Poveži se s nama

Vijesti

HZMO Ostvarivanje mirovinskih prava pripadnika HVO-a

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje siluetu osobe u vojnoj uniformi koja hoda po terenu, s neba prekrivenog oblacima u pozadini. Na slici se također nalazi tekst na plavoj pozadini koji kaže “Informiraj se” i “hzmo HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE”.
Foto: HZMO

Na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazano je na izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine

Naime, Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17, 98/2019., 84/2021., u daljnjem tekstu: ZOHBDR), koji je stupio na snagu  14. prosinca 2017., uređena su i prava iz mirovinskog osiguranja pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (u daljnjem tekstu: HVO) i članova njihovih obitelji – Glava IX. ZOHBDR-a.

Člankom 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 156/2023.), koji je stupio na snagu  1. siječnja 2024.,  izmijenjen članak 142. stavak 2. ZOHBDR-a tako da su brisane riječi ‘od I. do IV. skupine’.

Tom izmjenom omogućeno je pripadnicima borbenog sektora HVO-a, državljanima Republike Hrvatske, koji su pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini stekli status ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti ili ozljede od V. do X. skupine, ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, ako im nadležno tijelo vještačenja u Republici Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.

Time je omogućeno ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu svim ratnim vojnim invalidima HVO-a po osnovi bolesti i ozljede, kojima se u postupku vještačenja u Republici Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.

Također, članak 142. ZOHBDR-a dopunjuje se stavkom 3., tako da se hrvatskim državljanima, pripadnicima HVO koji su već ostvarili invalidsku mirovinu prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici HVO, kao i novim korisnicima invalidske mirovine koji su to pravo ostvarili prema ovome članku, omogućuje određivanje novog iznosa mirovine ako kod njih zbog pogoršanja zdravstvenog stanja nastane promjena u postocima uzroka koji su uvjetovali djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu ili ako kod korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti nastane potpuni gubitak radne sposobnosti zbog istih uzroka. Nova mirovina, odnosno ponovno određivanje mirovine, ostvaruje se na zahtjev stranke uz ponovno vještačenje radne sposobnosti.

Upravni postupak, u skladu sa člankom 29. ZID ZOHBDR-a, pokreće se na temelju Zahtjeva za priznanje prava/određivanje invalidske mirovine pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane primjenom Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.), uz koji Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje treba obavezno dati i Suglasnost za provjeru podataka u Bosni i Hercegovini. Obje tiskanice objavljene su na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Vijesti

ANKETA Preuzimanje tuđih radnih zadataka

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje osobu koja tipka na laptopu. Laptop je postavljen na mramorni stol, a pored njega se nalazi čaša soka od naranče sa slamkom. Osoba nosi sat i nekoliko prstena.

Preuzimanje tuđih radnih zadataka – prilika za osobni razvoj ili ‘nepotrebno zatrpavanje poslom’?

Kolega/ica vam ide na godišnji odmor, dobije novu radnu poziciju ili poduže bolovanje. Što je s njegovim/njenim zadacima? Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s nekim dodatnim zadacima koji nisu dio opisa naše pozicije. I dok nam neki sjednu kao pravi odmor za dušu, druge odrađujemo samo kako bi ih odradili, a treće pokušavamo izbjeći u širokom luku. 

U posljednjoj anketi portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 2400 ispitanika, postavljeno je pitanje: Kako gledate na preuzimanje radnih zadataka koji nisu nužno u opisu vašeg posla?

Prilika za osobni rast ili zatrpavanje poslom?

Preuzimanje novih i dodatnih zadataka podržava 39 posto ljudi. Oni takav način rada vide kao mogućnost da nauče nešto novo ili unaprijede neka postojeća znanja.

– Svako učenje nečeg novog je osobni razvoj – komentirao je jedan od ispitanika, dok je drugi dodao kako svaki novi (privremeni) zadatak, posebno ako je zanimljiv, može razbiti monotoniju na radnom mjestu.

Zanimljivo je kako isti broj ljudi, njih 39 posto, na preuzimanje dodatnih radnih zadataka gleda negativno. Prema njihovom mišljenju, takav način rada krši njihov ugovoreni opis posla, rezultira zatrpavanjem poslom, a uz to za njega često nisu dodatno plaćeni.

– Svaki zadatak koji nije u opisu mog posla me čini manje kompetentnim da obavljam ono za što sam plaćen. Ti dodatni zadaci oduzimaju mi vrijeme od onoga što znam raditi i za što sam zapravo plaćen. Nemam ništa protiv učenja i dodatnog posla kada donosi veću plaću, što je rijetko slučaj – kazao je jedan od ispitanika.

S druge strane, 22 posto ljudi ističe kako nisu oduševljeni dodatnim zadacima, ali će ih odraditi bez pogovora. Iako njihova reakcija ovisi o datom trenutku, takve poslove ne vide kao nešto što bi moglo štetiti njihovoj karijeri i radnom mjestu.

MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

HRVATSKI SABOR Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava

Objavljeno

/

Vizual konferencije.

U Hrvatskom saboru će se 29. veljače 2024. s početkom u 12 sati održati Međunarodna konferencija ‘Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava’, koja predstavlja ključan događaj u promicanju inovacija i razumijevanju utjecaja digitalne tranzicije na ljudska prava

Konferencija će pružiti smjernice i akcijske planove za unapređenje zaštite ljudskih prava u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Svrha konferencije je promicati inovacije, poticati dijalog kroz inkluzivan pristup osobama s invaliditetom, prezentaciju primjera dobre prakse, čime će osigurati platformu za razmjenu iskustava i razmatranje najnovijih dostignuća u području zaštite ljudskih prava.

Uvodni dio konferencije bit će obilježen pozdravnim govorima Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednice Organizacijskog odbora, te Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave. Njihov će naglasak biti na ključnoj ulozi inovacija i digitalne tranzicije u ostvarivanju ljudskih prava. Fokus konferencije bit će na istraživanju kako tehnološki napredak može poslužiti kao sredstvo za jačanje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ulogu inovacija u osiguravanju pristupa pravdi, transparentnosti i odgovornosti.

Panel rasprava, koju će moderirati Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, bit će ključni dio konferencije. Ovaj panel okupit će stručnjake iz različitih područja kako bi pružili sveobuhvatne analize o najnovijim trendovima, izazovima i mogućnostima u integraciji inovacija i digitalne tranzicije u zaštitu ljudskih prava. Primjere dobre prakse moderirat će Andreja Marcetić, predstavnica Hrvatske komore socijalnih pedagoga, sekcije socijalne skrbi, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Konferencija ‘Digitalna tranzicija i inovacije u zaštiti ljudskih prava’ održat će se u mjesecu kada se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine. Tema konferencije izuzetno je relevantna s obzirom na aktualne događaje, a digitalizacija i inovacije omogućuju širenje informacija i podizanje svijesti o ljudskim pravima na globalnoj razini, čime je digitalna tranzicija postala jedan od ključnih čimbenika u zaštiti ljudskih prava, pružajući nove prilike za promicanje mira, sigurnosti i pravednosti.

Međunarodni sudionici iz Ukrajine, Slovenije i Švedske donijet će različite perspektive i iskustva koja će obogatiti raspravu o utjecaju inovacija i digitalne tranzicije na ljudska prava. Njihova iskustva pružit će dragocjen uvid u globalne trendove i izazove s kojima se različite države suočavaju u ovom području.

Usklađivanje tih smjernica i akcijskih planova s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine pružit će dodatnu snagu i trajnost tim inicijativama. Stvaranje inkluzivnih politika koje uzimaju u obzir digitalnu transformaciju i potrebe svih građana, uključujući osobe s invaliditetom, ključno je za izgradnju pravednijeg i sigurnijeg društva. Očekuje se da će konferencija biti izvrstan forum za razmjenu ideja i izgradnju konkretnih planova djelovanja koji će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

Sve relevantne informacije o konferenciji mogu se pronaći na Facebook stranici ‘InovaDigHR2030’, a Konferencija će biti dostupna i putem YouTube kanala Hrvatskog sabora. Direktan prijenos konferencije bit će dostupan ovdje, a za dodatne informacije možete posjetiti sljedeću ovu poveznicu.

Nastavi čitati

Civilno društvo

U Križevcima projekt Zaželi ide dalje

Objavljeno

/

Na fotografiji su četiri osobe. Stoje ispred plave pozadine i drže plave mape. Iza njih su zastave Europske unije i Hrvatske. Osobe su odjevene formalno. Fotografija sugerira da se radi o službenom ili formalnom događaju.
Foto: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198

Gradskom društvu Crvenog križa Križevci iz Europskog socijalnog fonda plus, Program: Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., Poziv: ‘Zaželi – Prevencija institucionalizacije’ odobren je projekt pod nazivom ‘Pruži ruku potrebitima’.

Vrijednost projekta iznosi 1.485.000,00 eura što je dosad najviši iznos odobrenih bespovratnih sredstava Gradskom društvu Crvenog križa Križevci za provedbu projekta.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Križevci, Antonija Pukec, potpisala je ugovor za projekt ‘Pruži ruku potrebitima’ dana 23. veljače 2024. godine.

Trajanje projekta je 36 mjeseci, a od toga je 30 mjeseci predviđeno za pružanje usluge potpore i podrške.

Projektom je obuhvaćeno područje grada Križevaca i okolnih naselja te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Sveti Ivan Žabno s ciljem povećanja socijalne uključenost i preveniranja institucionalizacije.

Glavna aktivnost projekta je pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom uz nabavu i podjelu paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198.

Provedba projekta započinje s postupkom odabira korisnika usluge, nabavom kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština te odabirom kandidata za zapošljavanje.

Gradsko društvo Crvenog križa Križevci provodilo je Zaželi – program zapošljavanja žena – faza I, faza II i faza III. Važno je napomenuti kako je u prethodnim fazama Zaželi projekata fokus bio na zaposlenim ženama, no u novom projektu fokus je na korisnicima koji će za ulazak u projekt morati zadovoljiti određene uvjete, a koji će biti u narednom periodu objavljeni na stranicama GDCK Križevci i Grada Križevaca te lokalnim medijima.

Ugovore je uručio predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s potpredsjednicom Vlade Anjom Šimpraga, ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Antom Lončarom. Na svečanosti su uručena ukupno 72 ugovora u sklopu Poziva ‘Zaželi – prevencija institucionalizacije’.

Svečanom uručivanju ugovora prisustvovala je i predsjednica Društva Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije, Đurđica Trbus, kao podrška GDCK Križevci i GDCK Koprivnica.

Izvor: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Nastavi čitati

U trendu