epilepsije, referentni centri Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju i srodna područja, Hrvatsko društvo za dječju neurologiju i Hrvatsko društvo za EEG i kliničku neurofiziologiju, kao i Odjel za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice te udruga Dravet sindrom Hrvatska.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba. Unatoč tome, bolest je i dalje često praćena nerazumijevanjem i stigmatizacijom, zbog čega je iznimno važno kontinuirano informirati javnost i širiti svijest o izazovima s kojima se oboljeli svakodnevno susreću. Upravo takvi događaji imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i pružanju podrške.
Manifestacija ‘Bicikliraj za epilepsiju’ održava se od 2015. godine, uz iznimku pandemijskih godina, i svake godine okuplja velik broj građana, volontera i zdravstvenih djelatnika. Kroz zajedničku vožnju biciklom sudionici simbolično izražavaju solidarnost i podršku osobama s epilepsijom i njihovim obiteljima, šaljući snažnu poruku o važnosti razumijevanja, prihvaćanja i uključivanja u društvo.
Više informacija o događaju u nedjelju dostupno je ovdje.
Kampanja naglašava da je zaustavljanje tuberkuloze ostvariv cilj, ali samo uz odlučno političko vodstvo, veća ulaganja, bržu primjenu inovacija i snažnu suradnju različitih sektora
Poslušaj članak
Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine obolijevaju milijuni ljudi, a više od milijun njih izgubi život, unatoč činjenici da je riječ o bolesti koja je izlječiva i preventabilna
Svjetski dan tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka s ciljem podizanja svijesti o jednoj od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti na svijetu te poticanja globalnih napora za njezino suzbijanje. Datum podsjeća na povijesni trenutak iz 1882. godine kada je njemački znanstvenik Robert Koch otkrio uzročnika tuberkuloze, čime je otvoren put dijagnostici i liječenju bolesti.
Ove godine Svjetska zdravstvena organizacija obilježava ovaj dan pod sloganom ‘Yes! We can end TB!’ (‘Da, možemo zaustaviti tuberkulozu!’), šaljući snažnu poruku nade, ali i poziv na hitno djelovanje. Kampanja naglašava da je zaustavljanje tuberkuloze ostvariv cilj, ali samo uz odlučno političko vodstvo, veća ulaganja, bržu primjenu inovacija i snažnu suradnju različitih sektora.
Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine obolijevaju milijuni ljudi, a više od milijun njih izgubi život, unatoč činjenici da je riječ o bolesti koja je izlječiva i preventabilna. Iako su globalni napori u proteklim desetljećima spasili desetke milijuna života, napredak nije dovoljno brz da bi se ostvario cilj njezina iskorjenjivanja.
Najčešći simptomi plućne tuberkuloze uključuju dugotrajan kašalj koji traje dulje od tri tjedna, bol u prsima te iskašljavanje krvi ili sluzi. Često su prisutni i opći simptomi poput povišene temperature, noćnog znojenja, umora, gubitka apetita i neobjašnjivog mršavljenja. Simptomi se obično razvijaju postupno, zbog čega bolest u početku može proći neprimijećeno.
Iako su pluća najčešće zahvaćena, tuberkuloza se može proširiti i izvan njih, što se naziva izvanplućna tuberkuloza. Može zahvatiti limfne čvorove, osobito na vratu, gdje dolazi do njihova povećanja i otvrdnuća. Često se javlja i u kostima i zglobovima, posebno u kralježnici, što može uzrokovati bol i deformacije.
Tuberkuloza može zahvatiti i bubrege te mokraćni sustav, što se očituje bolovima, učestalim mokrenjem ili prisutnošću krvi u mokraći. U težim slučajevima može zahvatiti mozak i ovojnice mozga (tuberkulozni meningitis), što je ozbiljno stanje praćeno glavoboljom, ukočenošću vrata, povraćanjem i promjenama svijesti.
Također može zahvatiti trbušne organe, uključujući crijeva i potrbušnicu, te uzrokovati bolove u trbuhu, nadutost i probavne smetnje. U rjeđim slučajevima može se proširiti po cijelom tijelu (milijarna tuberkuloza), što predstavlja životno ugrožavajuće stanje.
Zbog raznolikih simptoma i mogućnosti zahvaćanja različitih organa, važno je na vrijeme prepoznati znakove bolesti i potražiti liječničku pomoć, osobito ako simptomi traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 3 dana
KulturaPrije 3 dana
VijestiPrije 7 dana
VijestiPrije 2 dana