Međunarodni dan svjesnosti o glasu na Cvjetnom trgu

Poremećaj glasa često se javlja kod osoba koje ga koriste u profesionalne svrhe, ali i kod opće populacije u svakoj životnoj dobi. S obzirom na to da je glas dio osobnosti, ne smije se zanemariti briga o njemu

Poslušaj članak

Na važnost prevencije, rane dijagnostike i liječenja poremećaja glasa u subotu se na Cvjetnom trgu ukazalo javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’. Akciju je organizirao Grad Zagreb u suradnji s Poliklinikom Suvag, Hrvatskim logopedskim društvom i Referentnim centrom za fonijatriju KBC-a Zagreb, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o glasu.

U sklopu akcije Zagrepčani su od fonijatrijskih i logopedskih stručnjaka mogli dobiti informacije o poremećaju glasa i prevenciji tog poremećaja, a održane su i demonstracije pregleda i procjene glasa.

Otorinolaringolog i fonijatar s KBC-a Zagreb, Ratko Prstačić, rekao je da se javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’ želi podići svijest o važnosti glasa u svakodnevnom životu.

– Poremećaj glasa javlja se znatno češće nego što se očekuje. Kod govornih profesionalaca poremećaj glasa javlja se kod 15 do 20 posto njih. Radi se o širokom krugu ljudi kao što su učitelji, profesori, glumci, pjevači, političari pa i novinari. Poremećaj glasa javlja se i u dječjoj dobi, već od treće godine života, i taj poremećaj treba ozbiljno shvatiti. Ako je dijete duže promuklo, to nije nešto što treba ignorirati, nego dijete treba odvesti liječniku na pregled. Najčešći uzrok promuklosti kod djece su sitni čvorići – kao nažuljanja na glasnicama – nastali zbog neadekvatne upotrebe glasa. Pregledom moramo isključiti druge razloge, kao što su izrasline, papilomi – pojasnio je Prstačić.

Naglasio je da uzroci poremećaja glasa mogu biti organski i funkcionalni.

– Kod organskih poremećaja glasa vidljive su promjene na glasnicama, kao što su čvorići, polipi, ciste ili tumori. Funkcionalni poremećaji glasa čine veliku skupinu – nije vidljiva promjena na glasnicama, a osoba je promukla. Ovi poremećaji dijagnostički su kompliciraniji, a najčešće je u podlozi neadekvatna uporaba mišića grkljana i vrata prilikom proizvodnje glasa, tj. fonacije. Tada nastaje prejako, prekomjerno udaranje glasnica prilikom govora, što opterećuje govorni aparat i dovodi do promuklosti – pojasnio je Prstačić. Poremećaj glasa može biti i simptom nekih bolesti. Tako promuklost, primjerice, može ukazivati na gastroezofagealnu refluksnu bolest i na neke neurološke bolesti.

– Osobe koje duže imaju promuklost, od dva do tri tjedna, trebaju se javiti obiteljskom liječniku koji će ih uputiti otorinolaringologu-fonijatru. Postoje fonijatrijski centri na više lokacija u Hrvatskoj gdje se može napraviti kompletna dijagnostika poremećaja glasa i odrediti koji je optimalan način liječenja. Liječenje poremećaja glasa uglavnom je uspješno, ovisno o kojoj se dijagnozi radi. Ukoliko se radi o organskim poremećajima, liječenje je kirurško, a kod funkcionalnih poremećaja provode se glasovne terapije koje provode logopedi kao dio fonijatrijskog tima – objasnio je Prstačić.

Upozorio je na zabrinjavajuću činjenicu da velik broj ljudi svoju promuklost smatra normalnom, s time su naučili živjeti, ali promuklost nije nešto što je normalno.

Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Karolina Lice rekla je kako se procjenjuje da je poremećaj glasa prisutan kod 1,4 do 6 posto djece, dok je pojavnost kod odraslih veća – više od 7 posto. Naglasila je da se kod djece poremećaj glasa javlja zbog zlouporabe glasnica, primjerice zbog preglasnog govora, ali uzrok može biti i organski.

– Kod odraslih, posebno starije populacije, sve je češća pojavnost poremećaja glasa kod neuroloških oboljenja – moždanih udara, nakon traumatskih ozljeda mozga – a kod neurodegenerativnih bolesti javljaju se promjene u glasu koje mogu biti među prvim simptomima bolesti – rekla je Lice.

Kao prevenciju poremećaja glasa navela je pravilnu i adekvatnu upotrebu glasa, odnosno izbjegavanje vikanja, govorenja u buci, pročišćavanja grla, pretjeranog korištenja glasa kada je osoba umorna ili bolesna, kao i imitiranje drugih osoba ili likova. Također je važno izbjegavati pušenje, alkohol, kofein, hladne i vruće napitke, jela koja iritiraju sluznicu i prehrambene proizvode s mentolom.

Magistra logopedije Maja Siladi iz Poliklinike Suvag opisala je ulogu logopeda vezanu uz poremećaj glasa.

– U slučaju poremećaja glasa prvo dijagnosticiramo glas, gledamo njegove karakteristike – je li prehrapav, prešuman, slab, napet. Snimamo glas, radimo akustičku analizu, a na temelju toga planiramo terapiju. Nakon završene terapije ponovno snimamo glas i gledamo koliki su pomaci u toj terapiji, koliko je kvaliteta glasa bolja. Najčešći poremećaj glasa je distrofija, uzrokovana pretjeranom mišićnom napetošću mišića larinksa, ali i paralaringealnih mišića – onih koji ne bi trebali sudjelovati u procesu stvaranja glasa i govora – pojasnila je Siladi.

Godišnje na dijagnostiku i terapiju glasa u Polikliniku Suvag kod logopeda dolazi stotinjak osoba s poremećajem glasa, ali više ih dolazi fonijatru zbog medikamentoznog ili kirurškog liječenja.

Siladi je rekla da je uspješnost terapije koju provodi logoped kod osoba s poremećajem glasa 60 do 70 posto, jer ona ovisi o volji pojedinca. Naime, pojedinac mora promijeniti svoje životne navike, a vježbe treba provoditi kontinuirano. Ove vježbe kod logopeda provode se dva puta tjedno po pola sata, ako je potrebno i više, ali se očekuje da pacijent vježba svakodnevno.

– Logoped konkretno u tim vježbama radi na mijenjanju mehanizma disanja, fonacije i rezonancije – dakle, mijenja se način na koji se govori. To bi bio abdominalni način govora koji osoba teško može naučiti sama, ali uz vođenje logopeda može ga savladati – pojasnila je Siladi. Naglasila je da su njezini pacijenti osobe između 30 i 50 godina, a najčešće se radi o ženama koje su verbalno aktivne u svom poslu. Međutim, na govornu terapiju u Suvag dolazi i oko 30 posto djece s poremećajem glasa, a terapija se više bazira na igri, primjerice da kroz igru imitiraju neki lik – ali bez pretjerivanja.

Održavanje javnozdravstvene akcije ‘Osnaži svoj glas’ pohvalila je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović.

– Svi znamo da je jako važno očuvati svoj glas, a ovakve akcije nas na to podsjećaju. To je jedna sjajna akcija i prvi put se održava na Cvjetnom, što je važno da prolaznici postanu svjesni kako mogu upravljati svojim glasom, kako imati bolji i jači glas – rekla je Vidović. Poručila je da je glas važan u komunikaciji, ali i za očuvanje identiteta te općeg zdravlja.

Akciju je svojim dolaskom podržala i operna pjevačica Sandra Bagarić.

– Moj glas je vrlo izdržljiv i zbog moje genetike. O tome najbolje govore nekadašnje svakodnevne predstave. Međutim, imam zdrave životne navike – ne pijem, ne pušim, zdravo se hranim. No važan je i unutarnji glas – ako nije zdrav, to se reflektira i na glas koji čujemo – rekla je Bagarić. Naglasila je da neke njezine kolege, nažalost, zbog svoje profesije imaju poremećaj glasa te je pozvala sve građane da vode brigu o svom glasu.