Connect with us

In Metropola

Međunarodni dan svjesnosti o glasu na Cvjetnom trgu

Objavljeno

/

Mlada žena u kožnoj jakni objašnjava nešto grupi žena na informativnom štandu ispod crvene tende na otvorenom. Na drvenom stolu nalaze se monitor, zvučnici i laptop, a u pozadini je ograda i gradska arhitektura. Na tendi visi plakat s natpisom 'Osnaži svoj glas' – međunarodni dan svijesti o važnosti glasa.
Foto: Ivana Vranješ

Poremećaj glasa često se javlja kod osoba koje ga koriste u profesionalne svrhe, ali i kod opće populacije u svakoj životnoj dobi. S obzirom na to da je glas dio osobnosti, ne smije se zanemariti briga o njemu

Poslušaj članak

Na važnost prevencije, rane dijagnostike i liječenja poremećaja glasa u subotu se na Cvjetnom trgu ukazalo javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’. Akciju je organizirao Grad Zagreb u suradnji s Poliklinikom Suvag, Hrvatskim logopedskim društvom i Referentnim centrom za fonijatriju KBC-a Zagreb, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o glasu.

U sklopu akcije Zagrepčani su od fonijatrijskih i logopedskih stručnjaka mogli dobiti informacije o poremećaju glasa i prevenciji tog poremećaja, a održane su i demonstracije pregleda i procjene glasa.

Otorinolaringolog i fonijatar s KBC-a Zagreb, Ratko Prstačić, rekao je da se javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’ želi podići svijest o važnosti glasa u svakodnevnom životu.

– Poremećaj glasa javlja se znatno češće nego što se očekuje. Kod govornih profesionalaca poremećaj glasa javlja se kod 15 do 20 posto njih. Radi se o širokom krugu ljudi kao što su učitelji, profesori, glumci, pjevači, političari pa i novinari. Poremećaj glasa javlja se i u dječjoj dobi, već od treće godine života, i taj poremećaj treba ozbiljno shvatiti. Ako je dijete duže promuklo, to nije nešto što treba ignorirati, nego dijete treba odvesti liječniku na pregled. Najčešći uzrok promuklosti kod djece su sitni čvorići – kao nažuljanja na glasnicama – nastali zbog neadekvatne upotrebe glasa. Pregledom moramo isključiti druge razloge, kao što su izrasline, papilomi – pojasnio je Prstačić.

Naglasio je da uzroci poremećaja glasa mogu biti organski i funkcionalni.

– Kod organskih poremećaja glasa vidljive su promjene na glasnicama, kao što su čvorići, polipi, ciste ili tumori. Funkcionalni poremećaji glasa čine veliku skupinu – nije vidljiva promjena na glasnicama, a osoba je promukla. Ovi poremećaji dijagnostički su kompliciraniji, a najčešće je u podlozi neadekvatna uporaba mišića grkljana i vrata prilikom proizvodnje glasa, tj. fonacije. Tada nastaje prejako, prekomjerno udaranje glasnica prilikom govora, što opterećuje govorni aparat i dovodi do promuklosti – pojasnio je Prstačić. Poremećaj glasa može biti i simptom nekih bolesti. Tako promuklost, primjerice, može ukazivati na gastroezofagealnu refluksnu bolest i na neke neurološke bolesti.

– Osobe koje duže imaju promuklost, od dva do tri tjedna, trebaju se javiti obiteljskom liječniku koji će ih uputiti otorinolaringologu-fonijatru. Postoje fonijatrijski centri na više lokacija u Hrvatskoj gdje se može napraviti kompletna dijagnostika poremećaja glasa i odrediti koji je optimalan način liječenja. Liječenje poremećaja glasa uglavnom je uspješno, ovisno o kojoj se dijagnozi radi. Ukoliko se radi o organskim poremećajima, liječenje je kirurško, a kod funkcionalnih poremećaja provode se glasovne terapije koje provode logopedi kao dio fonijatrijskog tima – objasnio je Prstačić.

Upozorio je na zabrinjavajuću činjenicu da velik broj ljudi svoju promuklost smatra normalnom, s time su naučili živjeti, ali promuklost nije nešto što je normalno.

Dva informativna štanda na otvorenom, jedan pod crvenom tendom s natpisom 'Tržnice Zagreb' i drugi s plavim promo materijalom Hrvatskog logopedskog društva. Na štandu stoje dvije žene u razgovoru, dok treća osoba čita materijale. Na stolu su laptop, monitor sa slikom glasnica, promotivni letci i kutija. U pozadini su zgrade i plakati za kampanju 'Osnaži svoj glas' održanu 12. travnja.

Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Karolina Lice rekla je kako se procjenjuje da je poremećaj glasa prisutan kod 1,4 do 6 posto djece, dok je pojavnost kod odraslih veća – više od 7 posto. Naglasila je da se kod djece poremećaj glasa javlja zbog zlouporabe glasnica, primjerice zbog preglasnog govora, ali uzrok može biti i organski.

– Kod odraslih, posebno starije populacije, sve je češća pojavnost poremećaja glasa kod neuroloških oboljenja – moždanih udara, nakon traumatskih ozljeda mozga – a kod neurodegenerativnih bolesti javljaju se promjene u glasu koje mogu biti među prvim simptomima bolesti – rekla je Lice.

Kao prevenciju poremećaja glasa navela je pravilnu i adekvatnu upotrebu glasa, odnosno izbjegavanje vikanja, govorenja u buci, pročišćavanja grla, pretjeranog korištenja glasa kada je osoba umorna ili bolesna, kao i imitiranje drugih osoba ili likova. Također je važno izbjegavati pušenje, alkohol, kofein, hladne i vruće napitke, jela koja iritiraju sluznicu i prehrambene proizvode s mentolom.

Magistra logopedije Maja Siladi iz Poliklinike Suvag opisala je ulogu logopeda vezanu uz poremećaj glasa.

– U slučaju poremećaja glasa prvo dijagnosticiramo glas, gledamo njegove karakteristike – je li prehrapav, prešuman, slab, napet. Snimamo glas, radimo akustičku analizu, a na temelju toga planiramo terapiju. Nakon završene terapije ponovno snimamo glas i gledamo koliki su pomaci u toj terapiji, koliko je kvaliteta glasa bolja. Najčešći poremećaj glasa je distrofija, uzrokovana pretjeranom mišićnom napetošću mišića larinksa, ali i paralaringealnih mišića – onih koji ne bi trebali sudjelovati u procesu stvaranja glasa i govora – pojasnila je Siladi.

Godišnje na dijagnostiku i terapiju glasa u Polikliniku Suvag kod logopeda dolazi stotinjak osoba s poremećajem glasa, ali više ih dolazi fonijatru zbog medikamentoznog ili kirurškog liječenja.

Siladi je rekla da je uspješnost terapije koju provodi logoped kod osoba s poremećajem glasa 60 do 70 posto, jer ona ovisi o volji pojedinca. Naime, pojedinac mora promijeniti svoje životne navike, a vježbe treba provoditi kontinuirano. Ove vježbe kod logopeda provode se dva puta tjedno po pola sata, ako je potrebno i više, ali se očekuje da pacijent vježba svakodnevno.

– Logoped konkretno u tim vježbama radi na mijenjanju mehanizma disanja, fonacije i rezonancije – dakle, mijenja se način na koji se govori. To bi bio abdominalni način govora koji osoba teško može naučiti sama, ali uz vođenje logopeda može ga savladati – pojasnila je Siladi. Naglasila je da su njezini pacijenti osobe između 30 i 50 godina, a najčešće se radi o ženama koje su verbalno aktivne u svom poslu. Međutim, na govornu terapiju u Suvag dolazi i oko 30 posto djece s poremećajem glasa, a terapija se više bazira na igri, primjerice da kroz igru imitiraju neki lik – ali bez pretjerivanja.

Održavanje javnozdravstvene akcije ‘Osnaži svoj glas’ pohvalila je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović.

– Svi znamo da je jako važno očuvati svoj glas, a ovakve akcije nas na to podsjećaju. To je jedna sjajna akcija i prvi put se održava na Cvjetnom, što je važno da prolaznici postanu svjesni kako mogu upravljati svojim glasom, kako imati bolji i jači glas – rekla je Vidović. Poručila je da je glas važan u komunikaciji, ali i za očuvanje identiteta te općeg zdravlja.

Akciju je svojim dolaskom podržala i operna pjevačica Sandra Bagarić.

– Moj glas je vrlo izdržljiv i zbog moje genetike. O tome najbolje govore nekadašnje svakodnevne predstave. Međutim, imam zdrave životne navike – ne pijem, ne pušim, zdravo se hranim. No važan je i unutarnji glas – ako nije zdrav, to se reflektira i na glas koji čujemo – rekla je Bagarić. Naglasila je da neke njezine kolege, nažalost, zbog svoje profesije imaju poremećaj glasa te je pozvala sve građane da vode brigu o svom glasu.

In Metropola

Špica Plac pretvara Trešnjevački plac u večernju špicu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana ilustracija plac kućice i piše 'Špica plac'
Foto: Špica plac

Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima

Trešnjevački plac od sljedećeg petka, 17. travnja više neće biti samo jutarnja stanica za kupnju namirnica. Svakog petka pretvara se u Špica Plac, novi afterwork koncept koji na zapad grada dovodi kombinaciju street fooda, DJ programa i večernjeg druženja, u terminu od 18 do ponoći.

Na južnom dijelu tržnice postavlja se prostor s lounge zonama, ambijentalnom rasvjetom i središnjim koktel barom te Beer Gardenom, a fokus je na gastro sadržaju i opuštenom druženju zbog kojeg će dolazak imati smisla svaki put iznova.

U projektu sudjeluje preko 15 poznatih zagrebačkih ugostitelja koji petkom izlaze iz svojih restorana i lokala te donose par jasno definiranih jela, bez preklapanja ponude. To znači da će se na jednom mjestu paralelno moći probati sve; od steakova u street food varijanti, sushija i pašte iz koluta sira, preko azijskih i meksičkih jela, do vege opcija i slastica. Ponuda pića uključuje craft piva (Mlinarica, Varionica, Zmajsko, Medvedgrad…), vina i koktele kroz centralni bar.

Dio jelovnika razvija se direktno iz onoga što je taj dan dostupno na placu, pa koncept zadržava vezu s tržnicom i lokalnim OPG-ovima “od polja do stola”, ali u formatu koji je prilagođen večernjem izlasku; brz, street food i sharing friendly.

Glazbeni program temelji se na DJ setovima i neformalnoj, afterwork atmosferi, s naglaskom na jazz, funk, house i srodne žanrove, bez koncertnog formata, kako bi se zadržao kontinuitet druženja tijekom večeri.

Iako koncepti koji kombiniraju tržnice i večernji sadržaj već postoje u Zagrebu i drugim gradovima, Špica Plac fokus stavlja na kvartovski kontekst Trešnjevke i redoviti tjedni ritam, s ciljem stvaranja stabilnog mjesta okupljanja koje ne ovisi o jednokratnim događanjima.

Projekt se održava u dva ciklusa: od travnja do kraja srpnja te ponovno od rujna do jeseni, uz model u kojem se dio ugostitelja rotira svaki petak, čime se održava dinamika i stalna promjena sadržaja.

Špica Plac realizira se u suradnji s Tržnicama grada Zagreba i Gradom Zagrebom, a iza njega stoji Svibanj Projekt, tim poznat po Adventu na Europskom trgu i programu koji je u Zagrebu postavio standard svakodnevnog DJ i koncertnog sadržaja u adventskom periodu.

Ako je suditi po konceptu, Trešnjevka dobiva format koji cilja upravo ono što metropoli treba, redoviti, tjedni izlazak petkom prilagođen svim generacijama koji ne počinje u ponoć, nego odmah nakon posla.

Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima. Detaljne informacije o gastro ponudi, ugostiteljima i programu pratite na IG, FB i Tik Tok profilima Špica Placa.

Izvor: Špica plac, pressclipping.hr

Nastavite čitati

In Metropola

Pokrenuta javna nabava za rekonstrukciju pothodnika na Držićevoj

Objavljeno

/

Napisao/la:

Držićeva pothodnik

Grad Zagreb pokrenuo je postupak javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji pothodnika na Aveniji Marina Držića, u zoni tramvajskih stajališta sjeverno od petlje. Radovi će osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti prvi put osigurati izravan i neometan pristup tamošnjem pothodniku i tramvajskim stajalištima.
 
„Rekonstrukcija pothodnika dio je sustavnih ulaganja u unapređenje pristupačnosti javne infrastrukture u Zagrebu, pri čemu je prilagodba pothodnika i prometnih površina jedan od ključnih preduvjeta sigurnog i samostalnog kretanja osoba s invaliditetom, starijih osoba i drugih građana smanjene pokretljivosti“, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.

Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,55 milijuna eura bez PDV-a. Početak radova očekuje se na jesen, a trajat će devet mjeseci.
 
Središnji dio projekta čini ugradnja četiri dizala koja će ukloniti prepreke u pristupu. Dizala će biti postavljena na svim ključnim točkama: dva uz ulazna stubišta na zapadnoj i istočnoj strani pothodnika te dva koja će omogućiti izravan pristup tramvajskim stajalištima.
 
Rekonstrukcija obuhvaća i cjelovito uređenje pješačkih površina, uz izgradnju rampi za guranje bicikala duž stepenica. Uredit će se nova ograda i rukohvati, a posebna pažnja posvetit će se ugradnji taktilnih površina za slijepe i slabovidne osobe te obnovi horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Postojeće energetski neučinkovite svjetiljke zamijenit će se novim LED svjetiljkama koje će poboljšati vidljivost i osjećaj sigurnosti.
 
U Zagrebu više od 15 posto stanovnika živi s invaliditetom. Upravo zato Grad kontinuirano ulaže u unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora – od prilagodbe pothodnika i prometne infrastrukture, preko proširenja prava na besplatan javni prijevoz i obnove voznog parka ZET-a, nabavom novih prilagođenih kombi vozila za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, do nabave niskopodnih tramvaja i autobusa, sve s ciljem osiguravanja sigurnijeg, dostupnijeg i ravnopravnijeg kretanja gradom.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

In Metropola

Zamjenica gradonačelnika obišla gradilište Centra za autizam

Objavljeno

/

Napisao/la:

Grupa ljudi obilazi gradilište; muškarac objašnjava dok žena u crvenom kaputu sluša, radnici i građevinski materijal u pozadini.
Foto: Grad Zagreb

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec obišla je radove na rekonstrukciji objekta u Ulici Jurja Dalmatinca, koji će biti namijenjen pružanju socijalnih usluga za djecu i odrasle s poremećajima iz spektra autizma (PSA)

Poslušaj članak

Nova lokacija djelovat će u sklopu Centra za autizam te će pružati usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške za 40 djece i mladih, kao i dnevni boravak za 30 odraslih osoba s PSA. 
 
– Sustavno ulažemo u širenje mreže podrške i povećavamo dostupnost socijalnih usluga za osobe s PSA. To uključuje razvoj infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta te ulaganje u edukaciju stručnjaka. Time želimo pridonijeti kvalitetnoj integraciji osoba s PSA u zajednicu i pružiti usluge koje im omogućavaju dostojanstven i ispunjen život u Zagrebu – naglasila je zamjenica Dolenec. 
 
Centar za autizam ima ključnu ulogu u tom sustavu. Grad Zagreb pritom ulaže napore u reguliranje djelatnosti socijalne skrbi u Centru kroz licenciranje prostora u kojima se nude socijalne usluge, kako bi objekti u kojima borave korisnici zadovoljavali sve potrebne uvjete za pružanje tih usluga.
 
Radovi na ovom objektu su krenuli u rujnu, a uključuju pojačanje konstrukcije, redizajn pročelja te uređenje okoliša i vanjske rasvjete. Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 1,85 milijuna eura, a završetak radova i opremanja očekuje se krajem ljeta. Početak pružanja usluga na ovoj novoj lokaciji očekujemo u jesen ove godine. 
 
U tijeku je i postupak izdavanja građevinske dozvole za kapitalni projekt Centar za autizam – Oporovec, vrijedan 40 milijuna eura, koji će imati 48 razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina i tri skupine predškolskog odgoja i obrazovanja. Ugovor o sufinanciranju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti naći će se na sljedećoj sjednici Gradske skupštine.

Osim ulaganja u Centar za autizam, Grad Zagreb u protekle je tri godine značajno investirao i u druge ustanove koje pružaju socijalne usluge za osobe s poremećajima iz spektra autizma, poput Malog doma, Centra za neovisno življenje ZAC i Centra Silver.

Također, Grad Zagreb razvija i digitalne alate za podršku mentalnom zdravlju, uz web portal Mentalno zdravlje Grada Zagreba, od 2025. godine je uspostavljen i portal namijenjen pružanju informacija, podrške i usmjeravanja obiteljima djece s teškoćama u razvoju Rana intervencija.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu