Najplaćenji radnici u Hrvatskoj su lead developeri, piloti te IT arhitekti, čija prosječna mjesečna primanja nadmašuju 2500 eura. Plaće su i dalje najviše u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia koja je najpoznatija po svom brendu MojPosao, u trećem kvartalu 2024. prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1349 eura, što je 3% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju lani.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1255 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za 5%, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 18%.

Medijan je u odnosu za prosječnu plaću više rastao i u odnosu na prošli kvartal i u odnosu na prošlu godinu – to nam ukazuje da najniže plaće brže rastu od onih viših.

U IT-u i dalje najveće plaće

Unatoč dugotrajnom padu potražnje za radnom snagom u IT sektoru, kao i učestalim otpuštanjima unutar ove industrije, IT stručnjaci i dalje ostaju najplaćeniji radnici u Hrvatskoj.

Naime, osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 97% više od prosječne (odnosno više od 2650 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (22% više od prosjeka, odnosno 1646 eura) te tehnologije i razvoja (25% više od prosjeka, odnosno 1693 eura).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (-33%, točnije 952 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-29%, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-34%, preciznije 893 eura).

Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u trećem kvartalu imali su lead developeri, piloti te IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su frizeri, šivači te spremačice.

Najveći rast plaća imale su državne kompanije

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 3% više od prosjeka te iznose 1383 eura. Najveći rast plaća u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u tvrtkama u državnom vlasništvu, čak 14%. Međutim, plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje su ispod prosjeka te se njihova mjesečna primanja, u prosjeku, kreću oko 1248 eura. Plaće u privatnim domaćim tvrtkama su 7% ispod prosjeka te iznose 1251 euro, što je 10% više nego prošle godine.

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško-slavonskoj (-19 %), Vukovarsko-srijemskoj (-21%) te Virovitičko-podravskoj (-20%) županiji.

Najviša prosječna plaća i dalje je u Gradu Zagrebu (4% iznad prosjeka) te iznosi 1397 eura.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 42% veću plaću od prosječne (1917 eura).

Osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 7% višu plaću od prosječne (1518 eura). S druge strane, oni sa završenom srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu plaću od prosjeka, preciznije 1168 eura što je 4% manje od prosjeka.

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1050 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1132 eura (-16%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1416 eura, odnosno 5% više od prosjeka.

U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali čak 16% više od žena.

Izvor: MojPosao

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u redovnoj je proceduri na liste lijekova stavio generičke paralele već postojećih lijekova, a od novih lijekova na liste su stavljeni lijekovi za liječenje karcinoma i leukemije, migrene te Fabryeve i Stillove bolesti

Novi lijek na listi tako je lijek pegunigalzidaza alfa, koji se koristi kod bolesnika s Fabryevom bolesti.

Na listu je stavljen i lijek kabozantinib za liječenje metastatskog karcinoma bubrega, lijek blinatumomab za liječenje akutne limfoblastične leukemije te lijek tremelimumab koji se koristi u kombinaciji s durvalumabom za liječenje hepatocelularnog karcinoma.

Uz njih, novi na listi je i lijek anakinra za liječenje Stillove bolesti i lijek atogepant za profilaksu migrene, priopćio je u utorak HZZO nakon sjednice Upravnog vijeća koja je održana 23. rujna.

Dodatno, uz lijekove koji se već nalaze na listi lijekova proširene su indikacije za primjenu na teret HZZO-a pa će se lijek sekukinumab moći primjenjivati za liječenje aktivnog gnojnog hidradenitisa, a lijek durvalumab za liječenje proširenog stadija raka pluća malih stanica, metastatskog raka žučnog mjehura i vodova te za liječenje hepatocelularnog karcinoma.

Lijek olaparib moći će se koristiti za liječenje karcinoma prostate, karcinoma dojke te za terapiju održavanja karcinoma jajnika (HRD +).

Na liste ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a stavljena su istovrsna, generička pomagala za kontrolu šećerne bolesti, obloge za rane, pomagala za disanje, pomagala za kretanje i ortoze, a u skupini proteza za noge uvrštena su dodatna nova stopala, protetička koljena i dijelovi za proteze za noge s utvrđenim novim standardima.

Također, HZZO je izvijestio kako nastavlja financirati rad pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije te pripravnički staž zdravstvenih radnika.

Izvor: Hina/Marina Hudoletnjak

Ne postoji univerzalna definicija uspjeha – ona je duboko osobna i često se mijenja kroz život. Ono što danas smatramo uspjehom, možda će nam sutra izgledati posve nevažno

Kako bi doznali što građani Hrvatske najčešće povezuju s uspjehom, i osjećaju li se doista uspješnima na svom radnom mjestu, portal MojPosao, dio Alma Career grupacije, proveo je istraživanje na uzorku od 2000 ispitanika.

Većina radnika smatra se uspješnima na poslu

Prema rezultatima istraživanja, tri četvrtine zaposlenih (75%) smatra se uspješnima u svom poslu, dok se svega 3% ljudi smatra neuspješnima. Zanimljivo je da čak 22% ispitanika nikada nije razmišljalo o vlastitom uspjehu na radnom mjestu.

Analizirajući demografske podatke, pokazalo se da su muškarci (77%) i žene (79%) gotovo jednako skloni smatrati se uspješnima. Ipak, generacija X, odnosno stariji ispitanici, u nešto većoj mjeri doživljavaju sebe kao uspješne (83%) u odnosu na mlađe sudionike istraživanja (77%). Očekivano, visina plaće igra značajnu ulogu u percepciji uspjeha – oni s višim primanjima češće se osjećaju uspješnima u usporedbi s ispitanicima s nižim prihodima.

Plaća kao djelomični pokazatelj uspjeha

Međutim, iako plaća često ulazi u definiciju uspjeha, ona nikako nije jedini faktor.

Uspjeh ispitanici različito tumače – za neke je to zadovoljstvo poslom, za druge ispunjenost koju osjećaju na kraju radnog dana. Samo mali broj ispitanika spominje novac kao ključni element uspjeha.

Ispitanici naglašavaju da uspješnost proizlazi iz kombinacije različitih aspekata – zadovoljstva radnim zadacima, autonomije na poslu, ali i uravnoteženog odnosa između poslovnog i privatnog života. Primjerice, raditi 12 sati dnevno, unatoč visokoj plaći i poziciji, ne znači nužno biti percipiran kao uspješan.

Iako visina primanja ne definira uspjeh u cijelosti, ona često doprinosi percepciji uspješnosti. Ovaj je pokazatelj posebno važan muškarcima (87%), dok ga nešto manji broj žena (80%) doživljava bitnim. Oni s najvišim plaćama gotovo u potpunosti smatraju primanja pokazateljem uspjeha (90%), dok isti stav dijeli 76% ispitanika s najnižim primanjima.

Ako plaću smatramo (barem djelomično) odgovornom da bi nekoga mogli smatrati uspješnim, ta plaća bi morala iznositi oko 2000 eura, ali taj iznos jako varira obzirom na plaću ispitanika. Radnici s nižim plaćama uspješnima smatraju već one osobe koje imaju oko 1500 eura plaću, dok je onima iz viših platnih razreda pojam uspješnosti vezan uz oko 3000 eura primanja.

Koliko nam je uspjeh važan?

Bez obzira na različite definicije, čak 98% ispitanika uspjeh smatra ključnim aspektom svojih života, bez obzira na zaposlenje, spol ili generaciju kojoj pripadaju.

Kako bi postigli ili zadržali taj osjećaj uspješnosti, važno je kontinuirano ulagati u vlastito usavršavanje. Srećom, većina ispitanika (76%) vjeruje da na poslu imaju dovoljno prostora za osobni rast i napredak. Muškarci su u nešto većoj mjeri (81%) skloni prepoznati te prilike u odnosu na žene (73%), dok mlađi ispitanici očekivano vide veće mogućnosti za razvoj u odnosu na kolege s ‘više utakmica u nogama’. Ispitanici s višim primanjima također imaju više prostora za napredak (92%) nego oni s nižim primanjima (67%).

Negativna strana uspjeha

Iako uspjeh donosi osjećaj postignuća, on sa sobom nosi i izazove. Dvije trećine ispitanika (63%) smatra da ganjanje uspjeha povećava stres, 45% ih ističe kako uspjeh nosi veću odgovornost, a 34% navodi i prekovremene sate kao sastavni dio tog paketa.

U konačnici, uspjeh je složen i osoban pojam, definiran različitim faktorima koji se mijenjaju kroz faze života, ali ključan za većinu nas.

Izvor: MojPosao