Connect with us

Life&Style

Mutirani gen mogao bi ‘pomoći u borbi protiv pretilosti’?

Objavljeno

/

Foto: Pexels

Bolje razumijevanje djelovanja ovog gena omogućit će znanstvenicima da shvate na koji bi način svi ljudi mogli uspješnije djelovati da bi održali ‘zdravu’ tjelesnu težinu

Varijanta gena koja pomaže u regulaciji tjelesne težine mogla bi pridonijeti i borbi protiv pretilosti, tvrde britanski znanstvenici koji su otkrili da mutacija gena ZFHX3, a smatra se da je ima samo četiri posto ljudi, kontrolira dijelove mozga odgovorne za apetit.

Znanstvenici s britanskog Sveučilišta Nottingham Trent i Instituta MRC Harwell proveli su studiju na miševima i otkrili mehanizam koji mutiranom genu omogućuje da odigra ključnu ulogu u regulaciji apetita, težine i hormona inzulina, koji pomaže da se razina šećera u krvi održi pod kontrolom i da se spriječe komplikacije koje uzrokuje dijabetes.

Tim znanstvenika otkrio je da se, uključivanjem i isključivanjem drugih gena može utjecati na područje mozga poznato kao hipotalamus, koji kontrolira apetit, unos hrane u organizam, osjećaj gladi i žeđi.

Istraživači kažu da bi razumijevanje ovog načina, o čemu je objavljen rad u časopisu Udruge američkih društava za eksperimentalnu biologiju (FASEB), moglo utrti put novim ciljanim terapijama zdravog mršavljenja.

– Postoji važna genetska komponenta povezana s našim apetitom i rastom, ali je još nismo u potpunosti razumjeli. Razumijevanje onoga što se događa kod osoba s mutacijom utire put istraživanju potencijalnih novih načina djelovanja, kada je posrijedi ciljani gubitak težine za sve ljude – rekla je dr. Rebecca Dumbell, znanstvenica na Fakultetu za znanost i tehnologiju Sveučilišta Nottingham Trent. 

Dr. Dumbell vjeruje da mutacija gena ZFHX3, koja u miševa i ljudi ima sličnu ulogu, može ‘objasniti zbog čega je u nekih ljudi apetit manji, pa se ne debljaju poput ostalih’.

Mutacija prisutna kod samo četiri posto ljudi 

Premda svi imamo gen ZFHX3, smatra se da specifična mutacija koja pokreće ovaj mehanizam postoji kod samo četiri posto ljudi.

– To je vjerojatno jedna od brojnih mutacija koje ljude čine različitima kada je posrijedi njihova prirodna sposobnost da se drže dijete – smatra Dumbell.

Za potrebe studije istraživači su pratili proces unosa hrane kod miševa s mutiranim genom ZFHX3 i onih koji tu varijaciju nisu imali.

Otkrili su da miševi s mutacijom u organizam unose manje hrane, da su manji i da imaju nižu razinu inzulina, kao i drugog hormona poznatog kao leptin, koji pomaže u regulaciji tjelesne težine.

Ustanovljeno je i da su miševi u dobi od jedne godine konzumirali oko 12 posto manje hrane te su težili su oko 20 posto manje u odnosu na one bez mutacije.

Britanski znanstvenici smatraju da niže razine inzulina upućuju na to da je u miševa s manje tjelesne masnoće prisutna zdravija regulacija šećera u krvi, pa je stoga i manja vjerojatnost da će biti izloženi riziku od razvoja dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.

Dr. Dumbell je za nastavak dvogodišnjeg projekta istraživanja uloge ovoga specifičnog gena u porastu težine dobila 100.000 funta od Akademije medicinskih znanosti te najavila da će ‘u nastavku rada proučavati na koji način gen ZFHX3 djeluje na ključne dijelove mozga’.

Bolje razumijevanje djelovanja spomenutog gena omogućit će znanstvenicima da shvate na koji bi način svi ljudi mogli uspješnije djelovati da bi održali ‘zdravu’ tjelesnu težinu.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Life&Style

Naš životni prostor govori tko smo i kako doživljavamo svijet

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje elegantno uređen, otvoreni prostor koji spaja blagovaonicu, dnevni boravak i radni kutak. U prvom planu nalazi se blagovaonski stol s mramornom površinom, okružen sa šest bež tapeciranih stolica s drvenim nogama. Na sredini stola smješten je dekorativni aranžman sa sukulentima, koji prostoru daje svježinu i prirodni ton. Iznad stola visi impresivan luster s višeslojnim staklenim ili kristalnim elementima, a zrcalni panel na stropu dodatno pojačava osjećaj dubine i sofisticiranosti. U pozadini se nalazi udoban dnevni boravak s bijelim kaučem, podnom lampom i malim pomoćnim stolićem. Prostor je vizualno podijeljen crnim staklenim pregradama, koje zadržavaju otvorenost prostora, ali dodaju suvremeni arhitektonski okvir. Desno od dnevnog boravka vidi se radni kutak – mali ured s radnim stolom, policama i računalom, idealan za koncentrirani rad. Zidovi su ukrašeni raznim umjetničkim djelima, uključujući veliku apstraktnu sliku u ružičastim tonovima, koja unosi dozu kreativnosti i topline. Na lijevoj strani fotografije nazire se dio kuhinje s bijelim ormarićima i upečatljivim zidom s tropskim zelenim uzorkom, koji prostoru daje razigranost i karakter. Pod je prekriven svijetlim pločicama, što dodatno doprinosi prozračnosti i svjetlini cijelog interijera.
Foto: Pixabay

U vremenu kada društvene mreže stvaraju dojam da je sve podložno usporedbi i trendu, autentičan dom postaje rijetka vrsta luksuza

Dom nije samo mjesto na kojem živimo, već i prostor koji nesvjesno govori o tome tko smo. Zidovi, predmeti, mirisi i svjetlo koji nas okružuju često više otkrivaju o našim vrijednostima nego riječi. Čak i kada ne slijedimo trendove iz časopisa o interijerima, naš dom postaje svojevrsni manifest – tihi, ali iskren prikaz naših prioriteta, sjećanja i načina na koji doživljavamo svijet.

U nekim domovima prevladava red i minimalizam – svaki predmet ima svoje mjesto, boje su umirujuće, a prostor odiše mirom. Takav ambijent često odražava unutarnju potrebu za jasnoćom i smirenošću, možda kao protutežu buci i kaosu svakodnevice.

U drugima pak vlada topla zbrka boja, knjiga, uspomena i biljaka. Na policama se miješaju putne sitnice, naslijeđeni komadi namještaja i djela lokalnih umjetnika – prostor koji diše individualnošću, gdje je svaka stvar odabrana srcem, a ne katalogom.

Dom može biti i prostor otpora. Onaj tko odbija baciti staru drvenu stolicu i umjesto toga ju obnavlja, pokazuje poštovanje prema održivosti i nasljeđu. Onaj tko zidove ostavlja bijelima jer ne želi ‘lažnu estetiku’ izražava vjeru u jednostavnost. Čak i oni koji žive u malim, naizgled skromnim stanovima, ali ih ispunjavaju pažljivo odabranim detaljima, pokazuju da prostor ne mora biti velik da bi bio snažan izraz osobnosti.

U vremenu kada društvene mreže stvaraju dojam da je sve podložno usporedbi i trendu, autentičan dom postaje rijetka vrsta luksuza. On ne teži da impresionira, već da pruži utočište. To je mjesto gdje se ne moramo pretvarati, gdje su bore na kauču i tragovi života dio ljepote, a ne mana.

Na kraju, naš dom je poput nas samih – nikada dovršen, ponekad nesavršen, ali iskren. I možda baš u toj iskrenosti leži njegova prava ljepota: u činjenici da odražava ono što cijenimo, volimo i čemu težimo, čak i kad to ne planiramo. Jer dom, više od svega, nije prostor koji posjedujemo, nego prostor koji nas odražava.

Nastavite čitati

Gastro kutak

Cimet rolice s čokoladom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na svijetlom tanjuru nalazi se sedam svježe pečenih cimet rolica, složenih u kružni uzorak poput cvijeta. Svaka rolica ima zlatno-smeđu koricu s jasno vidljivim spiralnim slojevima punjenja od cimeta. Površina im je sjajna, što sugerira da su prelivene glazurom ili šećernim sirupom, dajući im primamljiv, gotovo karameliziran izgled. Tanjur je postavljen na svijetlu podlogu, a u pozadini se nazire bež kuhinjska krpa, koja dodaje domaći, rustikalni ton kompoziciji. Cijela scena odiše toplinom i udobnošću, kao da poziva na zajedničko uživanje uz šalicu čaja ili kave.
Foto: ChatGPT

Cimet rolice s čokoladom su mekani, mirisni pužići od dizanog tijesta punjeni maslacem, cimetom i otopljenom čokoladom. Svaka rolica je topla, slatka i lagano hrskava izvana, a sočna i čokoladna iznutra

Sastojci za tijesto:

  • 3 šalice glatkog brašna
  • 1 paketić suhog kvasca (oko 7 g)
  • 3 žlice šećera
  • prstohvat soli
  • 1 šalica mlijeka (mlakog)
  • 3 žlice maslaca (otopljenog)
  • 1 jaje

Za nadjev:

  • 3 žlice omekšalog maslaca
  • 3 žlice šećera
  • 1 žlica cimeta
  • 3–4 kocke nasjeckane tamne čokolade (možete dodati i malo čokoladnih kapljica)

Za preljev (po želji):

  • 3 žlice šećera u prahu
  • 1–2 žlice mlijeka
  • par kapi vanilije ili limunovog soka

Priprema:

U velikoj zdjeli pomiješajte toplo mlijeko, kvasac i žlicu šećera. Ostavite 10 minuta dok se ne zapjeni.

Dodajte jaje, otopljeni maslac i ostatak šećera.

Postupno dodajte brašno i prstohvat soli, pa zamijesite meko tijesto (ako je ljepljivo, dodajte još malo brašna).

Pokrijte i ostavite da se diže oko 1 sat dok ne udvostruči volumen.

Za nadjev u zdjelici pomiješajte omekšali maslac, šećer i cimet.

Razvaljajte tijesto u pravokutnik (debljine oko pola centimetra). Premažite cimet-maslacem, posipajte nasjeckanom čokoladom. Zarolajte čvrsto i narežite na 10–12 kolutića.

Posložite rolice u namašćen kalup (malo razmaknute). Pokrijte i pustite da se dižu još 20 minuta.

Pecite na 180°C oko 20–25 minuta dok ne porumene.

Pomiješajte šećer u prahu s mlijekom i vanilijom te prelijte preko toplih rolica. Ako volite više čokolade, možete dodati i žlicu Nutelle u nadjev.

Rolice su najbolje dok su tople, ali možete ih i lagano podgrijati idući dan.

Nastavite čitati

Gastro kutak

Zapečene slane palačinke

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi ukusno pripremljeno jelo u bijeloj keramičkoj posudi za pečenje. Četiri palačinke su pažljivo zarolane i punjene kremastom smjesom, najvjerojatnije s piletinom i sirom. Površina palačinki prekrivena je otopljenim sirom koji je zapečen do zlatno-smeđe boje, a sve je dodatno ukrašeno svježim nasjeckanim peršinom. U pozadini se vidi zdjela zelene salate i mala zdjelica s bijelim umakom, vjerojatno ranch dressing. Uz posudu se nalazi vilica na drvenoj površini, što dodatno naglašava domaću i toplu atmosferu. Cijela kompozicija odiše privlačnošću i poziva na uživanje u obroku – idealno za obitelinsku večeru ili prezentaciju hrane.
Foto: ChatGPT

Zapečene slane palačinke ukusno su i zasitno jelo punjeno šunkom, sirom i vrhnjem, preliveno kremastom smjesom od vrhnja i jaja te zapečeno do zlatno-smeđe boje. Savršene su za topli ručak ili večeru, a najbolje se poslužuju uz svježu salatu

Sastojci za palačinke:

  • 2 jaja
  • 10 žlica brašna
  • 1 čaša mlijeka (oko 250 ml)
  • 1 prstohvat soli
  • malo ulja za pečenje

Nadjev:

  • 10 kriški šunke
  • 10 žlica naribanog sira (gauda, edamer ili sličan)
  • 4 žlice kiselog vrhnja
  • malo soli i papra

Preljev:

  • 1 jaje
  • 4 žlice kiselog vrhnja

Priprema:

U zdjeli razbijemo jaja, dodamo brašno, mlijeko i prstohvat soli pa sve dobro izmiješamo dok ne dobijemo glatku smjesu. Na tavi s malo ulja ispečemo tanke palačinke.

Na svaku palačinku stavimo žlicu-dvije nadjeva od šunke, sira i vrhnja, zarolamo ih i posložimo u namašćen lim za pečenje. U manjoj zdjeli izmiješamo jaje i kiselo vrhnje pa na palačinke stavimo taj preljev i ravnomjerno ga rasporedimo.

Lim stavimo u pećnicu zagrijanu na 200 °C i pečemo oko 20 minuta, dok površina ne postane zlatno-smeđa.

Zapečene palačinke poslužimo tople, uz zelenu salatu ili umak od vrhnja i češnjaka.

Nastavite čitati

U trendu