Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba
Poslušaj članak
Ljubičasti dan, koji se obilježava 26. ožujka, posvećen je podizanju svijesti o epilepsiji i pružanju podrške osobama koje žive s ovom bolešću. Na taj dan ljudi diljem svijeta nose ljubičastu boju kako bi pokazali solidarnost i razumijevanje, ali i kako bi pomogli u razbijanju predrasuda koje još uvijek postoje. Iako je relativno česta, često je i neshvaćena, što dodatno otežava svakodnevni život oboljelih.
Osobe koje žive s epilepsijom često govore o osjećaju neizvjesnosti i straha. Napadaji mogu doći iznenada, što kod mnogih stvara stalnu napetost i oprez u svakodnevnim situacijama. Jedna osoba opisuje kako joj najveći izazov nije sam napadaj, nego strah od njega, zbog čega ponekad izbjegava izlaske ili aktivnosti koje voli.
Drugi ističu kako se susreću s nerazumijevanjem okoline, pa čak i stigmatizacijom, jer ljudi često imaju pogrešne predodžbe o epilepsiji. Upravo zato podrška i prihvaćanje okoline imaju veliku važnost.
Unatoč izazovima, moguće je živjeti kvalitetno i ispunjeno s epilepsijom. Važno je redovito uzimati propisanu terapiju i pratiti savjete liječnika, jer se kod mnogih osoba napadaji mogu držati pod kontrolom.
Također je korisno prepoznati čimbenike koji mogu potaknuti napadaje, poput stresa ili nedostatka sna, te ih pokušati izbjeći. Podrška obitelji, prijatelja i šire zajednice igra ključnu ulogu, kao i otvoren razgovor o bolesti. Uz to, važno je voditi računa o sigurnosti u svakodnevnim aktivnostima i brinuti se o mentalnom zdravlju.
Zato je Hrvatska udruga za epilepsiju pozvala građane, zdravstvene djelatnike, udruge, sportaše i sve prijatelje da se pridruže javnozdravstvenoj manifestaciji ‘Bicikliraj za epilepsiju’, koja će se održati u nedjelju 29. ožujka 2026. godine na Europskom trgu u Zagrebu.
Manifestacija se organizira upravo povodom Ljubičastog dana, međunarodnog dana posvećenog podizanju svijesti o epilepsiji.
Događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba, dok su organizatori Hrvatska udruga za epilepsiju i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba – Sektor za zdravstvo. U njegovoj realizaciji sudjeluju i brojni stručni partneri, među kojima su Hrvatska liga protiv epilepsije, referentni centri Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju i srodna područja, Hrvatsko društvo za dječju neurologiju i Hrvatsko društvo za EEG i kliničku neurofiziologiju, kao i Odjel za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice te udruga Dravet sindrom Hrvatska.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba. Unatoč tome, bolest je i dalje često praćena nerazumijevanjem i stigmatizacijom, zbog čega je iznimno važno kontinuirano informirati javnost i širiti svijest o izazovima s kojima se oboljeli svakodnevno susreću. Upravo takvi događaji imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i pružanju podrške.
Manifestacija ‘Bicikliraj za epilepsiju’ održava se od 2015. godine, uz iznimku pandemijskih godina, i svake godine okuplja velik broj građana, volontera i zdravstvenih djelatnika. Kroz zajedničku vožnju biciklom sudionici simbolično izražavaju solidarnost i podršku osobama s epilepsijom i njihovim obiteljima, šaljući snažnu poruku o važnosti razumijevanja, prihvaćanja i uključivanja u društvo.
Više informacija o događaju u nedjelju dostupno je ovdje.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja
Poslušaj članak
Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.
Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.
Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.
Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.
Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.
Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.
Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.
Video / podcastPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
KulturaPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 5 dana
SportPrije 5 dana
SportPrije 3 dana