Upravo ovogodišnjom temom Svjetskog dana prevencije samoubojstva ‘Mijenjajmo narativ o samoubojstvu’ želi se potaknuti razgovor o ovom problemu i ukloniti stigma prema onima koji zbog svojih problema traže stručnu pomoć.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 9. rujna održana je konferencija za novinare na kojoj su izneseni aktualni podaci o počinjenim samoubojstvima i aktivnostima za njihovu prevenciju. Predstavljen je također letak ‘Svijet je bolji s tobom’ koji sadrži poruke obitelji djece koja su pokušala počiniti samoubojstvo.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da HZJZ provodi razne aktivnosti prevencije samoubojstava te je 1986. godine osnovan Registar samoubojstava koji je dio statističkih istraživanja HZJZ-a.
– Osim epidemiološkog praćenja ovog problema, vodimo brigu o prevenciji samoubojstava. U Službi za mentalno zdravlje provodi se telefonsko i e-mail savjetovanje, dok je u Službi za promicanje zdravlja svim građanima dostupno Savjetovalište za promicanje mentalnog zdravlja – pojasnio je Capak.
Izrazio je zadovoljstvo kontinuiranim trendom smanjenja samoubojstava. Naime, od 2000. do danas broj samoubojstava godišnje se smanjio s tisuću na oko 500, odnosno tijekom 25 godina broj samoubojstava je dvostruko manji.
Pokazatelje Registra samoubojstava predstavila je voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac-Grbić. Broj počinjenih samoubojstava u 2024. manji je u odnosu na 2023. godinu. Prošle godine počinjeno je 542 samoubojstva. Ono što je karakteristično za Hrvatsku jest da su samoubojstva počinile osobe starije od 65 godina. Po broju samoubojstava prednjače Krapinsko-zagorska županija i kontinentalne županije.
Zabrinjavajuća je činjenica da se povećao broj samoubojstava osoba mlađe dobne skupine. U 2023. godini samoubojstvo je počinilo 10 osoba u dobi od 15 do 19 godina, a 2024. u toj dobi 15 osoba.
U 2023. godini samoubojstvo u dobi od 20 do 29 godina počinilo je 30 osoba, a 2024. godine 41 osoba iste dobi.
– Broj samoubojstava muškaraca četiri je puta veći nego žena. Razlozi su i u tome što kod muškaraca depresija često nije prepoznata – oni pokazuju druge simptome od žena. Ranijim dolaskom u zdravstveni sustav kod muškaraca bi se prevenirale kriminalne aktivnosti, a onda i samoubojstvo – pojasnila je Štimac-Grbić.
Unatoč smanjenju trenda samoubojstava, na još uvijek zabrinjavajuće podatke upozorio je Dragan Josipović iz Ministarstva unutarnjih poslova. Prema statistikama MUP-a, od 2015. do 2024. godine evidentirano je čak 5905 smrtnih stradavanja kao posljedica samoubojstava, a 5747 pokušaja samoubojstava.
– Kada zbrojimo to zajedno, dođemo do broja od 13.339 policijskih postupanja, odnosno intervencija povodom slučajeva vezanih za suicid ili pokušaj suicida. Otprilike su četiri slučaja dnevno u kojima policija postupa. Sve to ukazuje na ozbiljan društveni problem. To je javnozdravstveni problem, ali i sigurnosni problem – pojasnio je Josipović.
Alarmantan je podatak da je u zadnjih deset godina samoubojstvo počinilo čak 74 osobe do 18 godina.
– Izgubili smo tri školska razreda. Također, bilo je 546 slučajeva pokušaja samoubojstava djece, što je zabrinjavajuće, ali u policiji vidimo prostor za intervenciju – policijsko djelovanje koje mora biti međuresornog karaktera i mora počivati na brzoj razmjeni informacija – rekao je Josipović.
Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko istaknuo je da postoje dvije grupe čimbenika samoubojstva i pokušaja samoubojstva – čimbenici predispozicije i čimbenici okidači. Među čimbenicima okidačima su pogoršanje zdravstvenog stanja, ekonomski problemi ili teške životne situacije.
– Za mlade ljude danas je adaptivno rješenje visoka individualnost, koja je vrlo često povezana s kompetitivnošću, a visoka kompetitivnost vodi u ponašanja vezana uz samoozljeđivanje i suicidalnost. Radi se o još jednoj epidemiji – porastu usamljenosti, koja je stanje nedostatka dobrih odnosa s drugim ljudima. Samoozljeđujuće ponašanje, posebno kod mladih, često je oblik psihološkog izražavanja. Ako se mlada osoba ne može povezati s drugima na pravi način, samoozljeđivanje postaje strategija suočavanja s jakim osjećajem nelagode – pojasnio je Marčinko.
Naglasio je da kod velikog broja samoozljeđujućih i suicidalnih ponašanja bitnu ulogu ima komunikacija. Pri KBC-u Zagreb postoji Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, gdje osobe s takvim ponašanjem mogu od 0 do 24 sata dobiti psihološku i psihijatrijsku pomoć.
– Tri su razine pomoći: prva je uspostaviti komunikaciju s osobom koja ima problem, druga je uspostaviti dublji kontakt i dobar odnos s tom osobom da bismo ostvarili cilj – prevenciju suicida, što je treća razina – pojasnio je Marčinko.
Voditeljica Centra za zdravlje mladih i klinička psihologinja Ella Selak Bagarić istaknula je kako danas nije samo problem usamljenosti mladih ljudi nego i sram roditelja.
– Imamo obitelji koje se boje pitati djecu što im se događa. U strahu i sramu što će čuti, ponekad ne čuju i ne vide svoju djecu. Istraživanje je pokazalo da izravno pitanje djetetu razmišlja li o suicidu neće dovesti do pokušaja suicida – rekla je Selak Bagarić.
Naglasila je da će se postavljanjem tog pitanja dijete osjetiti shvaćeno i viđeno.
