Hrvatski savez udruga invalida rada (HSUIR) u ponedjeljak je na završnoj konferenciji u hotelu Antunović predstavio rezultate programa ‘Umrežimo usluge za nove prilike’, koji se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Udrugom osoba s invaliditetom Križevci. Program je ostvaren putem poziva ‘Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023.–2025.’ Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Cilj programa je unaprijediti postojeće socijalne usluge u udrugama članicama te potaknuti uvođenje novih, osobito u ruralnim sredinama. Završna konferencija okupila je članice Saveza, programske partnere i stručnjake. Uz prezentaciju postignutih rezultata, predstavljeni su primjeri dobre prakse te su razmijenjena iskustva u području pružanja usluga osobama s invaliditetom.
U pozdravnom govoru, predsjednik HSUIR-a Ante Štulić rekao je da su se kroz dvije godine programa stvarali temelji za učinkovitije povezivanje socijalnih usluga u ruralnim sredinama s ciljem stvaranja novih prilika za osobe s invaliditetom.
– Raduje me što se u procesu razvila snažnija suradnja među dionicima, od lokalne razine do nacionalnih institucija, u korist korisnika naših usluga – rekao je Štulić.
Voditeljica programa Iva Karakaš istaknula je da HSUIR programom unapređuje postojeće socijalne usluge i potiče uvođenje novih.
Socijalne usluge pozitivno utječu na izjednačavanje mogućnosti invalida rada i osoba s invaliditetom, pružajući mogućnost izbora, neovisnosti i sudjelovanja u društvenom životu putem udruga. Udruge imaju velik značaj u lokalnim sredinama jer utječu na kvalitetu života svojih članova, pružaju usluge koje pojedinci ne mogu dobiti drugdje, podršku, savjete i informacije, čime korisnicima omogućuju korak naprijed.
HSUIR je u drugoj godini programa uključio Udruge invalida rada iz Slunja i Siska, Sisačko-moslavačke županije, Donje Stubice, Virovitice i Društvo invalida rada Krapina. Održana je početna konferencija s predstavnicima partnerskih organizacija, udruga članica i djelatnicima. Istražene su potrebe uključenih udruga anketnim upitnikom.
– Upitnici su omogućili sustavno prikupljanje informacija o iskustvima, preprekama i potrebama udruga te bolje razumijevanje korisničkih potreba u pogledu pristupačnosti, edukacije ili podrške. Izrađeni su i promotivni materijali – logotipi, boje i slogani – za bolju prepoznatljivost udruga – pojasnila je Karakaš. Tiskane su vrećice, kemijske olovke i roll-up plakati. Za svaku udrugu izrađena je brošura s ciljem bolje informiranosti i vidljivosti usluga.
– U brošurama su jasno navedene sve usluge kako bi se korisnici bolje upoznali s radom udruga. Tiskani materijali dijele se na događanjima i omogućuju pristup informacijama onima koji nemaju internet. Tako će se osobe s invaliditetom lakše uključiti u rad udruga, osobito kada se prvi put susretnu s ozljedom ili gubitkom radne sposobnosti – objasnila je Karakaš. Program je uključivao i pravnu pomoć; do sada je zabilježeno 562 korisnika, najviše upita (162) odnosilo se na Zakon o inkluzivnom dodatku.
– Organizirali smo predavanja o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ističući razlike među ugovorima i moguće rizike. Drugo predavanje bilo je o nasilju nad starijima: ‘Prepoznajmo, spriječimo i zaštitimo osobe s invaliditetom’. Održana je i online radionica s ciljem unaprjeđenja znanja voditelja udruga, uz sudjelovanje stručnjaka HZZ-a i predstavnika Udruge osoba s invaliditetom Križevci – rekla je Karakaš.
Danijela Perić iz Udruge Virovitica istaknula je važnost informiranja i savjetovanja članova, osobito o karti za parkiranje i inkluzivnom dodatku. Pružaju i psihosocijalnu podršku te usluge pratnje i prijevoza iz ruralnih područja.
– Uslugu pružamo privatnim vozilom djelatnice. Nadamo se programu koji će omogućiti nabavu službenog vozila i vozača kako bismo mogli obuhvatiti veći broj korisnika – rekla je Perić. Kao važnu uslugu navodi aktivnosti socijalnog uključivanja: kreativne radionice, sportska natjecanja i pomoć u kući za starije osobe koje žive same.
– Radi se o važnoj usluzi jer imamo velik broj starijih osoba koje su teško pokretne i imaju male mirovine – dodala je Perić. U planu je širenje usluge osobne asistencije. Udruga je također sudjelovala u programu ‘Zaželi – prevencija’, a kroz projekt ‘Podrška za kvalitetniji život osoba s invaliditetom’ provode mjerenje tlaka i šećera, čime se smanjuje pritisak na zdravstveni sustav.
– Sudjelovanje u programu ‘Umrežimo usluge za nove prilike’ omogućilo nam je kvalitetniju analizu stanja. Vrlo smo zadovoljni suradnjom. U našoj udruzi smo uvijek otvoreni za partnerstva jer znamo da smo jači zajedno – zaključila je Perić.
Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, govorila je o važnosti umrežavanja za inkluziju.
– Umrežavanje je strateška suradnja koja omogućuje jaču pregovaračku i zagovaračku moć – istaknula je Mirić. Inkluzija, prema njezinim riječima, nije samo fizičko uključivanje, već zahtijeva promjene stavova, sustava i politika.
O važnosti socijalnih usluga govorila je i Sunčica Rašić-Ajkunić iz Zavoda.
– Socijalne usluge namijenjene su prepoznavanju i rješavanju problema pojedinaca i obitelji. Priznaju se temeljem procjene potreba, rizika i snaga, u skladu s individualnim planovima. Mogu biti dugotrajne ili privremene, izvaninstitucijske ili institucijske – pojasnila je.
U sustavu socijalne skrbi postoji 15 vrsta socijalnih usluga, uključujući pomoć u kući, organizirano stanovanje, osobnu asistenciju i smještaj. Reguliraju ih Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o osobnoj asistenciji, ovisno o stupnju invaliditeta.
O mjerama aktivne politike zapošljavanja govorio je Kristijan Buza, rukovoditelj Odjela za mjere aktivne politike zapošljavanja.
