Multipla skleroza je kronična progresivna bolest središnjeg živčanog sustava. Kod ove bolesti imunološki sustav napada zaštitni omotač (mijelin) koji prekriva živčana vlakna i uzrokuje probleme u komunikaciji između mozga i ostatka tijela što može dovesti do propadanja živčanih vlakana.
Nova istraživanja koja su proveli znanstvenici s University Collegea u Londonu sugeriraju kako postoje dva podtipa ove opake bolesti, piše ScienceAlert.
U studiji je za analizu podataka iz krvi i mozga 634 pacijenta, korišteno je tzv. strojno učenje. Testirani pacijenti sudjelovali su u dva različita klinička ispitivanja.
Krvne pretrage služile su kako bi se u krvi pacijenata otkrio protein sNfL koji je jedan od glavnih markera koji se pojavi, odnosno povisi, ako je osoba oboljela od neke bolesti središnjeg živčanog sustava kao što je multipla skleroza.
Pregled magnetske rezonance kojem su sudionici bili podvrgnuti, otkrio je da se u različitim dijelovima mozga kriju velika različita oštećenja, ali i druge promjene.
Uspoređivanjem rezultata krvnih testova i testova mozga model strojnog učenja koji može vidjeti ono što ljudima često promakne, uspio je razvrstati pacijente u dva odvojena podtipa.
Oni pacijenti koji su okarakterizirani kao ‘rani sNfL’ pokazali su povišene razine proteina ranije, kao i oštećenje corpus callosuma, strukture koja povezuje lijevu i desnu hemisferu mozga. Kod ovih pacijenata bolest je znatno brže napredovala, točnije, puno brže su se razvile moždane lezije.
Kod pacijenta koji čija je bolest okarakterizirana kao drugi podtip ili ‘kasni sNfL’ bolest je napredovala polako, a manifestirala se kroz smanjenje limbičkog sustava i sive tvari duboko u mozgu. Kod njih je razina sNfL sporije rasla što je dovelo do sporijeg razvoja bolesti.
– Korištenjem modela umjetne inteligencije u kombinaciji s visoko dostupnim krvnim markerom i magnetskom rezonancijom, prvi put smo uspjeli pokazati dva jasna biološka obrasca multiple skleroze. Ovo će pomoći kliničarima da shvate u kojoj se fazi bolesti osoba nalazi i kome je možda potrebno pažljivije praćenje ili ranije, ciljano liječenje – istaknuo je Arman Eshaghi, neuroznanstvenik na UCL-u i suosnivač Queen Square Analyticsa, spin-off tvrtke uključene u istraživanje.
Kod zdravih ljudi proteini neurofilamenti koji služe kao potpora središnjem živčanom sustavu stvaraju se sporo, dok kod ljudi koji obole od MS taj protein odlazi u tijelo velikom brzinom. To je jedan od ključnih signala bolesti središnjeg živčanog sustava.
Znanstvenici tvrde da kombiniranje razina neurofilamenata s drugim podacima, poput MR snimaka, mogu prije uvidjeti promjene, a to može pomoći liječnicima da pogode terapiju te tako uspore razvoj multiple skleroze kod pacijenata.
Ostaje nada da će spomenuta metoda biti potvrđena i u drugim studijama te da će se ta kombinatorika pretraga službeno početi koristiti za ranije razotkrivanje MS te tako dovesti do bržeg i boljeg liječenja bolesti.
