Connect with us

Znanost

Multipla skleroza ima dva podtipa?

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Pomoću kombinatorike pregleda mogu se prije uvidjeti promjene, te to može pomoći liječnicima da bolje pogode terapiju za liječenje

Poslušaj članak

Multipla skleroza je kronična progresivna bolest središnjeg živčanog sustava. Kod ove bolesti imunološki sustav napada zaštitni omotač (mijelin) koji prekriva živčana vlakna i uzrokuje probleme u komunikaciji između mozga i ostatka tijela što može dovesti do propadanja živčanih vlakana.

Nova istraživanja koja su proveli znanstvenici s University Collegea u Londonu sugeriraju kako postoje dva podtipa ove opake bolesti, piše ScienceAlert.

U studiji je za analizu podataka iz krvi i mozga 634 pacijenta, korišteno je tzv. strojno učenje. Testirani pacijenti sudjelovali su u dva različita klinička ispitivanja.

Krvne pretrage služile su kako bi se u krvi pacijenata otkrio protein sNfL koji je jedan od glavnih markera koji se pojavi, odnosno povisi, ako je osoba oboljela od neke bolesti središnjeg živčanog sustava kao što je multipla skleroza.

Pregled magnetske rezonance kojem su sudionici bili podvrgnuti, otkrio je da se u različitim dijelovima mozga kriju velika različita oštećenja, ali i druge promjene.

Uspoređivanjem rezultata krvnih testova i testova mozga model strojnog učenja koji može vidjeti ono što ljudima često promakne, uspio je razvrstati pacijente u dva odvojena podtipa.

Oni pacijenti koji su okarakterizirani kao ‘rani sNfL’ pokazali su povišene razine proteina ranije, kao i oštećenje corpus callosuma, strukture koja povezuje lijevu i desnu hemisferu mozga. Kod ovih pacijenata bolest je znatno brže napredovala, točnije, puno brže su se razvile moždane lezije.

Kod pacijenta koji čija je bolest okarakterizirana kao drugi podtip ili ‘kasni sNfL’ bolest je napredovala polako, a manifestirala se kroz smanjenje limbičkog sustava i sive tvari duboko u mozgu. Kod njih je razina sNfL sporije rasla što je dovelo do sporijeg razvoja bolesti.

– Korištenjem modela umjetne inteligencije u kombinaciji s visoko dostupnim krvnim markerom i magnetskom rezonancijom, prvi put smo uspjeli pokazati dva jasna biološka obrasca multiple skleroze. Ovo će pomoći kliničarima da shvate u kojoj se fazi bolesti osoba nalazi i kome je možda potrebno pažljivije praćenje ili ranije, ciljano liječenje – istaknuo je Arman Eshaghi, neuroznanstvenik na UCL-u i suosnivač Queen Square Analyticsa, spin-off tvrtke uključene u istraživanje.

Kod zdravih ljudi proteini neurofilamenti koji služe kao potpora središnjem živčanom sustavu stvaraju se sporo, dok kod ljudi koji obole od MS taj protein odlazi u tijelo velikom brzinom. To je jedan od ključnih signala bolesti središnjeg živčanog sustava.

Znanstvenici tvrde da kombiniranje razina neurofilamenata s drugim podacima, poput MR snimaka, mogu prije uvidjeti promjene, a to može pomoći liječnicima da pogode terapiju te tako uspore razvoj multiple skleroze kod pacijenata.

Ostaje nada da će spomenuta metoda biti potvrđena i u drugim studijama te da će se ta kombinatorika pretraga službeno početi koristiti za ranije razotkrivanje MS te tako dovesti do bržeg i boljeg liječenja bolesti.

Znanost

Izumljene naočale koje bi djelomično mogle vratiti vid slijepima

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje starijeg čovjeka koji na očima ima naočale za vid.
Foto: arhiva

Modificirani virus mozgu šalje uputu za proizvodnju proteina ChrimsonR osjetljivog na svjetlost u ganglijske stanice mrežnice

Poslušaj članak

Danas od neke vrste slabovidnosti boluje 2,2 milijarde ljudi. Čak 43 milijuna ljudi ima potpuni gubitak vida, dok 295 milijuna njih pati od slabovidnosti.

Oftalmolog José-Alain Sahel sa Sveučilišta u Pittsburghu, zajedno sa kolegom znanstvenikom Botond Roska s Instituta za molekularnu i kliničku oftalmologiju, pronašao je moguće rješenje za vraćanje vida osobama s jednom vrstom oštećenja vida, piše ScienceAlert.

Naime, riječ je o eksperimentalnom tretmanu za bolest Retinitis pigmentosa, odnosno skupinu nasljednih poremećaja kod koje dolazi do distrofije mrežnice, djela oka koji detektira svjetlost.

Radi se o terapijskom pristupu koja se daje živčanim stanicama pacijenata koje uspiju opstati, kako bi ponovo mogle reagirati, odnosno percipirati svjetlost.

U testiranju je sudjelovalo više ispitanika, a svaki je pacijent primio injekciju s modificiranim virusom u oko koje mu je bolest više zahvatila. Spomenuti virus mozgu šalje uputu za proizvodnju proteina ChrimsonR osjetljivog na svjetlost u ganglijske stanice mrežnice, živčane stanice koje prenose vizualne signale prema mozgu.

Uz terapiju pacijenti gledaju kroz naočale.  

– Genska terapija kroz naočale dostavlja svjetlosni senzor slijepoj mrežnici, čineći je ponovno osjetljivom na svjetlost. Izumljene naočale pružaju svjetlosnu stimulaciju na valnoj duljini na koju ovaj senzor reagira – kazali su Sahel i Roska.

Kamera u spomenutim naočalama bilježi promjene i pretvara ih u jantarnu svjetlost koju projektor zatim usmjerava na mrežnicu te se aktivira spomenuti protein.

– Naočale se prilagođavaju vanjskim svjetlosnim uvjetima i modificiraju signal kako bi osigurale optimalnu stimulaciju mrežnice – ističu Sahel i Roska.

Kada su pacijenti vježbali na vizualnim testovima, oko u koje nije ubrizgana terapija bilo je prekriveno. Ono što se ovom vježbom nastojalo istražiti bila je sigurnost, osjetljivost na svjetlost kao i prepoznavanje određenih predmeta.

Znanstvenici su mjerenjem ustanovili koja je najmanja svjetlost koju pacijenti s naočalama vide prije i nakon tretmana virusom.

Osam ispitanika riješilo je testove s predmetima s korištenjem naočala i bez njih. Pred njih je stavljen zadatak da otkriju, dodirnu ili pokušaju dokučiti u kojem se položaju nalazi određeni predmet.

U testiranje su bili uključeni predmeti kao što su kutijica za spajalice, bilježnica i šipka.

Prema rezultatima koje je zabilježilo računalo, četvero ljudi postiglo je vidljivo poboljšanje između godine i godine i pol od početka korištenja terapije. Za sudionike koji su imali bolje rezultate, njih četvero, utvrđeno je da je to posljedica većeg ponavljanja odnosno kontinuirane vježbe.

Snimke mozga koje su znanstvenici snimili, kod pet ispitanika sugeriraju da je slika došla do mozga, a za njih četvero reagiralo je na sliku, odnosno predmet koji su vidjeli.

Iako je kod devet ljudi zabilježeno nekoliko desetaka nuspojava s očima, one su blage ili umjerene, ni jedna nuspojava nije povezana s injekcijom, a tri su ih povezane s naočalama.

Kako navode znanstvenici, sigurnost ove terapije nije upitna.

Četiri sudionika završila su petogodišnje istraživanje. Iako postoje manjkavosti što u vidu nuspojava, što u vidu tehnologije, znanstvenici rade na rješavanju problema. Oni smatraju kako bi ova terapija u budućnosti mogla pomoći slabovidnim osobama.

Nastavite čitati

Znanost

Ljudi koji konzumiraju marihuanu potencijalni su nasilnici?

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Došlo se do spoznaje kako se konzumenti kanabisa mogu dovesti do opasnih situacija što objašnjava povećanu stopu nasilja s njihove strane

Poslušaj članak

Sve više ljudi na svijetu konzumira marihuanu, bilo povremeno bilo kontinuirano. Većina ljudi ne vidi ništa sporno u konzumiranju marihuane, ističući kako ih ona opušta. Međutim, marihuana može negativno utjecati na mentalno zdravlje, a to može rezultirati čak i iznimnom agresivnošću, piše Futurism.

Naime, tim znanstvenika iz Velike Britanije proveo je studiju o tome utječe li konzumacija kanabisa na povećani rizik od agresije. Meta analiza objavljena u časopisu Psychological Medicine sugerira kako je ova tvrdnja točna.

Statistika koja proizlazi iz glavnog nalaza studije govori u prilog tome da postoji velika vjerojatnost da će osobe koje konzumiraju marihuanu češće pribjeći nasilnom djelu.  

Isto tako, studija sugerira da su žene koje preferiraju konzumaciju marihuane u većoj opasnosti od podlijeganja nasilju.  

Iako se u ovom istraživanju radi o povezanosti nasilja i uživanju u marihuani, teme oko koje se kompetentni znanstvenici nisu još usuglasili, analiza sugerira kako oni ljudi koji konzumiraju bilo lake ili teške droge, lakše se odlučuju stvari rješavati nasiljem.

– Potrebno je naglasiti važnost rješavanja ovog problema i na društvenoj i na kliničkoj razini – pišu znanstvenici u svom radu.  

– Kao kliničarka, vidjela sam kako prekomjerna upotreba kanabisa može biti faktor nasilja. Dugo smo bili oprezni oko toga koliko daleko možemo ići u opisivanju ove veze, ali pregled ove veličine omogućuje nam da s više samopouzdanja govorimo o rizicima, a istovremeno pazimo da ne stigmatiziramo ljude koji šire koriste kanabis – kazala je koautorica i profesorica s King’s Collegea u Londonu Marta Di Forti.

S obzirom na to da je konzumacija kanabisa postala legalna u mnogim zemljama diljem svijeta, problem se adresira samo na one koji uživaju pušenje te biljke, ali Sir Robin Murray, koautor i profesor psihijatrijskih istraživanja na King’s Collegeu u Londonu, ističe kako je problem puno dublji.

– Kako se kanabis sve više komercijalizira i legalizira diljem svijeta, razgovor o njegovim rizicima uglavnom se usredotočio na osobu koja ga koristi. Ovaj pregled pokazuje da nasilje, i onaj koje ga počini i onaj koji ga doživljava, također moraju biti dio tog razgovora – zaključuje Murray.

Za potrebe ovog rada, odnosno kako bi dobili što realnije rezultate te problematiku korelacije između konzumiranja marihuane i nasilja što zornije prikazali, znanstvenici su obuhvatili rezultate 63 studije povezane s kanabisom koje su uključivale više od 265.000 ispitanika.

Uzevši u obzir sve rezultate, znanstvenici su došli do spoznaje kako se konzumenti kanabisa mogu dovesti do opasnih situacija što objašnjava povećanu stopu nasilja s njihove strane.

Još jedna od opasnosti, kako navode znanstvenici, je i ta što osobe koje konzumiraju marihuanu mogu biti izložene vršnjacima koji uzimaju jače droge ili se bave kriminalom.

Povećani rizik od nasilnog ponašanja zabilježen je i kod ljudi koji su već bolovali od neke mentalne bolesti, a konzumirali su kanabis.

– S obzirom na veću stopu upotrebe kanabisa među osobama s teškim mentalnim poremećajima u usporedbi s općom populacijom, ova skupina predstavlja posebno rizičnu populaciju u smislu nasilnog ponašanja – ističu znanstvenici u radu.

Znanstvenici tvrde kako bi stručnjaci za mentalno zdravlje odnosno psihijatri trebali provjeravati koriste li pacijenti s povećanom agresijom marihuanu, a to se posebno odnosi na one s teškim mentalnim oboljenjima.

Bez obzira na sve čvršće dokaze, još uvijek je potrebno detaljno ispitati povezanost agresije i upotrebe kanabisa. Kako bi se to ostvarilo, u budućim studijama trebaju se pokušati otkriti uzročno-posljedične veze – kako, kad i zašto ljudi koriste kanabis.

– U daljnjim studijama trebalo bi ispitati dovodi li smanjenje uporabe kanabisa kliničkim ili javnozdravstvenim intervencijama do smanjenja nasilnog ponašanja – zaključuje se u radu.

Nastavite čitati

Znanost

Lansiran uređaj za pomoć odraslima s esencijalnim tremorom

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Pacijenti koji koriste Encorin ističu kako zbog njega mogu raditi stvari koje godinama zbog tremora nisu mogli

Poslušaj članak

Već nekoliko desetljeća znanstvenici ulažu napore da pomognu ljudima koji se pod stare dane, zbog slabljenja moždanih stanica, počnu boriti s tremorom. Na Massachusetts Institute of Technology sveučilištu nakon dugog niza godina istraživanja napokon su doskočili tom problemu.

Naime, kako piše MIT News, nakon gotovo desetogodišnjeg istraživanja i prilagođavanja svojevrsne asistivne tehnologije za pomoć ljudima koji pate od tremora, njihov trud napokon je urodio plodom.

Znanstvenici na spomenutom sveučilištu osmislili su narukvicu koja pomaže pri ublažavanju simptoma tremora. Ista je prvi put isprobana 2017. godine.

Tada je na čovjeku po imenu Michael, koji je imao problema s tremorom, isproban test koji inače liječnici koriste za otkrivanje Parkinsonove bolesti.

Naime, on je pokušao nacrtati krivulju, međutim zbog tremora to nikako nije uspijevao napraviti. Kada je stavio prototip narukvice koju su izradili znanstvenici MIT-a, bez ikakvih problema uspio je nacrtati traženu krivulju.

Pri tome mu je pomogla upravo spomenuta narukvica. On je na njoj pritisnuo gumb nakon čega je narukvica poslala signale iz njegove ruke direktno u mozak što je značajno smanjio tremor u njegovoj ruci.

Michael je kazao da kada je pritisnuo gumb, odnosno koristio narukvicu, po prvi put nakon dugo vremena osjećao kao zdrav čovjek.

– Kad se ovaj uređaj uključi, osjećam se kao što sam se osjećao prije dok nisam imao Parkinsonovu bolest – kazao je tom prilikom Michael.

Istraživači s MIT-a zahvaljujući resursima sa sveučilišta poput MIT Sandboxa, MIT FUSE-a i MIT Venture Mentoring Servicea, napokon su 2020. godine pokrenuli službenu tvrtku pod nazivom „Encora Therapeutics“.

Proizvod je podvrgnut kliničkim ispitivanjima. Naprava se pokazala korisnom jer je čak 78% ljudi koji su sudjelovali u ispitivanju osjetilo poboljšanje nakon 90 dana korištenja iste.

Taj podatak dovoljno govori o tome koliko bi ovaj proizvod mogao biti koristan za oboljele od Parkinsonove bolesti.

U veljači ove godine lansiran je Encorin koji ima svrhu pomoći ljudima koji pate od esencijalnog tremora. Bolest je to koja uzrokuje treskavicu, a ta se treskavica najčešće manifestira u rukama.

Ovu ideju razvio je Carballo koji je imao predznanja o robotici.

Prvenstveno je naprava bila namijenjena ljudima oboljelim od Parkinsonove bolesti, međutim u međuvremenu znanstvenici su shvatili da puno više ljudi pati od esencijalnog tremora.

Znanstvenici danas smatraju da tremor nastaje zbog nepravilnog prijenosa živčanih signala u dijelovima mozga zaduženima za obradu osjetnih informacija i usklađivanje pokreta.

– Kod ovih bolesti, nedostaci neurotransmitera rezultiraju ovom pulsirajućom signalizacijom u mozgu koja se manifestira kao tremor – ističe Carballo.

Uz pomoć Encorina ne bi trebalo biti teških operacija kojima se uz pomoć elektroda pokušavaju uskladiti obrasci pokreta u mozgu pacijenta.

– Primjenjujemo mehanički podražaj, u osnovi vibraciju, na receptore istezanja u zapešću, koji vašem tijelu govore gdje se nalazi u prostoru. Stimulacija uzrokuje aktivaciju receptora i slanje uzorka signala perifernim živcima zapešća, koji zatim prenose signal u periferni živčani sustav i u središnji živčani sustav, u iste regije mozga koje su ciljane operacijom – objašnjava Carballo.

Dva su ispitivanja na pacijentima već provedena. Ispitivanje 2024. uključivalo je 47 pacijenata, dok je godinu kasnije ispitano 59 pacijenata koji su Encorin koristili u svojim kućama.

Neki pacijenti istaknuli su da od kad koriste Encorin mogu raditi stvari koje godinama zbog tremora nisu mogli. Značajno poboljšanje kod pacijenata rezultiralo je dobivanjem certifikata od strane (FDA) za lansiranje na tržište.

– Postoji puno bolesti za koje bi ovo moglo djelovati. Najočitiji su neurološki poremećaji kretanja, ali šira slika nosive neuromodulacije je brzorastuće područje koje je vidjelo terapijsku korist kod širokog raspona bolesti – ističe Carballo koji se nada kako će njegov proizvod postati dostupan što većem broju ljudi koji pate od tremora bilo zbog esencijalnog tremora, Parkinsonove bolesti ili nekog trećeg razloga.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu