Znanost
STUDIJA DOKAZALA Vegetarijanci rjeđe obolijevaju od raka
Hranjenje cjelovitim žitaricama, mahunarkama i voćem, kao i manja konzumacija crvenog mesa, može uvelike smanjiti rizik obolijevanja od raka
Poslušaj članak
Iako živimo u 21. stoljeću, za neke ljude vegetarijanci su još uvijek ‘čudna pojava’, pa su prema njima često upućena pitanja poput ‘kako možeš živjeti bez mesa’, ‘ostaneš li gladan’ ili ‘kako unosiš dovoljno proteina’. Međutim, mnogi ne znaju da je vegetarijanska prehrana izuzetno zdrava, a ljudi koji je konzumiraju imaju manji rizik da obole od nekih vrsta karcinoma.
Kako piše Sky News, istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu proveli su novu studiju koja je pokazala da vegetarijanci imaju 21% manju šansu od raka gušterače, 28% manji rizik od raka bubrega te 31% manji rizik od multiplog mijeloma, jedne vrste raka krvi.
S druge strane, studija je pokazala da ljudi koji preferiraju vegetarijansku prehranu imaju dva puta više šanse da dobiju rak jednjaka u usporedbi s ljudima koji jedu meso.
Naime, istraživači tvrde kako bi to moglo biti tako zato što vegetarijanci, s obzirom na to da ne jedu meso, u svoje tijelo ne unose neke krucijalne hranjive tvari. Studija je isto tako pokazala da vegani imaju veći rizik da dobiju karcinom crijeva, nego ljudi koji konzumiraju meso.
Međutim, studija je i otkrila da ljubitelji mesa ipak prednjače u dobivanju više vrsta karcinoma.
Dakle, spomenuto istraživanje uključivalo je više raznih studija napravljenih diljem svijeta, dok je većina ispitanika bila iz SAD-a i Velike Britanije. U studiju je bilo uključeno čak 1,64 milijuna osoba koje jedu meso, 57.016 osoba koji u periodu kad je studija ređena nisu jeli crveno meso, 42.910 osoba koji jedu ribu umjesto mesa te 63.147 vegetarijanaca i 8849 vegana.
Studiju je financirao Svjetski fond za financiranje raka, a znanstvenici s Oxford Population Healtha istraživali su 17 različitih vrsta karcinoma. To je uključivalo rak gastrointestinalnog trakta, pluća, reproduktivnog sustava, mokraćnog sustava i krvi.
Ispitivači su sudionicima dali da ispune upitnik o prehrambenim navikama u proteklih 12 mjeseci, a u obzir su uzeti i drugi čimbenici koji mogu utjecati na rezultate istraživanja.
Istraživanje je pokazalo da vegani imaju puno veći rizik od dobivanja raka debelog crijeva, u odnosu na ljude koji jedu meso. Kako su objasnili to bi moglo biti zato što vegani unose manje kalcija od preporučene doze. Jedan od razloga mogao bi biti i taj što vegani ne piju mlijeko. Oni kroz prehranu unesu 590 miligrama, dok je preporučeni dnevni unos 700 miligrama dnevno.
Studija koja je provedena u Velikoj Britaniji sugerira kako jedna velika čaša mlijeka dnevno smanjuje rizik od raka za 17%. Ali podatak o tome da vegani imaju veći rizik od dobivanja raka crijeva treba uzeti s rezervom, navode znanstvenici, jer je među veganima zabilježeno samo 93 slučaja raka crijeva od ukupne brojke vegana koji su sudjelovali u studiji.
Kad su vegani u pitanju, rezultati nisu pokazali povećan rizik kod ni jedne druge vrste raka u odnosu na ljude koji jedu meso. Kako navodi studija, vegetarijanci također nisu imali manji rizik od raka crijeva u usporedbi s ljudima koji konzumiraju meso. To su znanstvenici okarakterizirali kao anomaliju u studiji, zbog toga što je dokazano da ljudi koji jedu prerađeno i crveno meso imaju veći rizik od razvitka raka.
Ova anomalija se dogodila, smatraju znanstvenici, jer su sudionici koji jedu meso smanjili unos prerađenog mesa.
– Vegetarijanci obično konzumiraju više voća, povrća i vlakana od mesojeda, a ne prerađeno meso, što može doprinijeti smanjenju rizika od nekih vrsta raka. Veći rizik od karcinoma pločastih stanica jednjaka kod vegetarijanaca i raka crijeva kod vegana može biti povezan s nižim unosom određenih hranjivih tvari koje su obilnije u hrani životinjskog podrijetla – istaknula je glavna autorica studije Aurora Perez Cornago.
Znanstvenici tvrde kako su razlike u rizicima više povezane vrstama mesa koje ljudi jedu, te sugeriraju hranjenje s cjelovitim žitaricama, mahunarkama i voćem, kao i manja konzumacija crvenog i prerađenog mesa, može uvelike smanjiti rizik obolijevanja od raka kod ljudi.
Rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života
Poslušaj članak
Postavljanje dijagnoze cerebralne paralize često može biti kompliciran proces jer postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj ovog stanja.
No prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics: Open Science djeca s cerebralnom paralizom na dijagnozu više ne bi trebala čekati duže od 4. godine života, što donedavno nije bio slučaj, a ranija dijagnostika otvara prostor za bržu intervenciju i učinkovitiju rehabilitaciju mališana rođenih s ovim stanjem.
Istraživači iz američke Mreže za praćenje autizma i razvojnih teškoća prevalenciju cerebralne paralize ispitivali su na uzorku od 215 tisuća djece, što je uistinu respektabilna brojka za tako opsežnu studiju.
Otprilike polovica ispitivane djece imala je 8 godina tijekom istraživanja. Druga polovica imala je 4 godine, dakle prvi put u povijesti istraživanja cerebralne paralize stručnjaci su pratili prevalenciju za mlađu dobnu skupinu. Sveukupno, studija je otkrila da je 2,4 djece na 1000 imalo cerebralnu paralizu u dobi od 8 godina, pri čemu je spastična paraliza najčešći podtip. Gotovo 60 posto djece moglo je samostalno hodati.
Istodobno, četverogodišnjaci su imali sličnu prevalenciju od 2,2 na 1000, s većom vjerojatnošću da će dječaci imati dijagnozu cerebralne paralize od djevojčica u toj dobi
– Razumijevanje da se cerebralna paraliza dokumentira u različitim skupinama daje nam nove ciljeve za edukaciju i informiranje o riziku, ne samo za pružatelje usluga već i za rane intervencioniste, edukatore i, što je najvažnije, za njihove obitelji – rekao je Zachary Warren, glavni autor studije.
Tek da podsjetimo, rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života. Budući da je cerebralna paraliza trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, terapija nije usmjerena na izlječenje, već na maksimalno razvijanje djetetovih potencijala i postizanje što veće samostalnosti.
Novinar: Darko Vlahović
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell Press Blue pokazalo je da veći unos proteina nije uvijek bolji: za mnoge odrasle osobe koje nisu osobito tjelesno aktivne manji unos proteina mogao bi pridonijeti zdravijem starenju, pa čak i duljem životu
Poslušaj članak
Nakon analize više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima, znanstvenici su utvrdili da smanjenje unosa proteina može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica i poboljšati njihovo funkcioniranje.
Međutim, koristi ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti pojedinca.
– Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba – rekao je jedan od autora studije Dudley Lamming sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.
– No budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje.
Nekoliko novijih istraživanja provedenih na ljudima pokazalo je da manji unos proteina može pomoći u smanjenju tjelesne težine i udjela masnog tkiva te istodobno poboljšati razinu šećera u krvi.
Metaistraživanje je također pokazalo da prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, aminokiselina od kojih su građeni proteini, može povećati rizik od pretilosti, upala i drugih bolesti povezanih sa starenjem.
Istodobno, druga istraživanja upućuju na to da veći unos proteina, osobito u kombinaciji s redovitom tjelovježbom, može pomoći starijim osobama u smanjenju tjelesne težine i gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.
Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga
Poslušaj članak
Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).
U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.
Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.
Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.
Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.
U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.
Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost.
Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.
Tko su Purger i Purgerica?
Smije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Civilno društvoPrije 7 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 6 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 6 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot