in MREŽA
Biti roditelj s invaliditetom – istina ili mit
Sintagmu biti roditelj s invaliditetom teško da mogu zamisliti oni koji to nisu. Brojni su pojedinci koji će reći da se netko tko i sam treba pomoć u svakodnevnim životnim aktivnostima, ne može na primjeren i prihvatljiv način brinuti o djetetu
Poslušaj članak
I ne samo to, u očima svijeta samo na papiru imamo pravo na partnerstvo i seksualnost jer kako će žena s invaliditetom ‘opteretiti’ svoga supruga da se uz brigu o njoj brine i o još jednom članu obitelji. Zamislite kakva strahota! Zato je uvijek lakše sve gurnuti pod tepih i dobro utabati kako ne bi iznenada iskočilo i prestrašilo nas kao čudovište iz ormara.
Prije svega, pitam se u kakvom mi to svijetu živimo kada je ravnopravno sudjelovanje i majke i oca u odgoju djeteta još uvijek problem. Ne pomažu li očevi i danas u svakodnevnim potrebama svoje obitelji? Ili je pomoć rezervirana samo za majke s invaliditetom koje su bezosjećajno sav teret odgovornosti i brige natovarile na leđa svojih supružnika? Nadam se da je mišljenje koje podržava ovaj stav ipak u manjini te da su vas skladne obitelji, čiji su nositelji osobe s invaliditetom, barem navele da promislite prije nego što osudite.
Nadalje, valja definirati što za nekog znači primjeren ili prihvatljiv odgoj, odnosno briga o djetetu. Iskreno, sumnjam da će tom malom biću koje potpuno ovisi o roditeljima biti bitno na koji će ga način majka ili otac s invaliditetom presvući, nahraniti ili spustiti u krevetić. Iznad svega važno je da ne bude gladno, da mu bude toplo, čisto i zabavno. Stoga shvatite da su roditelji s invaliditetom spremni preuzeti odgovornost kao i sve potencijalne prilagodbe koje će im olakšati zadovoljavanje ranije navedenih fizioloških potreba svoga djeteta. Onoga trenutka kad se odluče na ovaj hrabar, izazovan, ali u isto vrijeme, vjerujem najljepši pothvat roditeljstva, svakodnevno će pronalaziti načine kako usavršiti svoje tehnike.
Iako nisam roditelj, smatram da je jedna od najvažnijih tehnika ipak ljubav, posvećenost i provođenje kvalitetnog vremena u igri sa svojom djecom. Ako je tome zaista tako, brojni su roditelji današnjice koji nemaju invaliditet u tom slučaju u problemu. Pod izgovorom nedostatka vremena, užurbanog načina života, prezaposlenosti ili drugih briga, zapostavljaju svoje najmlađe iako imaju sve moguće tjelesne i psihičke predispozicije da to promijenite. A ja vas pitam, čiji je, u tom slučaju, invaliditet veći?
Nastavno na ovu temu ne mogu da se ne osvrnem na veliki broj disfunkcionalnih obitelji u kojima, iako ne postoji dijagnosticirano stanje ili invaliditet roditelja, ono je ipak mnogo više izraženo što možemo vidjeti u stravičnim slučajevima iz medija.
Cilj ovog teksta o roditeljstvu nije stvoriti podjele između nas osoba s invaliditetom kao potencijalnih superiornih roditelja koji će svoju ulogu izvršavati ili je izvršavaju s lakoćom i onih koji unatoč svim svojim mogućnostima to ne čine. Cilj ovog teksta je podići razinu svjesnosti o tome da svaki puta kada odlučite otvoriti usta i donijeti svoj sud o načinu odgoja djeteta čiji su majka ili otac s invaliditetom, najprije promislite o odgoju vlastite djece.
Ako ćemo biti potpuno iskreni, niti su svi roditelji s invaliditetom idealni i empatični, niti su svi roditelji bez invaliditeta loši. Važno je, stoga, pronaći balans u kreiranju vlastitog stava o roditeljstvu koje je univerzalno, no načini kako ga obitelji shvaćaju i percipiraju nešto je sasvim individualno.
Zato uvijek imajte na umu da svijet u kojem s djecom razgovaramo o različitostima, potičući ih da kroz igru uče kako pomoći nekome tko je drugačiji i prihvatiti ga takvog kakav jest, svijet je kojeg svi želimo kreirati za budućnost, neovisno radi li se o roditelju sa ili bez invaliditeta.
Stoga, dragi roditelji, odgajajte svoju djecu da postanu dobri, pametni, hrabri, odvažni i razboriti ljudi jer jedino tada možete biti sigurni da ste na pravi način ostvarili ulogu roditeljstva počevši stvarati bolji svijet za našu djecu.
Marijana Maljković/Centar za razvoj vrijednosti
Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.
Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.
Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.
Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.
Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.
U sklopu projekta „Ostani zdrav“ udruga Don Kihot održala je u subotu radionicu za djecu s teškoćama u razvoju
Poslušaj članak
Tijekom radionice korisnici Centra za rehabilitaciju Silver u ugodnom su prirodnom okruženju učili kako četkati i hraniti konje iz ruke, o prehrani drugih životinja na imanju udruge, uz stručno vodstvo jahali su konje te uživali u tjelovježbi i igri.
Ovo je tek jedna od deset edukativnih radionica koje će se provoditi do kraja godine, a radionice će se nastaviti do završetka trogodišnjeg projekta, čija je vrijednost 59.060,19 eura, od čega 55.460,19 eura sufinancira Ministarstvo zdravstva. Hvalevrijedan projekt provodi udruga Don Kihot u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju Silver i Centrom za rehabilitaciju Zagreb.
Predsjednica udruge Don Kihot Marita Mučić pojasnila je da je projekt „Ostani zdrav“ usmjeren na poboljšanje psihosocijalnog i fizičkog zdravlja kroz terapiju pomoću konja. Projektom će biti obuhvaćeno 240 korisnika.
– Uz djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom u projekt ćemo uključiti ovisnike, mlade s poremećajem u ponašanju, djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, a zajedničko im je da boluju od kroničnih bolesti. Kroz projekt smo željeli pomoći skupinama koje imaju više teškoća – rekla je Mučić.
Projekt će se provoditi do kraja ove godine na imanju udruge na adresi Šimunovečka cesta, a iduće godine na novoj lokaciji Goričica, naselju u sustavu Grada Svetog Ivana Zeline.
Uz edukativne radionice i terapijsko jahanje u sklopu projekta preko web-stranica provodit će se kampanja „Čisti u glavi, ostanimo zdravi“, koja je namijenjena široj populaciji, te će se održati info-pultovi u udruzi Don Kihot, Centru za rehabilitaciju Silver i Centru za rehabilitaciju Zagreb.
– Ovakve projekte važno je sufinancirati jer nedostaje sadržaja za ranjive skupine društva. Oni doprinose socijalnoj inkluziji ovih skupina, a naš projekt ne provodi se u zatvorenom, nego u prirodi s konjima, što emocionalno pozitivno utječe na korisnike – zaključila je Mučić.
Među sudionicima radionice bio je 9-godišnji Andrej, koji je već jahao konja. Naglasio je kako je i ovaj put u tome uživao jer se osjećao ugodno i sigurno.
Martina Crnkić, majka 5-godišnje Arijane, ocijenila je da je radionica korisna za djecu s teškoćama u razvoju.
– Naša kćerka ima terapiju s psom u Centru Silver i dobro reagira na njega, pas kod nje ima smirujući učinak. Ovo je prvi susret s konjem – ispričala je majka Martina.
Terapiju pomoću konja pohvalila je Kristina Čalić, čiji sin Filip dva puta tjedno dolazi na jahanje.
– Filip ima Down sindrom, a jahanje je doprinijelo napretku, primjerice poboljšalo je motoriku – rekla je majka Kristina.
U pratnji majke Marine na jahanje dva puta tjedno dolazi i 14-godišnja Tara s poremećajem iz spektra autizma. Kod Tare jahanje doprinosi poboljšanju senzorike i emocionalnoj regulaciji.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
In MetropolaPrije 10 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti