Poveži se s nama

Vijesti

ISTRAŽIVANJE Novogodišnje odluke i želje radnika u Hrvatskoj

Objavljeno

/

Ova slika je ilustracija osobe koja stoji na vrhu broja 2024, koristeći teleskop za gledanje u daljinu. Osoba ima ružičastu kosu i nosi žuti top i crne hlače. Ljestve su naslonjene na broj 0 u 2024. Pozadina prikazuje siluetu grada. Nebo je obojano u nijanse crvene i narančaste. Na nebu je raspršeno i nekoliko malih bijelih oblaka.
Foto: Pixabay

Novogodišnje odluke nisu novotarija modernog doba. Njihova povijest seže u doba babilonaca koji su prilikom obilježavanja (njihove) nove godine postavljali ciljeve za nadolazeću godinu

I danas mnogi postavljaju ciljeve ili odluke za nadolazeću godinu kako bi bila bolja i uspješnija od one na izmaku. MojPosao je istraživanjem u kojem je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika provjerio s kakvim željama i novogodišnjim odlukama planiramo ući u 2024. godinu.

Novogodišnje odluke se donose, ali i zaborave tijekom godine

Novogodišnje odluke besmislica su za 39% ljudi, dok većina (61%) ipak u novogodišnjim odlukama vidi motivaciju za ostvarenje nekih dugoročnih želja i planova.

Prema istraživanju, 58% ispitanika planira donijeti novogodišnju odluku, što je nešto manje od prošle godine kada je novogodišnju odluku planiralo donijeti njih 78%.

Ne samo da će građani ove godine u manjoj mjeri donositi novogodišnje odluke, nego su one i u manjoj mjeri vezane uz posao i profesionalni razvoj; prošle je godine 81% odluka (od onih koji su odluku namjeravali donijeti) bilo vezano uz posao i karijeru, ove je godine takvih značajno manje, 59%.

Najpopularnija novogodišnja odluka vezana uz karijeru i dalje je pronalazak (boljeg) posla, za koju se odlučilo 54% građana, a potom slijede povećanje mjesečnih prohoda (50%), profesionalno usavršavanje i pohađanje edukacija (36%) te uspostavljanje ravnoteže poslovnog i privatnog dijela života (23%).

U odnosu na prošlu godinu povećao se udio ispitanika kojima je novogodišnja odluka vezana uz uspostavljanje novih poslovnih kontakata, odnosno umrežavanje; ove će godine to nastojati učiniti 16% ispitanika, dok je prošle godine taj postotak iznosio 12%.

Odluke donosimo, ali ih ne ispunjavamo ili zaboravljamo

Zanimljivo je kako je prošle godine novogodišnju odluku namjeravalo donijeti 78% ispitanika, ali kada ih pitamo sada jesu li donijeli takvu odluku, svega 34% odgovorilo je potvrdno. Znači da se novogodišnje odluke donose, ali i zaborave tijekom godine.

Na pitanje jesu li ispunili svoju prošlogodišnju novogodišnju odluku vezanu uz karijeru, 46% ispitanika odgovorilo je potvrdno, što predstavlja određeni rast u usporedbi s godinom prije kada je novogodišnju odluku ispunilo svega 30% ispitanika.

Dio ispitanika, njih 32%, i dalje ne odustaje od ostvarenja prošlogodišnje odluke, dok se petina (22%) građana se pomirilo sa ‘sudbinom’ i svjesni su činjenice kako tu odluku neće ispuniti.

Najveći broj ljudi novogodišnju odluku nije ispunio jer su zaključili putem kako im ta odluka nije bila važna koliko su prvotno mislili. Svaka peta osoba je od svojih planova ‘digla ruke’ i planovi su im se izjalovili jer odluka nije bila dobro isplanirana ili nisu računali na prepreke, dok manji dio za sve krivi nedostatak podrške okoline.

Također, jedan manji dio ljudi priznao je kako su zaboravili koju odluku su donijeli pa je stoga nisu niti mogli ostvariti.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Civilno društvo

Održan okrugli stol ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje konferencijsku sobu u kojoj se održava sastanak. Sudionici su okupljeni oko dugog stola, a na zidu iza njih projicira se prezentacija. Na stolu su različite boce i čaše. Ispred nekih sudionika nalaze se papiri i bilježnice. Prostorija je dobro osvijetljena, vjerojatno prirodnom svjetlošću koja dolazi iz prozora koji nisu vidljivi na slici.
Foto: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA održan je 13. veljače 2024. u Zagrebu, na temu ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima – nacionalna i međunarodna perspektiva’

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA uvodno je pozdravila Anja Šimpraga – potpredsjednica Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava te NJ. E. Simon Thomas – veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, kao i sami organizatori.

Govornici na Okruglom stolu bili su predstavnici/ce ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva zdravstva, drugih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Cilj Okruglog stola je razmjena iskustava iz njihove nadležnosti u odnosu na problem seksualnog nasilja u ratu, procesuiranje počinitelja, ostvarivanja prava žrtava te suradnje s drugim državama u ratnim sukobima i iznalaženja globalnog odgovora na ovaj sveprisutni problem.

Istaknuto je da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je donijela poseban zakon koji regulira prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, pod nazivom ‘Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu’, koji je na snazi od 2015. godine.

U proteklih osam godina  podneseno je 305 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu. Od tog broja 227 osoba je ženskog spola te je pozitivno riješeno 166 zahtjeva, dok je 78 osoba muškog spola i pozitivno je riješeno 50 zahtjeva. Nekoliko je zahtjeva neriješeno jer su podnositelji nedostupni. Budući da su posljedice rata dugotrajne i danas se brojne žrtve obraćaju institucijama sustava i organizacijama civilnog društva tražeći pomoć i podršku. Hrvatska je također pristupila globalnoj Inicijativi za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobu – PSVI (The Preventing Sexual Violence in Conflict Initiative). S obzirom na preživljeni rat i uspostavljanje sustava za ostvarenje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, hrvatska iskustva su od izuzetnog značaja državama u ratnim sukobima, kao što su to Ukrajina, Sirija i brojne druge države.

Ispred institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Okruglom stolu prisustvovala je savjetnica Andreja Makar.

Izvor: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Nastavi čitati

Vijesti

Pregled stanja tržišta rada u 2023. godini

Objavljeno

/

Rast potražnje za radnom snagom od 4,5 posto na godišnjoj razini, svaki drugi oglas za posao u 2023. odnosio se na rad u Zagrebu

Analiza tržišta rada u Hrvatskoj otkriva kako je u 2023. godini objavljeno više od 330.000 oglasa za posao, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Pogledamo li jedinstvene oglase, točnije natječaje za posao koji su postavljeni na više različitih mjesta, ali se u statističkom izračunu gledaju kao jedna jedinica, otkrit ćemo kako je tijekom prošle godine objavljeno 255.000 jedinstvenih oglasa, odnosno 4% više u odnosu na 2022. godinu.

No, pritom je potrebno razmotriti važan faktor – rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, koji se nerijetko odvija putem alternativnih kanala za privlačenje strane radne snage. U prvom redu kroz agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika. Trenutno je registrirano više od 600 takvih agencija u Hrvatskoj.

Imajući u vidu navedene čimbenike, kao i trenutne tržišne uvjete, dolazimo do zaključka kako je porast potražnje za radom znatno veći nego što brojke sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi više od 8% u usporedbi s prošlom godinom.

Usporavanje tržišta nakon uzleta na početku godine

Početak 2023. godine obilježio je osjetan rast broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, a taj rast je blago usporio u drugom, odnosno trećem prošlogodišnjem kvartalu.

U posljednjem, četvrtom kvartalu 2023. objavljeno je više od 73.600 natječaja za posao, što predstavlja rast od 5,5% u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.

Ako promatramo jedinstvene oglase na tržištu, radi se o 57.300 natječaja za posao i rastu potražnje za radom od 5,6 posto u odnosu na 4. kvartal godinu prije.

Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima

Najveći rast broja oglasa primjećujemo u kategorijama: Skladištenje i logistika, Promet, transport i pomorstvo, Instalacije i brodogradnja te Zdravstvo i socijalni rad.

S druge strane, najveći pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u Arhitekturi, IT-u i Ljudskim resursima.

Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao primjetan je i u sektoru Turizma, baš kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije, promatrano iz perspektive cijelog tržišta, zabilježen je blagi pad potražnje za radnom snagom.

U Prodaji, jednoj od najbrojnijih kategorija prema broju oglasa, na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj je ostvaren blagi rast potražnje za radom.

– Nakon turbulentnog razdoblja izrazito visoke inflacije proteklih godina, te naknadnog usporavanja tokom 2023., sada smo suočeni s deflacijom. Privatni sektor brzo je reagirao na inflacijske pritiske, dok je javni sektor zaostajao, stoga je u 2023. po prvi put prosječna plaća u privatnom sektoru nadmašila onu u javnom sektoru. U kontekstu IT-a, proces konsolidacije domaćeg tržišta započeo je još 2022. godine, nastavljajući se tijekom 2023. Međutim, on nije dovršen, što je rezultiralo smanjenjem potražnje za IT stručnjacima – izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao. Unatoč tome, predviđa se oporavak IT sektora, ali će zaposlenici trebati posjedovati širok spektar vještina i znanja kako bi se prilagodili novim zahtjevima, dodaje Žonja.

Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin.

– Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo – naglašava Žonja.

Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

Među najtraženijim zanimanjima i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.

Najtraženija zanimanja u 2023. godini: konobar (barmen), kuhar, prodavač (trgovac), skladištar, radnik u proizvodnji te vozač.

Najveća ponuda zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

  • Turizam i ugostiteljstvo
  • Prodaja (Trgovina)
  • Proizvodnja i zanatske usluge

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Više od polovice objavljenih oglasa za posao (53%) odnosila se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji, nakon čega slijede obalne županije: Primorsko-goranska (14%), Splitsko-dalmatinska (14%) te Istarska (10%) županija.

U 2023. godini, čak 79% objavljenih radnih pozicija bilo vezano uz stalno zaposlenje, dok je 50% oglasa bilo usmjereno prema radu na određeno vrijeme. Sezonski radnici bili su traženi u svega 5% oglasa, dok su se oglasi za studentske poslove pojavljivali u 3% slučajeva.

Poslodavci su najčešće postavljali uvjet srednje stručne spreme kandidata – u 54% oglasa istaknuto kako je srednja stručna sprema ključna za uspješnu prijavu na natječaj.

– Nažalost, propuštamo priliku za kvalitetnu rekonstrukciju javnog sektora. Jasno je da javni i državni sektor zapošljava prevelik broj ljudi, a ti zaposlenici su često nedovoljno plaćeni. Međutim, podizanje plaća svima zaposlenima u javnom sektoru nije adekvatno rješenje. Umjesto toga, potrebno je razmotriti smanjenje broja zaposlenih i njihovu prekvalifikaciju, što bi posljedično smanjilo potrebu za stranim radnicima. Također, transparentna politika zapošljavanja i borba protiv korupcije mogli bi smanjiti nezadovoljstvo građana i iseljavanje te potaknuti povratak iseljenih – zaključuje Žonja.

MojPosao

Nastavi čitati

Life&Style

URIHO Nova CHIC & STYLISH kolekcija u Areni Zagreb

Objavljeno

/

Foto: URIHO

Prema svim najavama i pokazateljima, GAST 2024. bit će najveći hrvatski nacionalni gastro događaj u ovom dijelu Europe koji će na jednom mjestu okupiti do sada najveći broj izlagača i posjetitelja, i to ne samo iz regije, već i cijele Europe

Arena Zagreb ovog će vikenda biti domaćin najvećeg gastro događanja u ovom dijelu Europe. Naime, od petka 23. do nedjelje 25. veljače  posjetitelji će na GAST sajmu moći pogledati mnoštvo prezentacija, radionica, ali i degustirati različite proizvode.

Ustanova URIHO predstavlja se novom CHIC & STYLISH kolekcijom za ugostiteljstvo. Moderna i funkcionalna odjeća nastala je kao plod suradnje domaćih dizajnera i studenata te savršeno spaja stil i udobnost. Inovativne proizvode ustanova izrađuje od visokokvalitetnih tkanina renomiranih proizvođača, a za veće narudžbe nudi personalizaciju proizvoda u obliku tiska ili strojnog veza.

Osim radne odjeće, URIHO će na sajmu predstaviti i ponudu restorana ‘Sunce’, prvog inkluzivnog restorana na ovim prostorima čije se gastronomske ponude ne bi posramili ni vrhunski kuhari. Ponuda restorana u ovom se trenutku temelji na pripremi ‘gableca’ za radnike ustanove, ali i na organizaciji različitih evenata i cateringa.

Sajam će kroz tri dana postati centralno mjesto okupljanja ciljane publike, poput proizvođača hrane, pića, ugostiteljske opreme, vlasnika restorana, hotela i obiteljskih hotela, food managera i vlasnika ugostiteljskih objekata, kao i kreatora gospodarskih politika te donositelja političkih odluka.

Nastavi čitati

U trendu