Connect with us

Moderna vremena

Digitalno obrazovno okruženje za djecu s teškoćama u razvoju

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana web stranica Atollo Projecta koja nudi digitalne obrazovne sadržaje. Na vrhu stranice nalazi se logotip projekta, gumbi za prijavu i registraciju te traka za pretraživanje sadržaja. Ispod toga vidljiv je padajući izbornik za odabir kategorija i gumb za filtriranje sadržaja. U središnjem dijelu stranice nalazi se naslov "Ostalo", a ispod njega četiri kartice koje predstavljaju različite obrazovne materijale: IKT - digitalni obrazovni sadržaji iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Matematika 4 - materijali za matematičku razinu 4. Matematika 3 - sadržaji za matematičku razinu 3. Matematika 2 - sadržaji namijenjeni matematičkoj razini 2. Svaka kartica ima ilustraciju koja simbolizira predmet koji obrađuje, poput školskog pribora – knjiga, olovki i ravnala. Stranica izgleda pregledno i prilagođena je korisnicima.
Foto: Kristina Ferara Blašković

Projekt Atollo stvara inkluzivno digitalno obrazovno okruženje s ciljem unapređenja odgojno-obrazovnog procesa za učenike s teškoćama u razvoju. Kroz razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja, projekt omogućuje pristup prilagođenim nastavnim materijalima koji podržavaju razvoj matematičkih i digitalnih vještina. Voditeljica, Kristina Ferara Blašković, otkrila nam je više o ovoj značajnoj inicijativi.

Što je projekt Atollo, koji su njegovi glavni ciljevi i kome je namijenjen?

Atollo je međunarodni projekt financiran iz Erasmus + programa koji ima za cilj razviti inkluzivne digitalne obrazovne sadržaje namijenjene osobama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te tako poboljšati njihovo iskustvo učenja.

Ova inicijativa uključuje suradnju među partnerima iz Hrvatske, Bugarske, Austrije, Njemačke, Islanda, Norveške, Irske i Australije, uključujući sveučilišta, škole za učenike s posebnim obrazovnim potrebama, obrazovno tehnološke kompanije, predstavnike javne i državne vlasti i nevladine organizacije. U okviru rada na projektu razvijeno je 45 jedinica odnosno digitalnih obrazovnih sadržaja od kojih je 40 namijenjeno stjecanju matematičkih vještina, a 5 stjecanju digitalnih. Sadržaji su podijeljeni na četiri različite razine (od jednostavnije do kompleksnije) i dostupni na šest jezika.

Digitalni obrazovni sadržaji osmišljeni su kao dodatna podrška učiteljima u provedbi kombiniranog učenja te pomoć u stvaranju individualiziranih i inkluzivnih okruženja za učenike s teškoćama. Platforma za učenje i stvoreni sadržaji namijenjeni su učenicima koji usvajaju gradivo na razini nižih razreda osnovne škole (5-10 godina), a mogu ih koristiti i stariji učenici s intelektualnim teškoćama.

Tko stoji iza projekta Atollo, tko su ključni dionici i kako se projekt financira?

Koordinator Atollo projekta je Profil Klett, a uključeno je ukupno 14 partnera. Iz Hrvatske tu su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Škola za odgoj i obrazovanje Pula i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ostali partneri su Digital Technology Skills (Irska), Terawe (Irska), Matrix Internet (Irska), Central Queensland University (Australija), Charles-Hallgarten-Schule (Njemačka), Pädagogische Hochschule Oberösterreich (Austrija), University of Iceland (Island), National Association of Resource Teachers (Bugarska), Regional Center for the Support of the Process of Inclusive Education (Bugarska), Inland Norway University of Applied Sciences (Norveška).

Projekt Atollo financiran je sredstvima Europske unije u okviru Erasmus + programa i poziva za ‘Projekte usmjerene na budućnost’ u 2023. godini.

Kada je projekt Atollo pokrenut i u kojoj je fazi trenutačno?

Započeo je 1. siječnja 2024. godine, provedene su analize i istraživanja u kojima su se uspoređivali kurikulumi i obrazovni programi partnerskih zemalja, kategorizacija učenika s teškoćama, inkluzivni i posebni obrazovni sustavi, politike digitalnog obrazovanja te izazovi u provedbi inkluzivnog obrazovanja. Također je napravljen pregled literature o inkluzivnom i posebnom obrazovanju u partnerskim zemljama, a u analizu su uključeni i nalazi europskih organizacija, uključujući Europsku agenciju za posebne potrebe i inkluzivno obrazovanje (European Agency for Special Needs and Inclusive Education) te Eurydice.

Svrha tih istraživanja bila je da se identificiraju sličnosti i različitosti u svim partnerskim zemljama te izrade digitalni obrazovni sadržaji koji su primjenjivi u svih osam država koje sudjeluju u projektu. Istraživanja su pokazala da su ishodi učenja u matematici, kod djece od pet do 10 godina, najsličniji u naših osam partnerskih zemalja. Osim matematike, izradili smo i pet jedinica/digitalnih sadržaja koji su namijenjeni stjecanju kompetencija iz područja digitalne pismenosti.

Izrađeno je ukupno 45 digitalnih obrazovnih jedinica na šest jezika – engleskom, islandskom, norveškom, bugarskom, njemačkom i hrvatskom. Od tog broja, 40 jedinica odnosi se na područje matematike te su osmišljene kako bi podržale širok spektar potreba učenika s teškoćama, od vrlo kompleksnih do umjerenih obrazovnih potreba.

Izrada sadržaja uključivala je suradnju brojnih stručnjaka – autora (mahom učitelja koji izravno rade s djecom s posebnim odgojnim-obrazovnim potrebama), urednika, stručnjaka za digitalne sadržaje koji su razvijali interaktivne aktivnosti, IT-stručnjaka, animatora i lektora. U izradi animacija na stranim jezicima snimljeni su i glasovi izvornih govornika drugih jezika, pa nam je tako primjerice Norveško veleposlanstvo u Zagrebu pomoglo snimiti animacije na norveškom jeziku i na tome smo im iznimno zahvalni.

U ovom trenutku provodi se takozvano pilot-testiranje digitalnih obrazovnih sadržaja u obrazovnim sustavima triju zemalja – Hrvatske, Njemačke i Bugarske – koje će trajati do kraja lipnja 2025. godine. Cilj pilot-testiranja je unaprjeđenje sadržaja za djecu s teškoćama na temelju povratnih informacija učitelja, roditelja i skrbnika. Evaluaciju provodi Sveučilište Inland iz Norveške u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Na kojim principima se temelji Atollo i koje inovacije donosi?

Projekt Atollo temelji se na inkluzivnosti, digitalnoj pristupačnosti, međunarodnoj suradnji i znanstvenoj utemeljenosti. Cilj mu je osigurati ravnopravan pristup obrazovanju za učenike s teškoćama kroz prilagođene digitalne sadržaje. Inovacija projekta očituje se u stvaranju interaktivnih obrazovnih jedinica na različitim razinama učenja koje su izrađene u suradnji s međunarodnim timom stručnjaka te testirane u stvarnom obrazovnom okruženju. Sadržaji su posebno usmjereni na razvoj matematičkih i IKT kompetencija, koje su ključne za stjecanje svakodnevnih vještina i digitalnu pismenost učenika s teškoćama.

Koje su glavne tehnologije korištene u projektu Atollo?

Svi digitalni obrazovni sadržaji nalaze se na platformi Atollo IZZI Digital. Riječ je o suvremenoj digitalnoj obrazovnoj platformi koju je razvio Profil Klett, a koja omogućuje bogat interaktivan sadržaj prilagođen učenicima s teškoćama. Platforma nudi različite vrste zadataka, animacije, igre, vizualne prikaze i druge interaktivne aktivnosti koje olakšavaju razumijevanje kompleksnih koncepata, osobito u području matematike.

Jedna od ključnih značajki IZZI platforme je njezina pristupačnost. Sadržaji su dizajnirani u skladu s načelima digitalne pristupačnosti, što uključuje mogućnosti prilagodbe veličine fonta, promjena fonta u font za disleksiju, kontrasta, korištenje zvučnih zapisa te jednostavno i intuitivno sučelje. Time se učenicima s različitim vrstama teškoća omogućuje ravnopravan i učinkovit pristup obrazovanju. Platforma je dostupna putem interneta i može se koristiti na različitim uređajima što dodatno doprinosi njezinoj fleksibilnosti i primjeni u učionici i kod kuće.

Koliko je djece  i učitelja uključeno u projekt i kakvi su njihovi dojmovi?

U testiranju sudjeluje 120 učitelja te 15 škola i centara za odgoj i obrazovanje iz Hrvatske, Njemačke i Bugarske. Najveći broj učitelja uključen je iz Hrvatske, gdje se u testiranje materijala uključilo deset centara za odgoj i obrazovanje i jedna škola za odgoj i obrazovanje. Više od 400 učenika s teškoćama imat će priliku koristiti sadržaje. Dojmove je u ovoj fazi teško reći, drago nam je da je puno škola i centara pokazalo interes.

Što će biti nakon pilot faze?

Nakon završetka pilot faze, slijedi znanstvena evaluacija digitalnih sadržaja. Na temelju dobivenih rezultata i povratnih informacija, sadržaji će se unaprijediti, a bit će izrađen i inkluzivni digitalni priručnik s preporukama za rad s učenicima s teškoćama. Svi materijali nakon dorade bit će javno dostupni i potpuno besplatni, dani na raspolaganje svim zemljama i svim zainteresiranim dionicima putem Atollo mrežne stranice.

Moderna vremena

LED svjetlima u borbu protiv karcinoma

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Ovaj tretman posebno je značajan za vrste karcinoma koje se mogu liječiti direktnim izlaganjem svjetlosti kao što su melanom ili rak bazalnih stanica

U posljednjem deseljeću svjedoci smo velikim probicima u liječenju raznih vrsta karcinoma. Iako statistika pokazuje da godišnje u svijetu od raka oboli 20, a umre 10 milijuna ljudi, u posljednjih nekoliko godina terapija za borbu protiv ove bolesti jako je napredovala.

Nove, suvremene terapije pokazuju kako bi rak za koju godinu mogao postati izlječiva bolest. Jedna od modernih terapija koja bi mogla pomoći onkološkim bolesnicima je novi tretman temeljen na svjetlu.  

Naime, kako piše ScienceAlert, američki istraživači razradili su novi tretman za uništavanje stanica raka kroz kombinaciju crvenog LED svjetla i nanoskopskih pahuljica kositrovog oksida, poznatijih pod nazivom ‘SnOx nanopahuljice’. Prednost liječenja spomenutom terapijom je ta što ista ne oštečuje zdravo tkivo pri uništavanju tumorskih stanica.

Postupak se provodi pomoću LED sustava, što ga čini manje štetnim po pacijentovo zdravlje od uvriježenih terapija poput kemoterapije ili radiozračenja. Pošto se liječenjem ovom terapijom ne oštećuje zdravo tkivo, metoda liječenja bi mogla biti prvi izbor.

Pretvaranjem kositrovog disulfida (SnS₂) u oksigenirane nanopahuljice kositrovog oksida, istraživači su stvorili strukture koje puno učinkovitije apsorbiraju svjetlost bliskog infracrvenog zračenja.

Ova terapija funkcionira na način da se koristi svjetlost kako bi se stvorila lokalizirana toplina koja uništava tumorske stanice. Znanstvenici su stvorili SnOx nanopahuljice kako bi apsorbirale svjetlost bliskog infracrvenog spekra, valnu duljinu koja može sigurno prodrijeti u biološko tkivo.

Pri osvjetljavanju nanopahulice se zagrijavaju, što dovodi do razaranja membrane i proteina stanica raka. Taj proces naziva se fototermalna terapija, a oslanja se isključivo na fizičke mehanizme, što znači da se koristeći ovu vrstu terapije mogu izbjeći neugodne nuspojave koje se pojavljuju pri uobičajnom liječenju kemoterapijom ili radioterapijom.

U prijašnjim liječenjima pomoću fototermalne terapije liječnici su pribjegavali fototermalnim laserima koji, osim bolesnog tkiva, također razaraju i zdravo.

S druge strane, u ovoj studiji znanstvenici su koristili fototermalnu terapiju koja se izvodi pomoću LED svjetla i nanopahuljica, te proizvodi ravnomjernije zagrijavanje, stoga je puno manja vjerojatnost da će oštetiti zdravo okolno tkivo pacijenta.

Laboratorijske studije pokazale su da je fototermalna terapija koja je rađena korištenjem kombinacije Led svjetla i SnOx nanopahuljica uništila 92% stanica raka kože i 50% stanica raka debelog crijeva unutar 30 minuta.

Spomenuti tretman posebno je značajan za vrste karcinoma koje se mogu liječiti direktnim izlaganjem svjetlosti, kao što su melanom ili rak bazalnih stanica. 

Pretvaranjem kositrovog disulfida (SnS₂) u oksigenirane nanopahuljice kositrovog oksida, istraživači su stvorili strukture koje puno učinkovitije apsorbiraju svjetlost bliskog infracrvenog zračenja. Upravo to dovodi do boljeg zagrijavanja koje u kombinaciji s LED svjetlom oslabljuje tumorske stanice. 

Naime, toplina koju stvara svjetlost može oslabiti tumorske stanice što čini membrane propusnijima te može aktivirati jači imunološki odgovor što dovodi do uništavanja stanica raka.

Upravo to je plodno tlo za koje tumor čini osjetljivim na ostale tretmane poput imuno terapije ili ciljanih lijekova. Ovo okriće moglo bi dati konkretna rješenja za efektivnu terapiju za problem zvan rak.

Znanstvenici su s istraživanjem otišli i korak dalje. Naime, nedavno su počeli istraživati i implatantne sustave nanopahuljica koje bi u tijelu radile fototermalnu kontrolu što bi dovelo do kontinuiranog smanjenja stanica raka kod oboljelih.

To bi napredne metode liječenja dovelo do manjih mjesta, ljudima koji nemaju sredstava da plate liječenje u velikim bolnicama.

Za površinske karcinome otkrivene rano, LED terapija bi se čak mogla uključiti u ambulantne ili kozmetičke postupke, smanjujući vrijeme oporavka i poboljšavajući kvalitetu života.

Nastavite čitati

Medicina

ČUDO Pacijentica svirala klarinet tijekom zahvata na mozgu

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje ženu koja svira klrinet dok joj liječnici rade operaciju na mozgu.
Foto: Sky News

Ova se metoda liječenja komplikacija nastalih od Parkinsonove bolesti spominje već dugo, ali ovim uspješnim zahvatom konačno je potvrđena njezina učinkovitost

Da, dobro ste pročitali. Naime, pacijentica koja je podvrgnuta operaciji mozga zbog Parkisnsonove bolesti, svirala je klarinet tijekom nedavne operacije na mozgu što je doktorima omogućilo da vide trenutne rezultate svog zahvata.

Radi se o 65-godišnjoj Britanki Denise Bacon, koja je simptome Parkinsonove bolesti počela osjećati davne 2014. godine, a oni su se manifestirali tako što se počela sporije kretati te su joj se krenuli kočiti mišići.

Zbog problema uzrokovanih ovim teškim neurodegenerativnim poremećajem, ona više nije mogla uživati u svojim hobijima, plesanju, plivanju, niti sviranju klarineta. Simptoma koji su joj predstavljali velike probleme u svakodnevici, Denise se htjela riješiti pod svaku cijenu.

Kako piše Sky News, žena je bila podvrgnuta višesatnom zahvatu duboke stimulacije mozga (DBS), kirurškom zahvatu koji služi za lociranje impulsa koji uzrokuju simptome Parkinsonove bolesti i blokiranje istih. Radi se o postavljanju tanke, izolirane žice (koja se naziva i elektroda) duboko u mozak.

Uređaj šalje električne signale u područje mozga koje kontrolira kretanje. Stimulacija ovog područja mozga pomaže poboljšati radnje čovjeka i smanjiti diskinezije koje uzrokuje Parkinsonova bolest.

Britanka je svirala klarinet u East Grinstead Concert Bandu, odustala je od svoje glazbene karijere prije pet godina kada su je u tome počeli sprečavati sve jači simptomi bolesti.

Prije početka zahvata Bacon je primila lokalnu anesteziju te cijelo vrijeme tokom trajanja operacije bila budna, a poboljšanja u pokretima nakon uvođenja elektoda u mozak nastupila su momentalno.

– Sjećam se da sam desnu ruku mogla pomicati puno lakše nakon što je primijenjena stimulacija, a to je poboljšalo moju sposobnost sviranja klarineta, čime sam bila oduševljena. Već osjećam poboljšanja u hodanju i jedva čekam vratiti se u bazen i na plesni podij kako bih vidjela jesu li se moje sposobnosti tamo poboljšale – poručila je oduševljeno pacijentica.

Keyoumars Ashkan, neurokirurg koji je izveo operaciju, opisao je kako su se pokreti ruku pacijenitice momentalno popravili.

– Rupe veličine polovice kovanice napravljene su u Deniseinoj lubanji nakon što je okvir s preciznim koordinatama postavljen na Deniseinu glavu, djelujući kao satelitska navigacija koja nas vodi do ispravnih položaja u mozgu za implantaciju electrode – objasnio je Ashkan.

– Nakon što su elektrode bile postavljene na lijevoj strani Deniseinog mozga, struja je uključena i odmah je uočeno poboljšanje pokreta ruku na desnoj strani. Isto se dogodilo i na lijevoj strani kada smo joj ugradili elektrode na desnu stranu mozga – ispričao je.

– Kao strastvenoj klarinetistici, Denise je predloženo da donese svoj klarinet u operacijsku salu kako bi se vidjelo hoće li postupak poboljšati njezinu sposobnost sviranja, što je bio jedan od Deniseinih glavnih ciljeva za operaciju. Bili smo oduševljeni što smo vidjeli trenutno poboljšanje pokreta ruku, a time i njezine sposobnosti sviranja, nakon što je stimulacija isporučena u mozak – kazao je neurokirurg zaslužan za čudesni oporavak pacijentice s Parkinsonovom bolešću.

Ova se metoda liječenja komplikacija nastalih od Parkinsonove bolesti spominje već dugo, ali ovim uspješnim zahvatom konačno je potvrđena njezina učinkovitost.

Nastavite čitati

Medicina

Neka cjepiva protiv koravirusa mogu pomoći u borbi protiv raka

Objavljeno

/

Foro: arhiva

Ako se učinkovitost ove terapije potvrdi i u nadolazećim studijama, mogli bi dobiti djelotvorno cjepivo protiv raka

Pandemija koronavirusa zaustavila je vrijeme u svijetu od početka 2020. godine, pa sve do sredine 2023. godine. U medicinski sustav pušteno je nekoliko vrsta cjepiva korištenih u borbi protiv ove opasne virusne bolesti. Prema novoj studiji, jedno od cjepiva može pomoći pri suzbijanjanju raka, piše ScienceAlert.

Naime, znanstvenici Sveučilišta u Floridi i Centara za rak MD Anderson Sveučilišta u Teksasu tvrde kako mRNA cjepivo, koje je bilo jedna od najučinkovitijih zaštita od zaraze covidom, može potaknuti imunološki sustav čovjeka da ubija tumorske stanice.

Kada su smišljali koje cjepivo dati onkološkim bolesnicima kao zaštitu od covida, te vidjevši da imunološki sustav onkoloških pacijenata iznenađujuće dobro reagira na mRNA cjepiva kao što su Pfizer i Moderna, koji su napravljeni od inhibitora kroničnih kontrolnih točaka, znanstvenici su odlučili napraviti studiju.

Pri proučavanju ishoda bolesti 1000 pacijenata s rakom pluća ili melanomom u naprednom stadiju, uviđeni su zanimljivi rezultati. Otkriveno je da su pacijenti koji su liječeni sa spomenutim cjepivima imali više šanse da prežive od onih pacijenata koji su cijepljeni s drugim vrstama cjepiva protiv koronavirusa.

To je tako jer se tretman s inhibitorima kroničnih kontrolnih točaka koristi u imunoterapiji. On radi tako što blokira proteine što ih prozivode tumorske stanice te potiče imunološki sustav da se nastavi boriti protiv karcinoma.

Onkološki bolesnici čije tijelo inače ne reagira dobro na imunološke terapije, također su imali dobar imunološki odgovor što je rezultiralo time da je pet puta više pacijenata preživjelo u iduće tri godine.

Kako bi uspjeli dokučiti vezu između preživljavanja rakom pogođenih pacijenata i mRNA cjepiva, dio studije proveden je na životinjama.

Ispitavanjem je otkriveno da mRNA cjepiva djeluju poput alarma koji pokreće imunološki sustav navodeći ga da prepozna i uništi stanice raka. To se događa jer kombinacija cjepiva i inhibitora kroničnih kontrolnih točaka u potpunosti jača imunološki sustav za borbu protiv tumorskih stanica što dovodi do njihovog uništavanja.

Ako se učinkovitost ove terapije potvrdi i u nadolazećim studijama, mogli bi dobiti djelotvorno cjepivo protiv raka koje će oboljelima produžiti život, ako ne i izliječiti ih. 

Nastavite čitati

U trendu