in MREŽA
HSUIR Održana konferencija programa ‘Umrežimo usluge za nove prilike’
Cilj programa je unaprijediti postojeće socijalne usluge u udrugama članicama te potaknuti uvođenje novih, osobito u ruralnim sredinama
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga invalida rada (HSUIR) u ponedjeljak je na završnoj konferenciji u hotelu Antunović predstavio rezultate programa ‘Umrežimo usluge za nove prilike’, koji se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Udrugom osoba s invaliditetom Križevci. Program je ostvaren putem poziva ‘Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023.–2025.’ Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Cilj programa je unaprijediti postojeće socijalne usluge u udrugama članicama te potaknuti uvođenje novih, osobito u ruralnim sredinama. Završna konferencija okupila je članice Saveza, programske partnere i stručnjake. Uz prezentaciju postignutih rezultata, predstavljeni su primjeri dobre prakse te su razmijenjena iskustva u području pružanja usluga osobama s invaliditetom.
U pozdravnom govoru, predsjednik HSUIR-a Ante Štulić rekao je da su se kroz dvije godine programa stvarali temelji za učinkovitije povezivanje socijalnih usluga u ruralnim sredinama s ciljem stvaranja novih prilika za osobe s invaliditetom.
– Raduje me što se u procesu razvila snažnija suradnja među dionicima, od lokalne razine do nacionalnih institucija, u korist korisnika naših usluga – rekao je Štulić.
Voditeljica programa Iva Karakaš istaknula je da HSUIR programom unapređuje postojeće socijalne usluge i potiče uvođenje novih.
Socijalne usluge pozitivno utječu na izjednačavanje mogućnosti invalida rada i osoba s invaliditetom, pružajući mogućnost izbora, neovisnosti i sudjelovanja u društvenom životu putem udruga. Udruge imaju velik značaj u lokalnim sredinama jer utječu na kvalitetu života svojih članova, pružaju usluge koje pojedinci ne mogu dobiti drugdje, podršku, savjete i informacije, čime korisnicima omogućuju korak naprijed.
HSUIR je u drugoj godini programa uključio Udruge invalida rada iz Slunja i Siska, Sisačko-moslavačke županije, Donje Stubice, Virovitice i Društvo invalida rada Krapina. Održana je početna konferencija s predstavnicima partnerskih organizacija, udruga članica i djelatnicima. Istražene su potrebe uključenih udruga anketnim upitnikom.
– Upitnici su omogućili sustavno prikupljanje informacija o iskustvima, preprekama i potrebama udruga te bolje razumijevanje korisničkih potreba u pogledu pristupačnosti, edukacije ili podrške. Izrađeni su i promotivni materijali – logotipi, boje i slogani – za bolju prepoznatljivost udruga – pojasnila je Karakaš. Tiskane su vrećice, kemijske olovke i roll-up plakati. Za svaku udrugu izrađena je brošura s ciljem bolje informiranosti i vidljivosti usluga.
– U brošurama su jasno navedene sve usluge kako bi se korisnici bolje upoznali s radom udruga. Tiskani materijali dijele se na događanjima i omogućuju pristup informacijama onima koji nemaju internet. Tako će se osobe s invaliditetom lakše uključiti u rad udruga, osobito kada se prvi put susretnu s ozljedom ili gubitkom radne sposobnosti – objasnila je Karakaš. Program je uključivao i pravnu pomoć; do sada je zabilježeno 562 korisnika, najviše upita (162) odnosilo se na Zakon o inkluzivnom dodatku.
– Organizirali smo predavanja o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ističući razlike među ugovorima i moguće rizike. Drugo predavanje bilo je o nasilju nad starijima: ‘Prepoznajmo, spriječimo i zaštitimo osobe s invaliditetom’. Održana je i online radionica s ciljem unaprjeđenja znanja voditelja udruga, uz sudjelovanje stručnjaka HZZ-a i predstavnika Udruge osoba s invaliditetom Križevci – rekla je Karakaš.
Danijela Perić iz Udruge Virovitica istaknula je važnost informiranja i savjetovanja članova, osobito o karti za parkiranje i inkluzivnom dodatku. Pružaju i psihosocijalnu podršku te usluge pratnje i prijevoza iz ruralnih područja.
– Uslugu pružamo privatnim vozilom djelatnice. Nadamo se programu koji će omogućiti nabavu službenog vozila i vozača kako bismo mogli obuhvatiti veći broj korisnika – rekla je Perić. Kao važnu uslugu navodi aktivnosti socijalnog uključivanja: kreativne radionice, sportska natjecanja i pomoć u kući za starije osobe koje žive same.
– Radi se o važnoj usluzi jer imamo velik broj starijih osoba koje su teško pokretne i imaju male mirovine – dodala je Perić. U planu je širenje usluge osobne asistencije. Udruga je također sudjelovala u programu ‘Zaželi – prevencija’, a kroz projekt ‘Podrška za kvalitetniji život osoba s invaliditetom’ provode mjerenje tlaka i šećera, čime se smanjuje pritisak na zdravstveni sustav.
– Sudjelovanje u programu ‘Umrežimo usluge za nove prilike’ omogućilo nam je kvalitetniju analizu stanja. Vrlo smo zadovoljni suradnjom. U našoj udruzi smo uvijek otvoreni za partnerstva jer znamo da smo jači zajedno – zaključila je Perić.
Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, govorila je o važnosti umrežavanja za inkluziju.
– Umrežavanje je strateška suradnja koja omogućuje jaču pregovaračku i zagovaračku moć – istaknula je Mirić. Inkluzija, prema njezinim riječima, nije samo fizičko uključivanje, već zahtijeva promjene stavova, sustava i politika.
O važnosti socijalnih usluga govorila je i Sunčica Rašić-Ajkunić iz Zavoda.
– Socijalne usluge namijenjene su prepoznavanju i rješavanju problema pojedinaca i obitelji. Priznaju se temeljem procjene potreba, rizika i snaga, u skladu s individualnim planovima. Mogu biti dugotrajne ili privremene, izvaninstitucijske ili institucijske – pojasnila je.
U sustavu socijalne skrbi postoji 15 vrsta socijalnih usluga, uključujući pomoć u kući, organizirano stanovanje, osobnu asistenciju i smještaj. Reguliraju ih Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o osobnoj asistenciji, ovisno o stupnju invaliditeta.
O mjerama aktivne politike zapošljavanja govorio je Kristijan Buza, rukovoditelj Odjela za mjere aktivne politike zapošljavanja.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 8 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom