Connect with us

Osobe s invaliditetom

‘Malim koracima do uspjeha’ djece s teškoćama

Objavljeno

/

Četvero mladih osoba sjedi oko stola i sudjeluje u zajedničkoj likovnoj aktivnosti. Na bijelom papiru većih dimenzija crtaju i boje motive riba, valova i kapljica u raznim bojama. Atmosfera je opuštena i kreativna, a prostor je jednostavno uređen s kuhinjskim i radioničkim elementima. Aktivnost potiče razvoj kreativnosti i socijalnih vještina kod djece i mladih s teškoćama.
Foto: Hrvatska zajednica inovatora

Djeca i mladi svojim inovativnim idejama mogu biti pokretači promjena u društvu. Njihovu kreativnost i inovativnost Hrvatska zajednica inovatora potiče programima ‘Arhimed academia’ i ‘Tehničke inovacije i mladi’. S istim ciljem provodi se i program ‘Malim koracima do uspjeha’, koji je namijenjen djeci i mladima s teškoćama u razvoju, ali i nekim drugim ranjivim skupinama

Poslušaj članak

– Program ‘Malim koracima do uspjeha’ financiran je kroz javni natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Ovim programom obraćamo se osnovnim školama te centrima za odgoj i obrazovanje osoba s teškoćama u razvoju u gradu Zagrebu i Hrvatskoj. Već desetak godina dio programa namijenjen manjinama provodi se u kampu za romsku nacionalnu manjinu koji se organizira svake godine na Sljemenu, a sufinanciran je od strane jedne američke zaklade te je Hrvatska zajednica inovatora partner – objasnila je zamjenica glavnog tajnika Hrvatske zajednice inovatora Silvana Svilar.

U sklopu programa ‘Malim koracima do uspjeha’ provode se radionice za djecu i mlade s teškoćama u razvoju te predavanja i radionice za stručne suradnike i učitelje u razrednoj i predmetnoj nastavi u osnovnoj školi, kao i za edukacijske rehabilitatore u centrima za odgoj i obrazovanje djece i mladih s većim teškoćama u razvoju te u centrima za rehabilitaciju. Radionice traju po dva školska sata, a u grupi je od 10 do 15 polaznika i svakom se polazniku posvećuje pažnja.

Na interaktivnim predavanjima zna biti i do 30 stručnjaka. Dugogodišnja voditeljica radionica je mentorica – učiteljica likovne kulture i likovna terapeutkinja s više od 25 godina neposrednog rada u odgoju i obrazovanju djece s poteškoćama u razvoju u Centru za autizam Zagreb. Ona ujedno održava i predavanja za stručnjake u sustavu odgoja i obrazovanja.

Na predavanjima se provodi stručna edukacija o različitim pristupima i metodama u odgoju i obrazovanju učenika s poteškoćama u razvoju pomoću likovnih aktivnosti. Jedna od takvih edukacija učitelja održana je 16. ožujka 2022. u OŠ Petra Studenca Kanfanar u Rovinju.

Edukacija se sastojala od predavanja s PowerPoint prezentacijom i vođene likovne radionice radi osnaživanja kompetencija učitelja za svakodnevni rad s učenicima u suvremenim inkluzivnim uvjetima, koji nastoje ravnopravno uključiti sve učenike i učenice u aktivno i što kvalitetnije sudjelovanje u nastavnim procesima.

Naglasak se uvijek stavlja na poticanje, potporu i pomoć učenicima pri likovnim procesima u kojima je pomoću likovnih materijala, pribora i tehničkih postupaka te neverbalne komunikacije omogućeno istovremeno sudjelovanje svih učenika, tako da rad može privući njihov interes i razvijati njihove potencijale. Radionica je zorno predočila učiteljima kako mogu organizirati aktivan rad učenika pomoću vođenih vježbi i zadataka, prilagođujući se različitim interesima i razinama funkcioniranja učenika.

Tako je bila održana i radionica za korisnike Centra za rehabilitaciju u Čakovcu, a nedavno i predavanje za djelatnike u području rehabilitacije u Centru Tomislav Špoljar u Varaždinu. Interesa ima, a s obzirom na velik broj djece s teškoćama – dijagnosticiranima, kao i onih bez dijagnoze u redovitome sustavu – trebala bi postojati i veća potpora zajednice koja bi omogućila njihov veći napredak, a ne samo osnovnu skrb bez inkluzijskih programa i potrebnih stručnjaka.

– S djecom i mladima s teškoćama u razvoju Ivana Ježić najčešće vodi radionice vezane za likovni izražaj, koji nije ovisan ni o verbalnim vještinama ni o visokoj kognitivnoj razini. Pokazalo se da su djeca na takvim radionicama aktivna, opuštenija, slobodnija. Kroz likovni izražaj potiče se njihova motorika ruku i koncentracija. U likovnom izražaju djeca slobodno biraju boje, a često koriste jake boje koje očito nešto potiču kod njih – pojasnila je Svilar.

Naglasila je da sva djeca pokazuju veliki interes za programe Hrvatske zajednice inovatora, pa tako i djeca s poteškoćama u razvoju za radionice u sklopu programa ‘Malim koracima do uspjeha’ te po završetku jedne radionice s nestrpljenjem očekuju sljedeću.

– U šest mjeseci ove godine Hrvatska zajednica inovatora organizirala je 23 radionice u sklopu tri programa. Imali smo oko 900 polaznika. Što se tiče samo programa ‘Malim koracima do uspjeha’, kroz njega je prošlo zajedno stotinjak stručnjaka i osoba s teškoćama u razvoju – rekla je Svilar. Najavila je da će se 11. kolovoza na Sljemenu održati dvije radionice u sklopu programa u kampu za djecu romske nacionalne manjine.

O svom radu u radionicama s djecom s teškoćama u razvoju govorila je Ivana Ježić. Polaznici radionica likovno se izražavaju na različite teme, a najbitnije je da, bez obzira na teškoće u razvoju, svi budu uključeni u likovni izražaj te tako kreativno provedu vrijeme.

– Neke teme vezane su za godišnja doba, događaje ili ono što djeca vole. Uvijek dolazimo s idejom što ćemo raditi, ali gledamo kako dijete ili mlada osoba reagira. U radionici se najčešće nalaze polaznici na različitim razinama funkcioniranja te predviđene vježbe trebaju obuhvaćati i one koji se samo igraju likovnim materijalima, one koji prihvaćaju vodstvo i mogu raditi složenije vježbe, a neki vole i predloške prema kojima lakše započinju rad. Tako mogu upoznati i umjetnička djela pa su im često zanimljivi primjeri u prospektima, katalozima muzeja, knjigama iz povijesti umjetnosti te ih zajedno listamo i odabiremo što će tim polaznicima biti poticaj za rad. Djeca s teškoćama u razvoju na individualan način pristupaju svakoj temi i ako, primjerice, desetero djece prema umjetničkom djelu radi svoj rad, svaki rad će biti drugačiji. Za mlade ljude Udruge za autizam Zagreb s različitim teškoćama u razvoju u stambenoj zajednici u Novom Jelkovcu, kao i u drugoj u Mostarima u Moslavini, puno znači da se za njih organiziraju kreativne radionice. Kad voditelji upoznaju polaznike radionica, odnosno korisnike programa, prilagođavaju im zadatke tako da oni napreduju i motorički, i kognitivno, i emocionalno. Osobno zadovoljstvo i priznanje okoline pomažu im i u osobnome osjećaju uspješnosti, kao i u društvenoj destigmatizaciji. Uz mnoge radionice za djecu s teškoćama u razvoju održala sam i više inkluzivnih radionica, gdje su bila školska djeca redovnog razvoja i djeca s poteškoćama u razvoju. Takve radionice su više puta održane u Knjižnicama grada Zagreba, ali i drugdje – ispričala je Ježić.

Naglasila je da na likovni rad gotovo sva djeca reagiraju pozitivno – to ih odvede u jedan svijet gdje nemaju teškoća u razvoju, gdje se osjećaju slobodno i mogu se izraziti. Spomenula je da je tijekom njezina rada u Centru za autizam nekoliko polaznika osnovnoškolskog programa u početku ispoljavalo agresivno i/ili autoagresivno ponašanje koje je prestalo zahvaljujući interesu za likovno stvaralaštvo.

– Likovno područje bitno je uvijek, a pogotovo u vrijeme izrazite vizualne kulture, gdje su svi opterećeni vizualnim sadržajima, a često postaju i ovisnici o digitalnim programima. Likovno područje iznutra ulazi u svijet djece i ono ih ne opterećuje izvana, ne čini ih ovisnicima, nego im otvara polje gdje oni mogu nešto svoje izraziti, gdje osjete radost, zadovoljstvo. Najvažnije je da osjete radost i zadovoljstvo rada – to im je poticaj za cjelovit razvoj i napredak, kako u likovnome, tako i u drugim područjima. To se vrlo često uspije postići u procesima likovne terapije – pojasnila je Ježić.

Ocijenila je da program ‘Malim koracima do uspjeha’ pridonosi razvoju potencijala djece s teškoćama u razvoju i pozitivno utječe na njih.

– Dobro je da resorno ministarstvo takve programe podržava, a različite bi programe trebao u većoj mjeri podupirati i Grad Zagreb. Često se umjetnički programi i sadržaji formativnih predmeta zapostavljaju na račun informativnih predmeta. Međutim, oni se moraju dopunjavati. Humanistički pristup i kreativni umjetnički pristupi nužni su za cjelovit razvoj djece i mladih – poručila je Ježić.

Osobe s invaliditetom

Forum „To (ni)je moj problem” otvorio razgovor o inkluziji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su četiri sudionika foruma koji sjede na pozornici i razgovaraju tijekom panel-rasprave. Jedna sudionica govori u mikrofon, dok ostali slušaju. Ispred njih nalazi se stol s vodom, a u prvom planu vidi se publika koja prati razgovor.
Foto: Sveučilište u Dubrovniku

Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu

Poslušaj članak

Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku prošlog ponedjeljka održan je forum „To (ni)je moj problem”, u sklopu studentskog projekta Akademska inkluzija. Okupio je poznate osobe, predstavnike institucija i udruga te studente koji su podijelili svoja iskustva o životu, obrazovanju i karijeri uz različite poteškoće.

Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu.

Poseban dio foruma bio je posvećen ulozi institucija i udruga u stvaranju inkluzivnijeg društva. O preprekama u studiranju razgovarali su i studenti iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zadra, ističući važnost razumijevanja, podrške i jednakih mogućnosti.

Jelena Bupić, voditeljica Ureda za inkluzivnost i psihološku podršku Sveučilišta u Dubrovniku, naglasila je kako su osobna svjedočanstva važna za podizanje svijesti i pokazivanje da se s poteškoćama moguće nositi na različite načine.

Televizijski voditelj Aleksandar Stanković govorio je o svojoj borbi s depresijom te istaknuo važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Sudionica Samanta Slana također je naglasila kako osobe s poteškoćama ne traže poseban tretman, već razumijevanje i empatiju.

Forum je središnji dio projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa studentima Odjela za konzervaciju i restauraciju. Cilj projekta je pružiti podršku studentima s invaliditetom i potaknuti otvoreniji razgovor o inkluziji.

U sklopu projekta održat će se i dvije javne tribine u Caffe Baru Promenada. Prva, 23. studenoga, bavit će se životom s invaliditetom u Dubrovniku, a druga, 7. prosinca, odgojem djece s poteškoćama u razvoju.

Voditelj projekta Bruno Dedo istaknuo je kako je važno otvoreno govoriti o poteškoćama jer se tako lakše razvija međusobno razumijevanje. Upravo je to i glavna poruka projekta – potaknuti empatiju, smanjiti predrasude i pokazati da inkluzija počinje razumijevanjem drugih.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

 Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje ženu s invaliditetom koja koristi invalidska kolica i radi na prijenosnom računalu za uredskim stolom. Odjevena je u poslovnu odjeću, nosi naočale i usredotočena je na posao. Prikazana je u svijetlom, modernom i urednom radnom prostoru. Fotografija prikazuje važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, njihove samostalnosti i jednakih mogućnosti za zapošljavanje.
Foto: Pexels

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini

Poslušaj članak

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.

Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.

Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.

Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.

Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.

Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je muškarac odjeven u plavo odijelo i košulju, koji sjedi u uredskom prostoru za radnim stolom. U pozadini se nalaze računalo, uredski pribor, dokumenti i oglasna ploča s obavijestima. Fotografija prikazuje uredno i profesionalno radno okruženje.
Foto: Arhiva

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja

Poslušaj članak

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.

Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.

U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.

Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.

Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.

Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.

U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu