Kultura
ZAGORKINIH 30 Predavanje Ivane Kuhar o najvećoj književnici u Hrvata
Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja
U sklopu ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Centar za ženske studije upriičio je u ponedjeljak, 11. prosinca, online predavanje Ivane Kuhar, više arhivistice Hrvatskog državnog arhiva, pod nazivom ‘Zagorkinih 30: Proslava jubileja i 1931. godina’.
Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja.
Na predavanju je pojašnjeno da je 1931. godina u životu hrvatskih građana, tada stanovnika Kraljevine Jugoslavije, donijela mnoga uzbuđenja u političkom i društvenom smislu, počevši visokim posjetom kraljevskoga para Karađorđević Zagrebu i završivši njihovim posjetom Zagorju, Prigorju i zagrebačkoj okolici u lipnju. Presječena je ubojstvom Milana Šufflayja, potresima i elementarnim nepogodama u zemlji i svijetu.
Zagorka je u 1931. navršila 58 godina. Jutarnji list je detaljno pratio posjet kralja Aleksandra i kraljice Marije Zagrebu, u razdoblju od 25. siječnja do 4. veljače. Zagorka je napravila intervju s kraljicom Marijom. Susrele su se 31. siječnja 1931. u Domaćinskoj školi, pri čemu je Zagorka bila predstavnica ‘Kola domaćica’, a kasnije istog dana susret je ponovno bio u Ženskoj udruzi u Praškoj ulici.
Kraljica Marija je u travnju 1931. u Splitu bila kuma luksuznom trgovačkom parobrodu ‘Kraljica Marija’, a u svibnju je u tom gradu boravila s rođakinjama i sinovima. U rujnu je s prestolonasljednikom Petrom prisustvovala posveti zastave Jadranske straže u Zagrebu.
Inače, Zagorka je karijeru započela 1896. godine, i to anonimnim prilozima listovima ‘Hrvatski branik’ i ‘Posavska Hrvatska’, a krajem te godine ušla je u redakciju ‘Obzora’ kao korektorica, a uskoro i kao novinarka. U ‘Obzoru’ je ostala do 1917. godine, pišući političke reportaže, putopisne crtice, biografske skice, autobiografske bilješke, humoreske, novelete i feljtone. Godine 1903. postala je neformalna glavna urednica lista za vrijeme uhićenja glavnog urednika. Od 1906. do 1907. bila je izvjestiteljica iz zajedničkog Ugarsko-hrvatskog sabora u Budimpešti, a 1909. godine izvjestiteljica iz Beča o Friedjungovom procesu.
U ‘Obzoru’ su joj objavljeni romani ‘Roblje’ i ‘Vlatko Šaretić’, a u ‘Malim novinama’ objavljeni su ‘Tajna krvavog mosta’ i ‘Grička vještica’.
Pred kraj Prvog svjetskog rata prekinula je suradnju s ‘Obzorom’ i prešla je u ‘Jutarnji list’. Pisala je kriminalističke reportaže i feljton roman ‘Crveni ocean’, društvene priloge, priloge za nedjeljni zabavnik, ali sve nepotpisano. Ujedno, feljton roman ‘Gordana’, bogato ilustriran, objavljivan je u pravilnim nastavcima uz dramatične najave nastavaka.
Do 1917. godine ima objavljena još dva romana – ‘Kneginja iz Petrinjske ulice’ i ‘Republikanci’.
Uz sve bavila se i dramaturgijom, tako da je dramatizirana Šenoina ‘Kletva’ za Hrvatsko narodno kazalište i njezina ‘Grička vještica’.
U povodu Zagorkinog 30. jubileja, izvedena je svečana premijera predstave ‘Kći Lotršćaka’, čiji je redatelj Tito Strozzi, a scenarij je napisao Marijan Tepeša. Kao poklon dobila je kraljičinu sliku s potpisom i lovorov vijenac. Predstava je izvedena dva puta 1931. godine, a u Memorijalnom stanu sačuvano je šest lenti povodom tog događaja.
Do 1931. godine za ‘Jutarnji list’ napisala je pet feljton romana: ‘Kći Lotršćaka’, ‘Dvorska kamarila Marije Terezije’, ‘Buntovnik na prijestolju’, ‘Kameni križari’, ‘Suparnica Marije Terezije’. Ujedno je objavila nekoliko feljton romana i u drugim listovima, a javljala se i u pripovjetkama i člancima u više od 20 drugih časopisa.
U 1932. godini Zagorka je i dalje bila urednica ‘Ženskog lista’, ali je živjela u financijskoj neizvjesnosti, a spomenuta je i operacija žuči. Ukinuta joj je objava feljton romana ‘Proročanstvo s Kamenitih vrata’ u ‘Jutarnjem listu’.
Program financijski podupire Grad Zagreb.
Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet
Poslušaj članak
Multimedijska predstava „Prostori prostranstva“ autorice i performerice Josipe Bubaš gostuje 14. i 15. studenoga u Atomskom skloništu KUC-a Travno. Subotnja izvedba počinje u 20 sati, a nedjeljna matineja u 11 sati. Nakon nedjeljne izvedbe publika će moći sudjelovati u kratkom razgovoru o predstavi i temama koje otvara. Ulaz je slobodan.
Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet. Kroz četiri različita prostora i perspektive otvara pitanja o tome što stvaramo, što ostavljamo iza sebe i kako se naš svakodnevni život odražava na prostor u kojem živimo i djelujemo.
Posebnost izvedbe bit će i „Hrana za atomsko sklonište“, koju će tijekom performansa pripremiti novinarka i gastro stručnjakinja Željka Klemenčić.
Koncept, tekst i izvedbu potpisuje Josipa Bubaš, dok su za video, zvuk i vizuale zaslužni Tomislav Čuveljak, a za dramaturško i koreografsko oblikovanje Alexandra Madsen. U predstavi se koriste i ulomci romana „Hodanje“ Thomasa Bernharda.
Nakon gostovanja u KUC-u Travno, „Prostori prostranstva“ 19. studenoga stižu i na pozornicu HNK-a Varaždin.
Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira
Poslušaj članak
Nakon što su u prethodnim filmovima spašavali svijet od raznih prijetnji, riječki Tajni agenti 010 okreću se nešto osobnijoj misiji. U šestom nastavku serijala, naslovljenom „Devet i pol dejtova“, špijunske avanture zamjenjuju ljubavne zavrzlame, zavođenje i potraga za partnerom, uz prepoznatljivu dozu humora.
Ideja za promjenu teme rodila se tijekom glumačkih vježbi. Glumcima je, kako objašnjava voditelj projekta i redatelj Denis Pilepić Pille, dosadilo spašavati svijet pa su poželjeli nešto novo. U šali su predložili pornografski film, a nakon početnog nesporazuma s redateljem dogovor je ipak pao na erotsku komediju.
Tako je nastao „Devet i pol dejtova“, film koji se poigrava poznatim naslovom „Devet i pol tjedana“, ali donosi sasvim drukčiju priču. Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira. U pozadini se, naime, odvija i potraga za nestalim dokumentima čije mjesto skrivanja ostaje tajna.
Članovi Tajnog agenta 010 mladi su glumci s invaliditetom okupljeni oko riječke Udruge Spirit. Svoje likove godinama grade na vlastitim osobnostima, improvizaciji i humoru, a novim filmom otvaraju i temu seksualnosti, privlačnosti i partnerskih odnosa. Riječ je o područjima koja su često opterećena predrasudama, ali i svakodnevnim preprekama.
Kako ističe Pilepić, želja za upoznavanjem i ljubavnim životom ne razlikuje se od želja drugih mladih ljudi, no osobama s invaliditetom put do susreta i veza često je znatno složeniji. Izlasci nerijetko zahtijevaju organizaciju podrške, a pratnja roditelja ili asistenta može dodatno otežati spontano upoznavanje. Tome treba pridodati i nedostatak prilika za druženje izvan vlastitih krugova te suočavanje s tuđim predrasudama i vlastitim nesigurnostima. Upravo su o tim iskustvima odlučili progovoriti kroz komediju.
Agentska se ekipa u međuvremenu sve više širi. U prošlogodišnjem nastavku „Apokalipsa WOW!“ sudjelovalo je dvadesetak osoba s invaliditetom, a gostovali su i Goran Navojec te Denis Brižić. Kroz dosadašnje nastavke pojavila su se i brojna poznata imena, među kojima su Šajeta, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mile Kekin i Enis Bešlagić.
Važan dio serijala oduvijek je bila i glazba. Nakon što su svoje pjesme za prethodne filmove ustupili Gustafi, Metak, Darko Rundek i drugi izvođači, ovoga puta izbor je pao na album „Govor tijela“ grupe Boa iz 1983. godine. Autori najavljuju i međunarodne goste iz Londona, Berlina i Finske, uz nekoliko domaćih iznenađenja čija imena zasad ne otkrivaju. Ipak, naglašavaju kako su gosti samo dodatak, dok su glavni adut filma njihovi glumci i njihova prepoznatljiva energija.
Nakon gostovanja u brojnim gradovima, među kojima su Novi Sad, Priština i Kotor, Tajni agenti 010 ponovno stižu pred riječku publiku. Premijera novog filma dio je programa Sixxx pack, dvodnevnog događanja tijekom kojeg će biti prikazano svih šest nastavaka serijala. Program je namijenjen i publici koja dosad nije imala priliku upoznati agente, ali i onima koji žele ponovno pogledati njihove dosadašnje avanture.
Sixxx pack održat će se 16. i 17. studenoga u HKD-u na Sušaku, a oba dana program počinje u 19 sati. Nakon riječkog predstavljanja Tajne agente 010 očekuju i gostovanja u Zagrebu i Karlovcu.
Ulaz je slobodan, uz mogućnost donacije prema želji posjetitelja. Rezervacije mjesta dostupne su na www.spirit-ri.hr.
Dio atmosfere s glumačkih vježbi i najave novog filma može se pogledati na YouTube kanalu Tajni agent 010.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba
Poslušaj članak
U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.
Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.
Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.
Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.
U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.
Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.
Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.
Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.
Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.
Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.
Tko su Purger i Purgerica?
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
Projekt 3P III pružio pomoć za 132 osobe
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji