Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga

Poslušaj članak

Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).

U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.

Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.

Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.

Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.

U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.

Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost. 

Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U ovom istraživanju sudjeluje šesto osoba s Down sindromom, pa autori studije vjeruju kako ćemo konačno dobiti pouzdan odgovor zašto je Alzheimer neusporedivo učestaliji kod ‘Downovaca’ negoli u neurotipičnoj populaciji

Poslušaj članak

Ranija znanstvena istraživanja pokazala su da gotovo sve osobe s Down sindromom kasnije u životu mogu razviti Alzheimerovu bolest.

Premda su ta dva stanja genetski povezana, osobe s Down sindromom koje su stekle Alzheimera uglavnom su bile isključene iz kliničkih ispitivanja, no tu nepravdu pokušat će ispraviti nova studija Instituta pri UNT Health Fort Wortha koja, među ostalim, pokušava identificirati biološke markere Down sindroma.

U ovom američkom istraživanju sudjeluje šesto osoba s Down sindromom, pa autori studije vjeruju kako ćemo konačno dobiti pouzdan odgovor zašto je Alzheimer neusporedivo učestaliji kod ‘Downovaca’ negoli u neurotipičnoj populaciji.

Prema dosadašnjim istraživanjima, doživotna incidencija Alzheimerove bolesti kod odraslih s Down sindromom iznosi nevjerojatnih 90 posto. Za razliku od prijašnjih, nova studija će se baviti razumijevanjem krvnih biomarkera Alzheimerove bolesti kod osoba s Down sindromom.

Za sudionike s Down sindromom, studija će uključivati ​​fizičke preglede, neurološke testove, skeniranje mozga i procjene za mjerenje kognitivnih funkcija, pamćenja i kretanja.  

Tek da podsjetimo, znanstveno je dokazano kako je veza između Down sindroma i Alzheimerove bolesti genetske prirode, a ključni razlozi su višak 21. kromosoma, nakupljanje amiloidnih plakova i rani početak simptoma.

Autori nove studije vjeruju kako će njihovo istraživanje rezultirati stvaranjem učinkovite terapije za osobe s ovom vrstom invaliditeta koja ovog trenutka ne postoji.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon

Poslušaj članak

Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.

Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.

Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.

Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.

Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.

Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).

– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.

Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.

– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.

Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.

Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.

Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.

Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.

U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.