In Metropola
Međunarodni dan svjesnosti o glasu na Cvjetnom trgu
Poremećaj glasa često se javlja kod osoba koje ga koriste u profesionalne svrhe, ali i kod opće populacije u svakoj životnoj dobi. S obzirom na to da je glas dio osobnosti, ne smije se zanemariti briga o njemu
Poslušaj članak
Na važnost prevencije, rane dijagnostike i liječenja poremećaja glasa u subotu se na Cvjetnom trgu ukazalo javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’. Akciju je organizirao Grad Zagreb u suradnji s Poliklinikom Suvag, Hrvatskim logopedskim društvom i Referentnim centrom za fonijatriju KBC-a Zagreb, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o glasu.
U sklopu akcije Zagrepčani su od fonijatrijskih i logopedskih stručnjaka mogli dobiti informacije o poremećaju glasa i prevenciji tog poremećaja, a održane su i demonstracije pregleda i procjene glasa.
Otorinolaringolog i fonijatar s KBC-a Zagreb, Ratko Prstačić, rekao je da se javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’ želi podići svijest o važnosti glasa u svakodnevnom životu.
– Poremećaj glasa javlja se znatno češće nego što se očekuje. Kod govornih profesionalaca poremećaj glasa javlja se kod 15 do 20 posto njih. Radi se o širokom krugu ljudi kao što su učitelji, profesori, glumci, pjevači, političari pa i novinari. Poremećaj glasa javlja se i u dječjoj dobi, već od treće godine života, i taj poremećaj treba ozbiljno shvatiti. Ako je dijete duže promuklo, to nije nešto što treba ignorirati, nego dijete treba odvesti liječniku na pregled. Najčešći uzrok promuklosti kod djece su sitni čvorići – kao nažuljanja na glasnicama – nastali zbog neadekvatne upotrebe glasa. Pregledom moramo isključiti druge razloge, kao što su izrasline, papilomi – pojasnio je Prstačić.
Naglasio je da uzroci poremećaja glasa mogu biti organski i funkcionalni.
– Kod organskih poremećaja glasa vidljive su promjene na glasnicama, kao što su čvorići, polipi, ciste ili tumori. Funkcionalni poremećaji glasa čine veliku skupinu – nije vidljiva promjena na glasnicama, a osoba je promukla. Ovi poremećaji dijagnostički su kompliciraniji, a najčešće je u podlozi neadekvatna uporaba mišića grkljana i vrata prilikom proizvodnje glasa, tj. fonacije. Tada nastaje prejako, prekomjerno udaranje glasnica prilikom govora, što opterećuje govorni aparat i dovodi do promuklosti – pojasnio je Prstačić. Poremećaj glasa može biti i simptom nekih bolesti. Tako promuklost, primjerice, može ukazivati na gastroezofagealnu refluksnu bolest i na neke neurološke bolesti.
– Osobe koje duže imaju promuklost, od dva do tri tjedna, trebaju se javiti obiteljskom liječniku koji će ih uputiti otorinolaringologu-fonijatru. Postoje fonijatrijski centri na više lokacija u Hrvatskoj gdje se može napraviti kompletna dijagnostika poremećaja glasa i odrediti koji je optimalan način liječenja. Liječenje poremećaja glasa uglavnom je uspješno, ovisno o kojoj se dijagnozi radi. Ukoliko se radi o organskim poremećajima, liječenje je kirurško, a kod funkcionalnih poremećaja provode se glasovne terapije koje provode logopedi kao dio fonijatrijskog tima – objasnio je Prstačić.
Upozorio je na zabrinjavajuću činjenicu da velik broj ljudi svoju promuklost smatra normalnom, s time su naučili živjeti, ali promuklost nije nešto što je normalno.
Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Karolina Lice rekla je kako se procjenjuje da je poremećaj glasa prisutan kod 1,4 do 6 posto djece, dok je pojavnost kod odraslih veća – više od 7 posto. Naglasila je da se kod djece poremećaj glasa javlja zbog zlouporabe glasnica, primjerice zbog preglasnog govora, ali uzrok može biti i organski.
– Kod odraslih, posebno starije populacije, sve je češća pojavnost poremećaja glasa kod neuroloških oboljenja – moždanih udara, nakon traumatskih ozljeda mozga – a kod neurodegenerativnih bolesti javljaju se promjene u glasu koje mogu biti među prvim simptomima bolesti – rekla je Lice.
Kao prevenciju poremećaja glasa navela je pravilnu i adekvatnu upotrebu glasa, odnosno izbjegavanje vikanja, govorenja u buci, pročišćavanja grla, pretjeranog korištenja glasa kada je osoba umorna ili bolesna, kao i imitiranje drugih osoba ili likova. Također je važno izbjegavati pušenje, alkohol, kofein, hladne i vruće napitke, jela koja iritiraju sluznicu i prehrambene proizvode s mentolom.
Magistra logopedije Maja Siladi iz Poliklinike Suvag opisala je ulogu logopeda vezanu uz poremećaj glasa.
– U slučaju poremećaja glasa prvo dijagnosticiramo glas, gledamo njegove karakteristike – je li prehrapav, prešuman, slab, napet. Snimamo glas, radimo akustičku analizu, a na temelju toga planiramo terapiju. Nakon završene terapije ponovno snimamo glas i gledamo koliki su pomaci u toj terapiji, koliko je kvaliteta glasa bolja. Najčešći poremećaj glasa je distrofija, uzrokovana pretjeranom mišićnom napetošću mišića larinksa, ali i paralaringealnih mišića – onih koji ne bi trebali sudjelovati u procesu stvaranja glasa i govora – pojasnila je Siladi.
Godišnje na dijagnostiku i terapiju glasa u Polikliniku Suvag kod logopeda dolazi stotinjak osoba s poremećajem glasa, ali više ih dolazi fonijatru zbog medikamentoznog ili kirurškog liječenja.
Siladi je rekla da je uspješnost terapije koju provodi logoped kod osoba s poremećajem glasa 60 do 70 posto, jer ona ovisi o volji pojedinca. Naime, pojedinac mora promijeniti svoje životne navike, a vježbe treba provoditi kontinuirano. Ove vježbe kod logopeda provode se dva puta tjedno po pola sata, ako je potrebno i više, ali se očekuje da pacijent vježba svakodnevno.
– Logoped konkretno u tim vježbama radi na mijenjanju mehanizma disanja, fonacije i rezonancije – dakle, mijenja se način na koji se govori. To bi bio abdominalni način govora koji osoba teško može naučiti sama, ali uz vođenje logopeda može ga savladati – pojasnila je Siladi. Naglasila je da su njezini pacijenti osobe između 30 i 50 godina, a najčešće se radi o ženama koje su verbalno aktivne u svom poslu. Međutim, na govornu terapiju u Suvag dolazi i oko 30 posto djece s poremećajem glasa, a terapija se više bazira na igri, primjerice da kroz igru imitiraju neki lik – ali bez pretjerivanja.
Održavanje javnozdravstvene akcije ‘Osnaži svoj glas’ pohvalila je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović.
– Svi znamo da je jako važno očuvati svoj glas, a ovakve akcije nas na to podsjećaju. To je jedna sjajna akcija i prvi put se održava na Cvjetnom, što je važno da prolaznici postanu svjesni kako mogu upravljati svojim glasom, kako imati bolji i jači glas – rekla je Vidović. Poručila je da je glas važan u komunikaciji, ali i za očuvanje identiteta te općeg zdravlja.
Akciju je svojim dolaskom podržala i operna pjevačica Sandra Bagarić.
– Moj glas je vrlo izdržljiv i zbog moje genetike. O tome najbolje govore nekadašnje svakodnevne predstave. Međutim, imam zdrave životne navike – ne pijem, ne pušim, zdravo se hranim. No važan je i unutarnji glas – ako nije zdrav, to se reflektira i na glas koji čujemo – rekla je Bagarić. Naglasila je da neke njezine kolege, nažalost, zbog svoje profesije imaju poremećaj glasa te je pozvala sve građane da vode brigu o svom glasu.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
Tko su Purger i Purgerica?
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
Vujčić i Vuljanić državni prvaci u šahu za gluhe
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 21 satStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 7 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Osobe s invaliditetomPrije 22 sataPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 7 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom