Osobe s invaliditetom
Pravilnik o osobnoj asistenciji pušten u javno savjetovanje
Udruga Sjena je mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države
Poslušaj članak
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je u javno savjetovanje nacrt Pravilnika o komisiji za procjenu potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije, obliku i sadržaju liste procjene potreba korisnika te mjerilima i broju sati usluge osobne asistencije.
Ovaj pravilnik trebao je biti donesen u roku od 60 dana nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o osobnoj asistenciji krajem prošle godine, a sada je napokon objavljen prijedlog teksta. Pravilnik je trenutno u procesu javnog savjetovanja.
Pravilnikom se proširuje krug korisnika usluge osobne asistencije uključivanjem djece mlađe od 18 godina uz kombiniranje korištenja usluge osobnog asistenta i drugih oblika podrške, uključujući uslugu pomoći u kući, pomoćnika u nastavi te status roditelja njegovatelja, njegovatelja ili njegovatelja prema drugim propisima. Povećava se i broj mogućih sati usluge, do 24 sata dnevno svaki dan, ovisno o individualno utvrđenim potrebama korisnika.
Jedna od ključnih novosti, a temeljem upute Ustavnog suda, odnosi se na nova mjerila za procjenu potrebe za uslugom osobne asistencije. Procjena više neće ovisiti samo o vrsti i stupnju oštećenja te učestalosti potrebe, nego i o materijalnim i socijalnim okolnostima u kojima korisnik živi te njegovim individualnim potrebama.
Uvode se tri temeljna mjerila: stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, materijalne i socijalne okolnosti te specifične individualne potrebe korisnika. Ta mjerila valoriziraju se kroz razrađeni bodovni sustav do 1000 bodova, pri čemu se stupanj i vrsta funkcionalnog oštećenja vrednuju do 480 bodova, materijalne i socijalne okolnosti do 400 bodova, a individualne potrebe korisnika do 120 bodova.
– Nikad sustav socijalne skrbi nije imao veća sredstva, veći broj korisnika i veći broj usluga nego posljednjih deset godina za vrijeme ove Vlade. Svjesni smo izazova s kojima se svakodnevno susrećemo, no želim još jednom naglasiti da su prava osoba s invaliditetom naš prioritet. Zakonom o osobnoj asistenciji ta usluga je po prvi put postala zakonski zagarantirano pravo koje se financira iz proračuna Republike Hrvatske, a pravilnik koji donosimo u skladu s Odlukom Ustavnog suda dodatno individualizira uslugu i dodatno je proširuje – istaknuo je ministar Ružić.
Navedena mjerila, koja razmatraju materijalne, socijalne i specifične okolnosti, razrađena su kroz liste procjene potreba i tablicu orijentacijske satnice, koje osiguravaju transparentniju i ujednačeniju procjenu te predstavljaju temelj za određivanje broja sati usluge u svakom pojedinačnom slučaju. Tablica orijentacijske satnice pokazuje uobičajeni raspon mjesečnog broja sati usluge, ovisno o broju bodova koje korisnik ostvari prema pojedinim mjerilima.
Stručna tijela mogu, temeljem procjene, odrediti i veći broj sati od onoga predviđenog u tablici, a konačnu odluku o broju sati donose u svakom pojedinačnom slučaju. Ovisno o korištenju drugih usluga koje se financiraju javnim sredstvima, broj sati usluge osobne asistencije razmjerno se smanjuje za vrijeme u kojem korisnik koristi takve oblike podrške.
Svoj osvrt na prijedlog pravilnika dala je i Udruga Sjena.
– Prijedlog pravilnika o osobnoj asistenciji ponovno otvara pitanje koje bi u uređenom sustavu trebalo biti već odavno riješeno – pišu li se zakoni za ljude ili protiv ljudi. Zakoni i podzakonski akti moraju biti napisani tako da ih građani razumiju. Osoba koja pročita pravilnik mora iz njega moći jasno iščitati koja su njezina prava, kako ih ostvaruje i što može očekivati od sustava. U ovom slučaju to nije tako – ističu iz udruge.
Umjesto jasnog i razumljivog sustava, ‘pred nama je složen model bodovanja, lista i orijentacijskih satnica iz kojih prosječan građanin ne može razumjeti na što ima pravo’, kažu Sjene i upozoravaju da ‘posebno zabrinjava činjenica da pravilnik, iako formalno uvodi individualnu procjenu, u praksi ponovno otvara prostor za ograničavanje prava kroz različite odbitke’, čime se stvara dojam da pravo postoji, ali njegova stvarna dostupnost ostaje upitna.
Dodatni problem je, napominju, što se pravo pokušava svesti na matematičku formulu. Potreba osobe računa se kroz bodove, a zatim se ti bodovi pretvaraju u sate kroz unaprijed određene omjere.
– Ako se već pravo svodi na matematiku, onda bi barem rezultat morao biti jasan i predvidiv. Osoba bi trebala unaprijed znati hoće li ostvariti stvarnu podršku. U ovom slučaju ni to nije moguće, jer se kroz dodatna umanjenja i procjene konačni broj sati ponovno dovodi u pitanje – vele iz udruge.
Ističu da sustav osobne asistencije mora biti postavljen tako da omogućava stvarno, a ne formalno pravo. Mora biti razumljiv, predvidiv i provediv. Sve manje od toga znači da teret i dalje ostaje na obiteljima, a ne na državi koja je to pravo dužna osigurati.
– Zato smo mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države. Dostojanstven život ne smije biti rezultat borbe sa sustavom, nego njegova temeljna obveza – poručili su iz Udruge Sjena.
Savjetovanje o pravilniku nalazi se ovdje i biti će otvoreno 30 dana.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Sjajan uspjeh hrvatskih sportaša na EP u plivanju za gluhe
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
in MREŽAPrije 6 danaUGINZŽ obilježio pet godina rada
-
VijestiPrije 1 danU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
EU kutakPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu