Sve veći izazovi današnjice ozbiljno ugrožavaju mentalno zdravlje. Međutim, zbog straha od stigme i predrasuda osobe s teškoćama mentalnog zdravlja često ne potraže adekvatnu pomoć
U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 9. listopada, na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu zdravstva predstavljeni su pokazatelji mentalnog zdravlja u RH, programi i inicijative koji poboljšavaju dostupnost i kvalitetu skrbi te potiču prevenciju i ranu intervenciju.
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod sloganom ‘Mentalno zdravlje u kriznim situacijama’. Obilježavanje je posvećeno unaprjeđenju dostupnosti, integriranosti i kvalitete skrbi za mentalno zdravlje, uz promicanje razumijevanja, solidarnosti i podrške osobama s teškoćama.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić istaknula je da poremećaji mentalnog zdravlja imaju visoku prevalenciju, a ona iznosi oko 6 posto na globalnoj razini. Poremećaji mentalnog zdravlja počinju u mlađoj životnoj dobi. Naime, u više od 50 posto slučajeva prvi simptomi se javljaju u dobi od 14 godina.
– Ukoliko se ovi poremećaji na vrijeme ne otkriju i adekvatno ne liječe, visoka je stopa invaliditeta i kroniciteta te je vrlo često trajno narušena kvaliteta života. Veliki udio u zdravstvenoj zaštiti otpada na liječenje mentalnih poremećaja – rekla je Štimac Grbić.
Prema zdravstveno-statističkim pokazateljima Republike Hrvatske, u ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s 4 do 5 posto. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2023. godini registrirano je ukupno 818.554 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja.
– Prema Registru osoba s invaliditetom HZJZ-a, dijagnoze mentalnih poremećaja predstavljaju 30 posto svih uzroka invaliditeta. Mentalni poremećaji kao osnovni uzrok smrti u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s 3 do 4 posto. U ukupnom bolničkom pobolu mentalni poremećaji imaju udjela 9 posto. Ono što je najveći problem jest da su mentalni poremećaji, kada govorimo o duljini hospitalizacije, na prvom mjestu – pojasnila je Štimac Grbić.
Osvrnula se na hospitalizacije u stacionarnim i dnevnim bolnicama. Prema pokazateljima od 2017. do 2024. godine vidljiv je značajan trend rasta liječenja u dnevnim bolnicama, a liječenje u stacionarnom dijelu je u blagom padu, ali taj pad ne prati porast na razini dnevnih bolnica te se može reći da je porast liječenih zbog mentalnih poremećaja.
– Prvi po broju hospitalizacija u stacionarnom dijelu godinama, pa i desetljećima u Hrvatskoj, su osobe s mentalnim poremećajima koji su uzrokovani alkoholom. Na drugom mjestu su hospitalizacije zbog shizofrenije, zatim povratno depresivnih poremećaja te zbog reakcija na teški stres. U dnevnim bolnicama hospitalizacija je najčešća zbog reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe, zatim slijede duševni poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola te ostali anksiozni poremećaji – pojasnila je Štimac Grbić.
Značajna je razlika između muškaraca i žena vezano za razloge za hospitalizaciju. Kod muškaraca razlozi hospitalizacije u stacionarnom dijelu na prvom mjestu su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, kod žena na prvom mjestu je razlog hospitalizacije povratni depresivni poremećaj. Kod oba spola na drugom mjestu razlog hospitalizacije je shizofrenija. Međutim, u ukupnom broju hospitaliziranih u Hrvatskoj je značajno veći broj muškaraca, jer do hospitalizacije dolazi zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom.
U dnevnim bolnicama razlog hospitalizacije kod oba spola na prvom mjestu je reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe, a veći je broj muškaraca nego žena. Na drugom mjestu razlog je kod muškaraca poremećaj uzrokovan alkoholom, a kod žena povratno depresivni poremećaj.
Štimac Grbić predstavila je i projektne aktivnosti u području mentalnog zdravlja. Hrvatska je sudjelovala i trenutno sudjeluje u nekoliko europskih projekata u području prevencije, unaprjeđenja i zaštite mentalnog zdravlja. Među projektima čiji je nositelj HZJZ su JA ImpleMENTAL, JADE Health i JA PRISM.
– Sudjelujemo u projektu Europske unije, a cilj je implementirati dobre prakse u ranom prepoznavanju kriznih situacija. U okviru tog projekta HZJZ će implementirati platformu za edukaciju svih onih koji dolaze u prvi kontakt s osobama u krizi, a to se odnosi na vatrogasce, policiju, škole, primarnu zdravstvenu zaštitu, hitnu pomoć, kako bi rano prepoznali krizne situacije i znali adekvatno reagirati u takvim situacijama – objasnila je Štimac Grbić.
Psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Natko Gereš predstavio je Protokol za postupanje i komunikaciju u kriznim situacijama koji je izradila međuresorna radna skupina Ministarstva zdravstva. Dokument definira tri razine intervencije – zelenu, žutu i crvenu zonu – ovisno o stupnju rizika te propisuje koordinirane postupke svih uključenih dionika.
– Zelena zona podrazumijeva jačanje otpornosti, edukaciju i promociju mentalnog zdravlja u zajednici, žuta zona odnosi se na rano prepoznavanje problema i uključivanje stručnih službi, dok crvena zona obuhvaća hitne i krizne situacije koje zahtijevaju neposrednu intervenciju i uključivanje centara za krizne intervencije – objasnio je Gereš.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da je resorno ministarstvo promjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvelo psihološku djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite i mrežom javnozdravstvene službe omogućilo ugovaranje psihologa u domovima zdravlja.
Prije dvije godine, na Svjetski dan mentalnog zdravlja, pokrenut je i posebni program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja, a u program je uključeno sedam domova zdravlja.
– Kroz program je dosad bez uputnice pruženo oko 33 tisuće usluga. Od toga se 1700 odnosilo na prvi pregled. Zbog uspostavljanja mreže javnozdravstvene službe nadamo se da će do kraja 2026. godine svi domovi zdravlja na području Republike Hrvatske imati ugovorene psihologe koji su dostupni građanima besplatno i bez uputnice. Radi se o smanjenju stigmatizacije mentalnih poremećaja te rasterećenju tercijarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Petogodišnji Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja, koji je u javnom savjetovanju, predvidio je 180 specijalizacija iz psihijatrije, 136 užih specijalizacija iz područja psihijatrije i 70 specijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije – pojasnila je Portolan Pajić.
Naglasila je da se Nacionalnim planom skreće pozornost na to kako je važno ulaganje u mentalno zdravlje i stručno specijalističko usavršavanje liječnika.
