Ovaj povijesni trenutak i priznanje rezultat su ustrajnog rada i zagovaranja na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini, a inicijativu je pokrenula Svjetska federacija gluhoslijepih (World Federation of the Deafblind – WFDB) kojom predsjeda gluhoslijepa osoba Sanja Tarczay, također predsjednica i Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir

Poslušaj članak

– Još uvijek ne mogu vjerovati da je ovaj dan napokon stigao, toliko emotivan trenutak, teško je pronaći prave riječi. Nikada, ni u najluđim snovima nisam zamišljala da će se to dogoditi tako nevjerojatno brzo – ovo putovanje, od naših prvih koraka prošle godine do službenog priznanja ove godine, bilo je ništa manje od izvanrednog. U ovim vremenima podjela, kriza i političke nestabilnosti diljem svijeta, gluhosljepoća je ujedinila i udružila toliko država! Sada je i službeno: 16. lipnja 2025., oko 18 sati po američkom vremenu, naš dan je i službeno priznat od strane UN-a. Kakav trenutak – izjavila je predsjednica Tarczay.

O važnosti priznanja i inkluzije gluhoslijepih osoba govori i inicijativna kampanja koju je prošle godine preuzela Vlada Republike Hrvatske o uspostavi Međunarodnog dana gluhosljepoće.

Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, na Općoj raspravi Ujedinjenih naroda, 27. rujna 2024., službeno je objavio kako će Hrvatska predvoditi međuregionalno nastojanje za proglašenjem Međunarodnog dana gluhosljepoće.

Veliku podršku inicijativi i njezinu izglasavanju, uz Vladu RH čija je predstavnica državna tajnica Marija Pletikosa ovim povodom prošloga tjedna u UN-u održala govor, iskazala je i Stalna misija Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, odnosno Hrvoje Hrvatinčić i Katarina Andrić.

Datum 27. lipnja odabran je u spomen na rođenje Helen Keller 1880. godine, ikone gluhosljepoće – poznate američke gluhoslijepe spisateljice i aktivistice za prava osoba s invaliditetom. Zajednica gluhoslijepih već obilježava ovaj dan kako bi podsjetila svijet da zajednica Gluhoslijepih postoji i da mora biti vidljiva.

Posljednji tjedan lipnja također je prepoznat i obilježava se kao Međunarodni tjedan Helen Keller – tjedan podizanja svijesti o gluhosljepoći, u kojemu se različitim aktivnostima ističu važnost i doprinosi zajednice Gluhoslijepih diljem svijeta.

Izvor: Savez Dodir

Osobe s duševnim smetnjama, kao i svi građani, imaju pravo na dostojanstven život, pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju i sudjelovanju u društvenom životu

Poslušaj članak

Hrvatski sabor proglasio je 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj, kako bi se javnost potaknula na razmišljanje o njihovim pravima, potrebama i položaju u društvu.

Mentalno zdravlje sastavni je i neodvojiv dio općeg zdravlja svakog pojedinca. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje jedno je od ključnih područja javnog zdravstva, jer broj osoba koje se suočavaju s mentalnim teškoćama neprestano raste.

Poremećaji mentalnog zdravlja najčešće se javljaju u mlađoj dobi, često imaju dugotrajan, pa i kroničan tijek, te značajno narušavaju kvalitetu života ne samo pogođenih pojedinaca, nego i njihovih obitelji.

Sve to ukazuje na sve veći teret mentalnih poremećaja, koji sa sobom nose ozbiljne zdravstvene, društvene i ekonomske posljedice, a najviše pogađaju upravo one koji se s njima nose svakodnevno.

U Hrvatskoj razvoj skrbi za osobe s duševnim smetnjama ima dugu povijest. Ključna prekretnica dogodila se 6. lipnja 1880. godine, kada je Kraljevska zemaljska vlada donijela Statut Kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu, godinu dana nakon osnutka tadašnje bolnice za duševne bolesnike (danas Klinika za psihijatriju Vrapče). Taj dokument predstavlja prvi službeni akt kojim su definirana prava osoba s duševnim smetnjama za vrijeme njihova boravka u ustanovi.

Osobe s duševnim smetnjama, kao i svi građani, imaju pravo na dostojanstven život, pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju i sudjelovanju u društvenom životu. Njihove potrebe su stvarne i legitimne, a na društvu je da im osigura podršku i uključenost, bez predrasuda i stigme.

Poštivanje prava na slobodu izbora, samostalnost u donošenju odluka i dostupnu psihosocijalnu podršku ne smije biti privilegija – to su temeljna ljudska prava. Umjesto marginalizacije i zanemarivanja, potrebna je izgradnja sustava koji omogućuje aktivno uključivanje osoba s duševnim smetnjama u sve sfere života, uz uvažavanje njihovih glasova, iskustava i potreba.

Deinstitucionalizacija, odnosno prelazak s institucionalne skrbi na život u zajednici, ne smije biti samo tehnička ili formalna promjena. To mora biti duboka promjena pristupa u kojem je osoba u središtu – gdje se poštuje njezina volja, podržava njezina neovisnost i omogućuje život u zajednici. U tom procesu ključno je uključiti same osobe s duševnim smetnjama, njihove obitelji i organizacije koje ih zastupaju.

Dan prava osoba s duševnim smetnjama poziv je svima nama – građanima, donositeljima odluka, institucijama i stručnjacima – da izgradimo društvo koje ne isključuje, ne osuđuje i ne zaboravlja. Mentalno zdravlje je zajednička odgovornost i temelj zajedničkog zdravlja. Samo poštivanjem prava svih građana možemo graditi pravedno i uključivo društvo, u kojem nitko nije ostavljen po strani.

Svjetski dan nepušenja važna je prilika za promicanje svijesti o opasnostima duhanskog dima i pružanje podrške svima koji žele prestati pušiti

Svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja, s ciljem podizanja svijesti o štetnosti pušenja i promicanja zdravih životnih navika.

Ovaj dan podsjeća na milijune života koje svake godine odnosi duhanski dim, ali i na snagu koju pojedinci imaju da prestankom pušenja zaštite vlastito zdravlje i zdravlje ljudi oko sebe.

Pušenje je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Unatoč brojnim upozorenjima, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje redovito konzumiraju duhanske proizvode, ne uzimajući u obzir ozbiljne posljedice koje pušenje ima na tijelo.

Evo što se događa tijelu kad pušimo.

Duhanski dim oštećuje pluća i dišne puteve, uzrokujući kronični bronhitis, emfizem i povećavajući rizik od raka pluća. Svaki udah dima unosi štetne tvari koje s vremenom smanjuju kapacitet pluća i otežavaju disanje.

Pušenje uzrokuje sužavanje krvnih žila, povećava krvni tlak i razinu lošeg kolesterola, čime značajno raste rizik od srčanog i moždanog udara. Pušači imaju dvostruko veće šanse za razvoj bolesti srca nego nepušači.

Nikotin stvara snažnu ovisnost, djelujući na mozak tako da stvara osjećaj kratkotrajnog zadovoljstva, ali i stalne potrebe za novom dozom. Dugoročno, pušenje može povećati rizik od demencije i drugih neuroloških bolesti.

Tijelo pušača stalno je pod stresom, a imunološki sustav oslabljen. To znači veću podložnost infekcijama, sporije zacjeljivanje rana te smanjen odgovor na bolesti.

Pušenje povećava rizik od čira na želucu, bolesti jetre i raka probavnog trakta, uključujući rak jednjaka, želuca i gušterače.

Kod muškaraca, pušenje može dovesti do smanjenja potencije i plodnosti. Kod žena povećava rizik od neplodnosti, spontanih pobačaja i komplikacija u trudnoći.

Pušenje ubrzava starenje kože, smanjuje dotok kisika i hranjivih tvari te uzrokuje bore i sivilo tena. Također, može oštetiti zube i desni, uzrokujući loš zadah i propadanje zuba.

Osim što šteti pušaču, pasivno pušenje izlaže riziku i one koji ne puše, osobito djecu i starije osobe. Upravo zato, Svjetski dan nepušenja važna je prilika za promicanje svijesti o opasnostima duhanskog dima i pružanje podrške svima koji žele prestati pušiti.

Prestanak pušenja donosi brojne zdravstvene koristi – već nakon 20 minuta od posljednje cigarete normalizira se krvni tlak, a nakon 48 sati osjet okusa i mirisa se poboljšava. Nakon nekoliko mjeseci plućna funkcija se značajno oporavlja, a nakon godinu dana rizik od srčanog udara prepolovljava se.