O velikom javnozdravstvenom problemu samoubojstva treba otvoreno razgovarati i preventivnim aktivnostima ga spriječiti
Poslušaj članak
Upravo ovogodišnjom temom Svjetskog dana prevencije samoubojstva ‘Mijenjajmo narativ o samoubojstvu’ želi se potaknuti razgovor o ovom problemu i ukloniti stigma prema onima koji zbog svojih problema traže stručnu pomoć.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 9. rujna održana je konferencija za novinare na kojoj su izneseni aktualni podaci o počinjenim samoubojstvima i aktivnostima za njihovu prevenciju. Predstavljen je također letak ‘Svijet je bolji s tobom’ koji sadrži poruke obitelji djece koja su pokušala počiniti samoubojstvo.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da HZJZ provodi razne aktivnosti prevencije samoubojstava te je 1986. godine osnovan Registar samoubojstava koji je dio statističkih istraživanja HZJZ-a.
– Osim epidemiološkog praćenja ovog problema, vodimo brigu o prevenciji samoubojstava. U Službi za mentalno zdravlje provodi se telefonsko i e-mail savjetovanje, dok je u Službi za promicanje zdravlja svim građanima dostupno Savjetovalište za promicanje mentalnog zdravlja – pojasnio je Capak.
Izrazio je zadovoljstvo kontinuiranim trendom smanjenja samoubojstava. Naime, od 2000. do danas broj samoubojstava godišnje se smanjio s tisuću na oko 500, odnosno tijekom 25 godina broj samoubojstava je dvostruko manji.
Pokazatelje Registra samoubojstava predstavila je voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac-Grbić. Broj počinjenih samoubojstava u 2024. manji je u odnosu na 2023. godinu. Prošle godine počinjeno je 542 samoubojstva. Ono što je karakteristično za Hrvatsku jest da su samoubojstva počinile osobe starije od 65 godina. Po broju samoubojstava prednjače Krapinsko-zagorska županija i kontinentalne županije.
Zabrinjavajuća je činjenica da se povećao broj samoubojstava osoba mlađe dobne skupine. U 2023. godini samoubojstvo je počinilo 10 osoba u dobi od 15 do 19 godina, a 2024. u toj dobi 15 osoba.
U 2023. godini samoubojstvo u dobi od 20 do 29 godina počinilo je 30 osoba, a 2024. godine 41 osoba iste dobi.
– Broj samoubojstava muškaraca četiri je puta veći nego žena. Razlozi su i u tome što kod muškaraca depresija često nije prepoznata – oni pokazuju druge simptome od žena. Ranijim dolaskom u zdravstveni sustav kod muškaraca bi se prevenirale kriminalne aktivnosti, a onda i samoubojstvo – pojasnila je Štimac-Grbić.
Unatoč smanjenju trenda samoubojstava, na još uvijek zabrinjavajuće podatke upozorio je Dragan Josipović iz Ministarstva unutarnjih poslova. Prema statistikama MUP-a, od 2015. do 2024. godine evidentirano je čak 5905 smrtnih stradavanja kao posljedica samoubojstava, a 5747 pokušaja samoubojstava.
– Kada zbrojimo to zajedno, dođemo do broja od 13.339 policijskih postupanja, odnosno intervencija povodom slučajeva vezanih za suicid ili pokušaj suicida. Otprilike su četiri slučaja dnevno u kojima policija postupa. Sve to ukazuje na ozbiljan društveni problem. To je javnozdravstveni problem, ali i sigurnosni problem – pojasnio je Josipović.
Alarmantan je podatak da je u zadnjih deset godina samoubojstvo počinilo čak 74 osobe do 18 godina.
– Izgubili smo tri školska razreda. Također, bilo je 546 slučajeva pokušaja samoubojstava djece, što je zabrinjavajuće, ali u policiji vidimo prostor za intervenciju – policijsko djelovanje koje mora biti međuresornog karaktera i mora počivati na brzoj razmjeni informacija – rekao je Josipović.
Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko istaknuo je da postoje dvije grupe čimbenika samoubojstva i pokušaja samoubojstva – čimbenici predispozicije i čimbenici okidači. Među čimbenicima okidačima su pogoršanje zdravstvenog stanja, ekonomski problemi ili teške životne situacije.
– Za mlade ljude danas je adaptivno rješenje visoka individualnost, koja je vrlo često povezana s kompetitivnošću, a visoka kompetitivnost vodi u ponašanja vezana uz samoozljeđivanje i suicidalnost. Radi se o još jednoj epidemiji – porastu usamljenosti, koja je stanje nedostatka dobrih odnosa s drugim ljudima. Samoozljeđujuće ponašanje, posebno kod mladih, često je oblik psihološkog izražavanja. Ako se mlada osoba ne može povezati s drugima na pravi način, samoozljeđivanje postaje strategija suočavanja s jakim osjećajem nelagode – pojasnio je Marčinko.
Naglasio je da kod velikog broja samoozljeđujućih i suicidalnih ponašanja bitnu ulogu ima komunikacija. Pri KBC-u Zagreb postoji Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, gdje osobe s takvim ponašanjem mogu od 0 do 24 sata dobiti psihološku i psihijatrijsku pomoć.
– Tri su razine pomoći: prva je uspostaviti komunikaciju s osobom koja ima problem, druga je uspostaviti dublji kontakt i dobar odnos s tom osobom da bismo ostvarili cilj – prevenciju suicida, što je treća razina – pojasnio je Marčinko.
Voditeljica Centra za zdravlje mladih i klinička psihologinja Ella Selak Bagarić istaknula je kako danas nije samo problem usamljenosti mladih ljudi nego i sram roditelja.
– Imamo obitelji koje se boje pitati djecu što im se događa. U strahu i sramu što će čuti, ponekad ne čuju i ne vide svoju djecu. Istraživanje je pokazalo da izravno pitanje djetetu razmišlja li o suicidu neće dovesti do pokušaja suicida – rekla je Selak Bagarić.
Naglasila je da će se postavljanjem tog pitanja dijete osjetiti shvaćeno i viđeno.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja
Poslušaj članak
Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.
Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.
Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.
Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.
Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.
Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.
Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana