Poveži se s nama

in MREŽA

INTERVJU, DAMIR DOLINAR Prevoditelj znakovnog jezika

Objavljeno

/

Muškarac stoji na plaži uz more, podižući ruke. Nosi šešir, sunčane naočale, majicu s printom i svijetloplave kratke hlače. U pozadini se vidi more, brod i oblaci na nebu.
Foto: Privatna arhiva

Damir Dolinar je zaposlen kao prevoditelj znakovnog jezika u Savezu komunikacijskih posrednika Hrvatske. Prevoditelj znakovnog jezika ne samo da je most ili kanal prenošenja informacija i komunikacije gluhe osobe s čujućima, nego ima ulogu otkloniti sve nastale komunikacijske šumove i buku kako bi komunikacija u razmjeni informacija i znanja bila uspješna.

Damire, radite kao prevoditelj znakovnog jezika. Možete li opisati kako je tekao vaš put u usvajanju znakovnog jezika, s obzirom da ste dijete gluhih roditelja? I vaša sestra isto radi kao prevoditeljica znakovnog jezika.

Kao dijete gluhih roditelja imam cjeloživotno iskustvo i znanje znakovnog jezika, a službeno deset godina. Prvi materinji jezik mi je hrvatski znakovni jezik, a hrvatski govorni jezik drugi jezik. Moji roditelji su gluhi. Ja i sestra čujemo te oboje radimo kao prevoditelji za gluhe i nagluhe osobe.

Moje je djetinjstvo bilo izrazito tiho, ali je sestra prije mene progovorila. Kao dijete bio sam ‘lijen’ i nisam htio pričati, tek nešto prije šeste godine, odnosno prije polaska u školu sam se ‘otvorio’ i počeo govoriti. S obzirom da osim gluhih roditelja imamo i druge gluhe članove obitelji, s mamine strane od devet članova obitelji petero su gluhi (moja mama, jedna gluhonijema teta i tri ujaka), za mene je bilo prirodno komunicirati jezikom mojih roditelja, znakovnim jezikom.

S obzirom da me gluhonijema teta čuvala, od nje sam naučio pravi znakovni jezik (bez govora) te se zahvaljujući njoj mogu prilagoditi svakom gluhom pojedincu bez obzira na težinu oštećenja sluha i jezične kompetencije.

Rekli ste da službeno imate deset godina iskustva u prevođenju. Kako ste službeno postali prevoditelj znakovnog jezika?

Prvo sam bio u ratnoj mirovini i Mirjana Juriša (tadašnja izvršna direktorica Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba, op.a.) me pozvala da dođem raditi kao prevoditelj privremeno (prvo na tri mjeseca, pa opet na tri mjeseca, pa na šest mjeseci, opet na šest mjeseci i tako je prošlo deset godina od prvog zapošljavanja). Tada je bilo zaposleno samo četiri prevoditelja uz mene, a potrebe gluhih i nagluhih osoba za prevođenjem su sve veće i veće. Danas je situacija bolja nego prije, ali još uvijek nisu dovoljno pokrivene potrebe gluhih osoba.

Prevoditelj prevodi osobama različitih dobnih skupina, različitih razina oštećenja sluha, različitih kognitivnih ili jezičnih kompetencija. Možete li opisati neke neobične situacije prevođenja, izazove i teškoće te vrste posla?
Muškarac tamne kose stoji ispred plavog zida s logom Grada Zagreba. Na licu nosi prozirnu zaštitnu masku, a odjeven je u crnu majicu.

Imamo različite situacije prevođenja i različite radne uvjete – nemamo klasično, nego fleksibilno radno vrijeme, od jutra do mraka prevodimo. Prevodim sjednice gradskih skupština i sabora na televiziji što je dosta zahtjevno zbog složenosti prijevoda i samog trajanja sjednica koji znaju potrajati do kasna u noć. Neki prevoditelji prevode u školama gluhim i nagluhim učenicima. Ja prevodim odlaske kod doktora, na svadbama, kod zubara…

Imao sam smiješnu situaciju kada me zubar uvjeravao da ima iskustva s gluhima, da zna kako treba te da ja tu nisam potreban kao prevoditelj između zubara i gluhog pacijenta, pa sam sjeo na stolicu i slušao. Zubar je nekoliko puta gluhom pacijentu rekao da otvori usta, a imao je masku (tada je bilo doba korone) te ga gluhi pacijent nije ništa razumio. Naposljetku sam ipak morao ‘uskočiti’ kao prevoditelj, a zubar je shvatio da ipak nema dovoljno iskustva.

Ono što je dodatna teškoća u vezi tog posla je u tome što nam nije bila osigurana plaća sve do nedavno, tj. putem projekata udruga gdje smo zaposleni na određeno, do kraja projekta.

Ono što mnogi ne znaju jest da prevoditelj znakovnog jezika nije regulirana profesija u Hrvatskoj, a u ostalim zemljama jest. Možete li pojasniti zašto?

Ne postoji formalno obrazovanje za prevoditelja, samo neformalne edukacije, odnosno programi za izobrazbu stručnih prevoditelja i dvogodišnji tečajevi osnovnog hrvatskog znakovnog jezika za polaznike željne znanja.Većina prevoditelja znakovnog jezika su upravo djeca gluhih roditelja. Samo znanje prevođenja zbog toga što smo mi djeca gluhih roditelja nije dovoljno za kompetentnost, treba znati prevoditi. I ja sam morao proći edukaciju organiziranoj u udruzi.

Trebao bi se oformiti studij za prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. I zbog toga kao nepostojeća profesija smo imali do prije dva mjeseca jako malu plaću za osmosatno radno vrijeme, uz eventualno honorar za prijevod na državnoj televiziji, ali sada se to promijenilo zbog novog Zakona o socijalnoj skrbi kojim se uvodi usluga osobne asistencije za gluhe osobe, odnosno komunikacijske posrednike.

Iva Baričević

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Kristijan Trampuž predstavio pjesmu i spot ‘Sunce na ekranu’

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa od pet osoba koje sjede za stolom u restoranu ili kafiću. Stol je prekriven raznim jelima, uključujući narezke, povrće i čaše crnog vina. U pozadini se vidi zid od cigle na kojem su obješeni razni glazbeni instrumenti poput gitara, truba i harmonika. Atmosfera izgleda ugodna i opuštena, a prostorija ima rustikalni izgled.
Foto: Kristijan Trampuž

Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac, izjavio je Kristijan

Poslušaj članak

Krajem prošle godine, odnosno, 27. prosinca 2024. godine, Kristijan Trampuž premijerno je predstavio spot za svoju novu pjesmu ‘Sunce na ekranu’.

Tekst pjesme napisala je Marina Cetina, glazbu je skladao Dorian Škrobonja, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Robert Grubišić. Prateće vokale otpjevali su Natalija Hiberski Duišin i Robert Grubišić, a snimanje je obavljeno u studiju Adria Records.

Video realizaciju potpisuju Igor Modrić i Robert Kalčić iz produkcijske kuće Pro-Rec.

– Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac – izjavio je Kristijan.

Posebnu zahvalu uputio je Konobi Tarsa i vlasniku Goranu Rogiću na ustupanju prostora za snimanje spota, kao i Košarkaškom klubu Flumen Santi Viti FSV te djevojkama Nerei Brajac i Ivoni Krakić koje su sudjelovale u videu.

– Zahvaljujem i svom najboljem prijatelju Luki Wagneru, koji je kao i uvijek bio uz mene. Posebno zahvaljujem gospodinu Miljenku Mišljenoviću, koji mi je omogućio da na 22. Festivalu stvaralaštva i postignuća u razvoju osoba s invaliditetom budem voditelj te prvi put javno izvedem pjesmu ‘Sunce na ekranu’ – kazao je Trampuž

Kristijan se zahvalio i medijskim pokroviteljima, uključujući Radio Kastav, Novinet TV Kanal RI, te portale Sportokracija i TV Nova Pula, na pruženoj podršci.

Za kraj, Kristijan je poslao poruku svim svojim prijateljima.

– Treba se boriti, jer je samo nebo granica. Budite hrabri i veseli!

Posebno je istaknuo da je član ‘Draških maškara’ i veliki ljubitelj Riječkog karnevala.

Kristijan Trampuž, rođen 20. svibnja 1991. godine, osoba je s invaliditetom i član Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Rijeci. Od 2007. godine bavi se bocciom, gdje je postigao zapažene rezultate, dok se glazbom aktivno bavi od 2022. godine.

Do sada je snimio pet pjesama i dva video spota, a u njegovim počecima veliku podršku pružili su mu Robert Pilepić, Robert Grubišić i studio Pro-Rec iz Matulja.

Pjesma i spot nalaze se ovdje.

Nastavi čitati

in MREŽA

Nove pogodnosti sustava e-MOSI za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: MOSI

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani

Poslušaj članak

Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.

Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).

Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.

Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.

Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.

Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU  s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.

Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se  koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.

Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

in MREŽA

MALI PRINC Počinju treninzi za najmlađu djecu s Down sindromom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u plavim majicama koji oko vrata imaju medalje, a u ruci drže diplome. Vjerojatno se radi o pobjedi na nekom natjecanju.
Foto: Martina Šango

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom

Poslušaj članak

Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.

S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.

Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.  

Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.

Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.

Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.

– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.

Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.

Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje,  ili njihove službene stranice ovdje.

Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.  

Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.

Nastavi čitati

U trendu