Connect with us

in MREŽA

Održana konferencija ‘Jednaki na tržištu rada’

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi dvorana u kojoj se održava panel‑rasprava ili edukativno predavanje. Publika sjedi i prati izlaganje, a s desne strane stoji osoba koja moderira ili predstavlja govornike, pokazujući prema velikom projekcijskom platnu. Na platnu je naslov “Poduzetništvo bez barijera”, uz fotografije i imena šest sudionika te njihove institucije ili poduzeća. Među njima su predstavnici Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Plavog ureda te dvije gluhe poduzetnice koje vode vlastite obrte. Cijela scena djeluje profesionalno i usmjereno na osnaživanje osoba s invaliditetom u području poduzetništva, uz naglasak na pristupačnost i uklanjanje prepreka.
Foto: Karla Čurin

Konferencija je okupila predstavnike institucija, poslodavaca, civilnog društva te same gluhe i nagluhe osobe s ciljem rasprave o izazovima i mogućnostima zapošljavanja na inkluzivnom tržištu rada

Poslušaj članak

U Zagrebu je 28. siječnja 2026. godine održana konferencija ‘Jednaki na tržištu rada’ u organizaciji Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba.

Konferencija je okupila predstavnike institucija, poslodavaca, civilnog društva te same gluhe i nagluhe osobe s ciljem rasprave o izazovima i mogućnostima zapošljavanja na inkluzivnom tržištu rada.

Konferencija je organizirana u sklopu Erasmus+ projekta ‘Taking Matters Into Our Own Hands: Employment and Entrepreneurship’, koji je nastao kao odgovor na ključne prepreke s kojima se mlade gluhe i nagluhe osobe suočavaju pri zapošljavanju.

Među najvećim izazovima istaknuti su stigmatizacija, predrasude i nedovoljna informiranost društva, iz čega proizlaze komunikacijske barijere, dugotrajna nezaposlenost, potplaćenost, zapošljavanje na nižim radnim mjestima u odnosu na razinu obrazovanja te neprilagođenost radnih okruženja.

Konferencija je ujedno označila završetak dvogodišnjeg projekta te predstavila njegove vrijedne rezultate. Polazeći od uvjerenja da je znanje pokretač promjena, projekt je bio usmjeren na razvoj edukativnih materijala i provedbu edukacija.

Posebno se ističu dva online tečaja za samostalno učenje namijenjena gluhim i nagluhim osobama, kao i izrađeni kurikulum i brošura sa smjernicama i preporukama za profesionalno usmjeravanje, zapošljavanje i samozapošljavanje.

Tijekom provedbe projekta, gluhe i nagluhe osobe sudjelovale su u brojnim radionicama i aktivnostima usmjerenima na razvoj karijere i poduzetničkih vještina. Paralelno su i poslodavci, stručnjaci te osobe koje rade s gluhim i nagluhim osobama prošli višednevne edukacije, tijekom kojih su stekli konkretna znanja i preporuke za uspješniju komunikaciju i suradnju.

Konferenciju je otvorila predsjednica Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba Suzana Brezan, koja je u svom pozdravnom govoru istaknula važnost zajedničkog dijaloga i nade u donošenje konkretnih zaključaka koji će doprinijeti razvoju inkluzivnijeg tržišta rada.

Prisutnima su se obratili i Frane Dadić, stručni savjetnik za zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Grada Zagreba, Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zrinka Špoljarić, v.d. ravnateljica Uprave za tržište rada i zapošljavanje pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, te Matej Mišić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.

Voditeljica projekta Katarina Jurilj predstavila je tijek i razvoj projekta – od početne ideje do ostvarenih rezultata – naglašavajući njegovu dugoročnu vrijednost za zajednicu gluhih i nagluhih osoba.

Središnji dio konferencije činila su četiri izlaganja koja su zapošljavanje gluhih i nagluhih osoba sagledala iz različitih perspektiva. Alemka Lončar, direktorica društvenog poduzeća Hedona d.o.o., predstavila je primjer dobre prakse poduzeća koje zapošljava osobe s različitim vrstama invaliditeta.

Nives Gotovac, predsjednica Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, govorila je o zapošljavanju iz perspektive komunikacijskih posrednika, istaknuvši specifičnosti i izazove s kojima se susreću u svom radu.

Inspirativnu osobnu priču podijelila je i Petra Jakopović, uspješna gluha studentica Fakulteta organizacije i informatike, koja je opisala izazove svog obrazovnog puta te naglasila kako se upornost i trud dugoročno isplate.

Snažan dojam na publiku ostavio je i Robert Panijan, koji je govorio o svom životnom putu – od borbe sa zloćudnom bolešću do pokretanja marketinške agencije ‘Webilum’, u kojoj danas zapošljava osobe s invaliditetom.

Zaključni dio konferencije obilježila je panel-rasprava ‘Poduzetništvo bez barijera’, u kojoj su sudjelovali predstavnici institucija i uspješni poduzetnici s invaliditetom. Panelisti su razmijenili iskustva o zapošljavanju, profesionalnoj rehabilitaciji i poduzetništvu, istaknuvši kako upravo suradnja i otvorenost doprinose razbijanju predrasuda.

Posebno su se istaknuli primjeri Karle Čurin, vlasnice kreativnog studija ‘Qurin’, i Mirjane Horvatić, vlasnice zubotehničarskog laboratorija ‘Horvatić’, koje su svojim radom dokazale da su znanje, talent i predanost ključ uspjeha, neovisno o invaliditetu.

Konferenciju je moderirala Ida Prester, čiji je profesionalan i topao pristup dodatno potaknuo otvorenu i dinamičnu raspravu.

Konferencija ‘Jednaki na tržištu rada’ jasno je ukazala na potrebu daljnjeg zajedničkog djelovanja institucija, poslodavaca i civilnog društva u stvaranju pristupačnijeg i pravednijeg tržišta rada.

Poslane poruke, predstavljeni rezultati i osobne priče još su jednom potvrdili da zapošljavanje gluhih i nagluhih osoba nije čin prilagodbe, već ulaganje u znanje, potencijal i društvo bez raznih barijera.

Osobe s invaliditetom

Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pet sudionica panel-rasprave sjedi ispred projekcijskog platna, a na stolovima ispred njih nalaze se mikrofoni.
Foto: Ivana Vranješ

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja

Poslušaj članak

Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.

Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.

– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.

– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.

Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.

– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.

Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.

Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.

– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Besplatni pregledi vida za djecu i mlade

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnik Fondacije OneSight provodi pregled vida djevojčice pomoću posebnog uređaja
Foto: Josipa Krezić

Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, zaklada OneSight osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida

Poslušaj članak

Zaklada OneSight u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti tijekom cijele godine provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba u teškim životnim okolnostima, s posebnim naglaskom na osobe u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, a osobito na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kojima nastoje olakšati pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi.

OneSight EssilorLuxottica Foundation humanitarna je zaklada osnovana s ciljem povećanja dostupnosti pregleda vida i odgovarajuće korekcije vida ljudima koji nemaju jednostavan pristup takvoj skrbi.

Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, Zaklada osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida.

– Već dvije godine projekt provodimo lokalno u suradnji sa SOS Dječjim selima, a ove godine planiramo proširiti aktivnosti na Zagreb, u suradnji sa SOS Zajednicom mladih. Projekt uključuje organizaciju besplatnih pregleda vida za korisnike, kao i osiguravanje besplatnih dioptrijskih naočala, s odgovarajućim dioptrijskim lećama, za sve kojima se na temelju obavljenog pregleda utvrdi potreba za njima. Naša zaklada osigurava volontere, oftalmologe i optometriste te svu potrebnu opremu za provedbu aktivnosti. Sudjelovanje u projektu i svi navedeni proizvodi i usluge za korisnike u potpunosti su besplatni – kazali su.

Raspoloživi kapaciteti im omogućuju uključivanje dodatnog broja korisnika i žele se povezati s ustanovama i organizacijama koje skrbe o osobama u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, osobito o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Aktivnost planiraju održati 21. studenoga na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.

Nastavite čitati

in MREŽA

Osobe s invaliditetom u svijetu podcasta

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Ana Gospočić

Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja

Poslušaj članak

Ustanova URIHO i In Portal održali su u ponedjeljak, 2. studenoga 2026. godine prvu radionicu podcasta u sklopu projekta „Jednaki u eteru – inkluzivna škola podcasta i novih medija”. Radionica je održana u prostorima ustanove URIHO na Kajzerici.

Cilj ovog projekta, a kojeg podržava JANAF, je omogućiti osobama s invaliditetom stjecanje praktičnih znanja i vještina za stvaranje digitalnog sadržaja te potaknuti njihovo aktivno i ravnopravno sudjelovanje u suvremenim medijima.

U svijet podcasta polaznike je uvela Nensi Blažević, predavačica s Fakulteta političkih znanosti, koja ih je kroz zanimljivo, pristupačno i interaktivno predavanje upoznala s osnovama podcasta, njegovim nastankom, razvojem i mogućnostima koje pruža.

Tijekom prvog susreta polaznici su imali priliku saznati što je podcast, kako je nastao i na koji se način danas može stvarati i pratiti. Predavačica im je približila podcast kao oblik digitalne emisije koja može biti razgovor, rasprava ili pričanje zanimljivih priča. Objasnila je kako se podcasti mogu slušati ili gledati putem interneta, u vrijeme i na mjestu koje nam najviše odgovara.

Naglasak je stavljen na činjenicu da svatko može imati svoju priču i da svatko zaslužuje priliku izraziti svoje mišljenje. Podcast nije samo govor pred mikrofonom, već i prostor za razmjenu iskustava, ideja i različitih pogleda na svijet. Jednako je važno znati govoriti, ali i pažljivo slušati druge, postavljati pitanja i nadovezivati se na sugovornikove odgovore.

Kroz razgovor i praktične vježbe polaznici su se upoznali s osnovnim pravilima dobrog podcasta. Naučili su koliko je važno odabrati zanimljivu i jasnu temu, govoriti vlastitim tempom, slušati sugovornika i omogućiti svima koji to žele da sudjeluju u razgovoru. Pritom je istaknuto da nije potrebno govoriti savršeno niti se bojati pogreške jer su najvažniji prirodnost, opuštenost i spremnost na sudjelovanje.

Polaznici su bili aktivni tijekom radionice, predstavili su sebe i podijelili svoja zanimanja, interese i teme o kojima bi voljeli razgovarati.

Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja.

Polaznici su na kraju dobili i mali zadatak za sljedeći susret: odabrati temu o kojoj bi željeli razgovarati, razmisliti zašto im je važna i što bi voljeli saznati od svojih sugovornika.

Predviđeno je da se radionice održavaju jednom mjesečno, a najbolje emisije bit će objavljene na In Portalu.

Iza svakog glasa stoji priča, a svaka priča zaslužuje biti ispričana.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu