U Hrvatskoj ne postoje studentski domovi za osobe s invaliditetom kao ni za djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika. Zato bi za dio njih trebalo prenamijeniti Dom željezničara u Splitu

Poslušaj članak

Andrija Lipanović, predsjednik Udruge Vjeruj i djeluj apelirao je na Vladu RH kako bi se ovaj zapušteni objekt u splitskom predjelu Ravne njive dodijelio osobama s invaliditetom.

– Čuo sam ministra Branka Bačića kako ovaj Dom žele prenamijeniti priuštivom stanovanju, to je totalna glupost. U Domu željezničara bi se trebali smjestiti učenici i studenti s invaliditetom te osobe s invaliditetom koje ostaju bez odgovarajuće skrbi, posebice nakon smrti roditelja ili skrbnika – kaže Lipanović.

Apel Udruge u ime svih osoba s invaliditetom uputio je čak i premijeru Plenkoviću.

– Pisali smo Vladi RH, tražio sam hitan sastanak zbog izjave ministra Bačića da bi volio tu napraviti priuštive stanove. Zgradu bi trebalo iskoristiti za osobe s invaliditetom, a priuštive stanove neka grade na drugom mjestu – poručuje.

Na taj bi se način riješio smještaj dijela osoba s invaliditetom u Splitu. U ovom gradu živi više od 29 tisuća osoba s invaliditetom, dok je 80 tisuća osoba s invaliditetom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Po njegovim riječima Dom željezničara prilagođen je osobama s invaliditetom, ima pet katova, opremljen je liftom, kuhinjom, menzom. Nekad su tu bile i ordinacije za zaposlene ljude sa željeznice. 

– Bilo bi dobro kad bi dva kata bila za studente s invaliditetom, dva za osobe i djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika, a u Domu bi se mogao otvoriti i rehabilitacijski centar i sala tako da bude sve na jednom mjestu – predlaže Lipanović.

Projekt bi, osim rješavanja važnog socijalnog pitanja, otvorio i nova radna mjesta. Lipanović je svjestan da je pred njima dug put.

– Za realizaciju je potrebno riješiti i imovinsko-pravne odnose s vlasnikom (HŽ Infrastruktura) te uključiti državu, Županiju i Grad Split, uz mogućnost korištenja EU sredstava. Udruga predlaže izradu studije izvedivosti i pokretanje institucionalnih koraka kako bi se projekt realizirao. Naglašavamo njegovu važnost za razvoj inkluzivne i socijalno osjetljive zajednice – ističe Lipanović.

Nakon što je uputio apel Vladi RH, Lipanović očekuje poziv na sastanak u Zagrebu kako bi najviše državne dužnosnike upoznao s idejom o prenamjeni objekta.

– Nadamo se da će ovaj naš apel biti koristan, mi nećemo stati sa zahtjevima jer osobe s invaliditetom zaslužuju bolje uvjete – zaključuje Lipanović.

Vjerujmo da će ovaj zahtjev naići na razumijevanje državnog vrha i predstavnika lokalne vlasti kako bi zapušteni objekt nakon niza godina konačno imao pravu namjenu. Osobe s invaliditetom to itekako zaslužuju.

U Šibeniku je 25. ožujka 2026. godine održan okrugli stol na temu ‘Zapošljavanje uz podršku – izazovi, mogućnosti i primjeri dobre prakse’, u organizaciji Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnim uredom Šibenik

Poslušaj članak

Okrugli stol održan je u sklopu trogodišnjeg programa ‘Širenje mreže socijalnih usluga i povećanja kvalitete života osoba sa invaliditetom u Šibensko-kninskoj županiji’, financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s ciljem jačanja međusektorske suradnje i promicanja učinkovitih modela zapošljavanja osoba iz ranjivih skupina.

Partneri na spomenutom programu su Hrvatski zavod za socijalni rad, Hrvatski zavod za zapošljavanje PU Šibenik, Grad Šibenik i Grad Vodice.

Tijekom okruglog stola predstavljeni su ključni elementi zapošljavanja uz podršku, uključujući individualizirani pristup korisnicima, važnost kontinuirane stručne podrške te ulogu poslodavaca i institucija u stvaranju inkluzivnog tržišta rada. Poseban naglasak stavljen je na konkretne mjere i poticaje za zapošljavanje, kao i na razmjenu iskustava iz prakse.

Sudionici su imali priliku čuti primjere dobre prakse, iskustva poslodavaca te osobna iskustva korisnika programa, koja potvrđuju kako zapošljavanje uz podršku doprinosi većoj socijalnoj uključenosti, kvaliteti života i održivom zapošljavanju osoba u nepovoljnom položaju.

Posebno je istaknuta važnost međusobne suradnje poslodavaca, javnih institucija i pružatelja socijalnih usluga kako bi se doprinijelo razbijanju predrasuda i potaknulo stvaranje inkluzivnijeg tržišta rada, s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Kao zajednički zaključak naglašeno je i kako značajnu ulogu u tom procesu trebaju imati tijela lokalne samouprave, kroz aktivnu podršku programima zapošljavanja uz podršku.

Izvor: Centar za socijalnu inkluziju Šibenik

Vjerujemo da je moguće graditi društvo u kojem nitko ne mora živjeti bez doma, ali za to je potrebna kontinuirana suradnja svih – institucija, organizacija i zajednice, poručila je Helena Babić

Poslušaj članak

Udruga AjA iz Pule usmjerena je na razvoj i širenje usluga u zajednici za osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, s posebnim fokusom na osobe koje su iskusile beskućništvo.

Temeljni cilj udruge je osigurati trajna i dostojanstvena stambena rješenja te razvijati sustav podrške koji ljudima omogućuje ponovno uključivanje u zajednicu.

Poseban naglasak stavlja se na promjenu pristupa beskućništvu – od privremenih rješenja prema modelima trajnog stanovanja i individualne podrške. Uz programe stanovanja, udruga razvija mobilne timove podrške, organizirano stanovanje i zagovaračke aktivnosti koje promiču pravo na adekvatno stanovanje kao temeljno ljudsko pravo.

– Naš cilj nije samo pružiti krov nad glavom, već ljudima omogućiti stabilnost, sigurnost i priliku za novi početak kroz trajna stambena rješenja i kontinuiranu podršku – istaknula je predsjednica udruge Helena Babić.

Dosadašnji rezultati potvrđuju učinkovitost modela ‘Stanovanje prvo’, koji donosi konkretne i vidljive promjene u životima ljudi. Kroz ovaj program u Puli je za četiri osobe koje su prethodno živjele u beskućništvu osiguran trajni smještaj. Uz to, kroz program organiziranog stanovanja osigurana je stambena podrška za još deset osoba.

Paralelno s tim, mobilni tim udruge trenutno pruža podršku za više od 70 osoba koje žive u beskućništvu ili su u riziku od beskućništva. Potrebe na terenu kontinuirano rastu, što dodatno naglašava važnost razvoja novih modela podrške i širenja kapaciteta sustava kako bi se pravovremeno reagiralo na ovaj društveni problem.

Destigmatizacija beskućništva važan je dio djelovanja udruge. U AjA-i naglašavaju kako beskućništvo nije osobni neuspjeh pojedinca, već rezultat kompleksnih društvenih okolnosti poput siromaštva, nedostatka pristupačnog stanovanja i nedovoljne institucionalne podrške.

Zbog toga kontinuirano rade na edukaciji javnosti, promjeni narativa i osvještavanju društva. Kroz kampanje, javne rasprave, stručne skupove i edukativne materijale nastoje potaknuti razumijevanje i empatiju te ohrabriti društvo da osobe u beskućništvu vidi kao ravnopravne članove zajednice.

Udruga je također izradila interdisciplinarne vodiče o beskućništvu namijenjene stručnjacima, institucijama i široj javnosti. Njihova svrha je pružiti znanja i alate za razumijevanje uzroka beskućništva te promovirati suvremene modele poput ‘Stanovanje prvo’.

Vodiči predstavljaju važan korak prema sustavnijem pristupu jer potiču suradnju između sektora socijalne skrbi, zdravstva, lokalne samouprave i organizacija civilnog društva. Dostupni su javnosti putem komunikacijskih kanala Udruge AjA, tijekom javnih predstavljanja te kroz aktivnosti kampanje usmjerene na podizanje svijesti o beskućništvu.

Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju je sve veći broj ljudi u riziku od gubitka doma, dodatno potaknut rastom troškova stanovanja. Problem predstavlja i ograničen broj dostupnih stanova te potreba za stabilnim i dugoročnim financiranjem socijalnih programa. Za održivost programa nužno je jačati međusektorsku suradnju i razvijati sustavna rješenja koja dugoročno smanjuju rizik od beskućništva.

Suradnja s institucijama ključna je za uspješnu provedbu programa. Udruga AjA surađuje s lokalnom i regionalnom samoupravom, nadležnim ministarstvima te brojnim organizacijama civilnog društva, što omogućuje razvoj novih modela socijalnih usluga i pružanje sveobuhvatne podrške osobama u posebno ranjivim životnim situacijama.

– Vjerujemo da je moguće graditi društvo u kojem nitko ne mora živjeti bez doma, ali za to je potrebna kontinuirana suradnja svih – institucija, organizacija i zajednice – poručila je Helena Babić.

Dugoročni ciljevi udruge uključuju daljnje širenje programa ‘Stanovanje prvo’, povećanje broja dostupnih stambenih jedinica te jačanje mobilnih timova podrške. Također planiraju nastaviti s edukacijom stručnjaka i javnosti te zagovarati razvoj politika koje će beskućništvo rješavati sustavno i dugoročno.