in MREŽA
Održana konferencija ‘Je li inkluzija konfuzija?’
Svijetli primjer inkluzije je Noela Vincek, učenica šestog razreda koja je o svom iskustvu progovorila na panel raspravi pod nazivom ‘Glasovi koje treba čuti’
Poslušaj članak
U prostorima ‘Wespa Spaces’ na Zavrtnici u ponedjeljak je održana konferencija pod nazivom ‘Je li inkluzija konfuzija?’ Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba (SGINGZ).
Svrha konferencije koja je okupila stručnjake, korisnike usluga te ostale dionike bila je razmjena međusobnih iskustava i primjera dobre prakse u području inkluzije djece s oštećenjem sluha u odgojno-obrazovni sustav.
Konferenciju je otvorila Ivana Trupina, predsjednica SGINGZ naglašavajući važnost sustavne prilagodbe i podrške u odgoju i obrazovanju gluhe i nagluhe djece u nadi kako će ova konferencija doprinijeti još snažnijoj inkluziji.
Projekt ‘Znak po znak’ koji je pokrenuo Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba predstavila je voditeljica Žana Ćurić naglašavajući njegove pozitivne učinke u praksi i to u zagrebačkim vrtićima Prečko i Zrno te Osnovnoj školi Ivana Gundulića. Financiran je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a njegova ukupna vrijednost je 13.194,53 eura.
– Djeca s oštećenjem sluha imaju jednako pravo na kvalitetno obrazovanje i socijalizaciju, a uključivanje u redovni obrazovni sustav pomaže u razvijanju njihovih potencijala, interesa i talenata. Osim edukacije za djecu i zaposlenike, u navedenim ustanovama održane su i radionice te smo na taj način okupili sve relevantne aktere u procesu inkluzije – djecu, odgojitelje i nastavnike – rekla je Ćurić naglasivši kako je ovo prvi projekt ovakve vrste.
U sklopu projekta napravljena je brošura koja omogućuje učenje osnovnih riječi na hrvatskom znakovnom jeziku, savladavanje dvoručne abecede te razumijevanje različitih načina komunikacije.
O praznini između smjernica, prakse i rezultata progovorila je Sara Kovačević u predavanju pod nazivom ‘Inkluzija djece s oštećenjem sluha u odgojno obrazovni sustav’ naglasivši kako je potrebna sustavna podrška i jasnije smjernice kod uključivanje djece u vrtiće i škole.
Panel raspravu ‘Na prvoj liniji inkluzije’ obilježila je izjava profesorice matematike iz OŠ Špansko Oranice Tamare Nemeth koja je naglasila kako resorno ministarstvo ne radi apsolutno ništa kako bi djeci s teškoćama osiguralo sustavnu podršku u obrazovanju.
– Sve se bazira na entuzijazmu pojedinca u obrazovnom sustavu. Mi smo u školi sami tražili edukaciju te smo na taj način nešto naučili o kulturi gluhe zajednice jer nastavnici ne mogu učiti na djetetu – rekla je Nemeth.
Odgajateljica iz Dječjeg vrtića Prečko, Jelena Krčelić progovorila je o iskustvu u svojoj skupini gdje se našla dosta nepripremljena za rad s gluhim dječakom, no ipak se nekako snalaze.
Inače, za stručne komunikacijske posrednike ne postoji formalno obrazovanje. Naime, osnovni tečaj traje dvije godine te se i tu sve svodi na osobni entuzijazam i angažman pojedinca. Tako da i kod pronalaska ovakve vrste podrške za djecu s teškoćama postoje problemi.
Svijetli primjer inkluzije ipak je Noela Vincek, učenica šestog razreda koja je o svom iskustvu progovorila na drugoj panel raspravi pod nazivom ‘Glasovi koje treba čuti’. Naime, njezin je razred dobitnik nagrade ‘Ponos Hrvatske’ jer ovdje skoro svi znaju znakovni jezik. Njezina majka, Dijana Vincek naglasila je kako je inkluzija u slučaju njezine kćerke bila uspješna, no smatra kako u obrazovnom sustavu ona nije potpuna i to je zapravo propust.
Na konferenciji je zaključeno kako je važno da gluha osoba ima stručnog komunikacijskog posrednika. Dokaz tome je Mirana Relata koja je uz njihovu pomoć uspjela završiti fakultet. Poručila je kako su važni pojedinci i suradnja te da gluhi mogu sve osim čuti.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, zaklada OneSight osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida
Poslušaj članak
Zaklada OneSight u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti tijekom cijele godine provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba u teškim životnim okolnostima, s posebnim naglaskom na osobe u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, a osobito na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kojima nastoje olakšati pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi.
OneSight EssilorLuxottica Foundation humanitarna je zaklada osnovana s ciljem povećanja dostupnosti pregleda vida i odgovarajuće korekcije vida ljudima koji nemaju jednostavan pristup takvoj skrbi.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, Zaklada osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida.
– Već dvije godine projekt provodimo lokalno u suradnji sa SOS Dječjim selima, a ove godine planiramo proširiti aktivnosti na Zagreb, u suradnji sa SOS Zajednicom mladih. Projekt uključuje organizaciju besplatnih pregleda vida za korisnike, kao i osiguravanje besplatnih dioptrijskih naočala, s odgovarajućim dioptrijskim lećama, za sve kojima se na temelju obavljenog pregleda utvrdi potreba za njima. Naša zaklada osigurava volontere, oftalmologe i optometriste te svu potrebnu opremu za provedbu aktivnosti. Sudjelovanje u projektu i svi navedeni proizvodi i usluge za korisnike u potpunosti su besplatni – kazali su.
Raspoloživi kapaciteti im omogućuju uključivanje dodatnog broja korisnika i žele se povezati s ustanovama i organizacijama koje skrbe o osobama u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, osobito o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Aktivnost planiraju održati 21. studenoga na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Tko su Purger i Purgerica?
ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Sjajan uspjeh hrvatskih sportaša na EP u plivanju za gluhe
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
in MREŽAPrije 6 danaUGINZŽ obilježio pet godina rada
-
VijestiPrije 1 danU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
EU kutakPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu