in MREŽA
Radna terapija nije samo dio rehabilitacije, nego povratak u život
Radni terapeuti imaju ključnu ulogu u rehabilitaciji osoba s invaliditetom, mentalnim teškoćama i drugim zdravstvenim problemima
Poslušaj članak
U terapijskom radu usmjereni su ne samo na dijagnozu, nego na pojedinca, kojeg osnažuju u samostalnosti, socijalnoj uključenosti i razvoju potencijala. Međutim, nužno je još raditi na razvoju radne terapije u Hrvatskoj.
S ciljem unapređenja prakse i obrazovanja radnih terapeuta te njihovog profesionalnog identiteta, 21. i 22. studenog u prostorima Zdravstvenog veleučilišta održana je 1. Međunarodna konferencija pod nazivom ‘Povezivanjem za osnaživanje i razvoj’.
Tijekom dvodnevne konferencije predstavljeni su primjeri uspješne terapijske prakse i inovacije u terapijskom radu. Konferenciju, koja je okupila edukatore, praktičare i studente radne terapije, organizirao je Strukovni razred za djelatnost radne terapije (SRDRT) uz podršku Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba i HZZO-a.
Prigodnim riječima konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika Mirjana Kučina.
– Ova konferencija nije samo stručni skup, ona je povijesni trenutak za našu profesiju. Prvi put u Hrvatskoj radni terapeuti iz cijele zemlje okupljaju se kako bi razmijenili znanja, iskustva i vizije. Danas svjedočimo zajedništvu struke koja raste, jača i preuzima zasluženo mjesto u zdravstvenom sustavu. Radna terapija u svojoj srži spaja čovjeka i aktivnost, zdravlje i smisao, znanost i humanost. Mi pomažemo ljudima da ponovno otkriju što mogu, da vrate svoje sposobnosti, uloge i osjećaj vrijednosti. Naša struka nije samo dio rehabilitacije, ona je temelj povratka u život – rekla je Kučina.
Izrazila je zadovoljstvo što se konferencija održava u trenutku kada se donosi novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu, zakon koji po prvi put jasno prepoznaje magistra radne terapije i otvara mogućnost specijalizacija za prvostupnike.
U nastavku konferencije održano je nekoliko predavanja.
Radna terapeutkinja Tihana Beinrauch predstavila je istraživanje o tome kako radni terapeuti doživljavaju svoj profesionalni identitet. Istraživanje je provela sa svojim kolegicama Andrejom Bartolac i Zrinkom Delijom među radnim terapeutima zaposlenim u udrugama i ustanovama.
Kao najvažnije vrijednosti u svom radu radni terapeuti ističu ljudskost i poštovanje osobe. Istaknuto je također prilagođavanje rada individualnim okupacijskim potrebama klijenta.
Što se tiče zadovoljstva poslom i profesionalnim razvojem, oko 56 posto radnih terapeuta zadovoljno je svojim radnim mjestom i suradnjom s drugim radnim terapeutima, a zadovoljstvo suradnjom s drugim stručnjacima u timu iznosi oko 60 posto.
Radna terapeutkinja Ivana Klepo predstavila je istraživanje o tome kako korisnici percipiraju radnu terapiju, a provedeno je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. U istraživanju su bili uključeni odrasli pacijenti i roditelji djece, ukupno 132 ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da je samo 23 posto ispitanika prije terapije znalo što je radna terapija, okvirno je znalo 42 posto, 20 posto nije znalo da radna terapija postoji, a 15 posto je čulo za nju od nekoga.
Radna terapeutkinja Kliničkog bolničkog centra Osijek Dora Mišić istaknula je da u psihijatrijskim okruženjima radni terapeuti rade kao dio multidisciplinarnog tima uz psihijatre, psihologe, medicinske sestre i druge stručnjake. U radu s psihijatrijskim pacijentima nisu usmjereni samo na ‘kreativnost’, već doprinose oporavku pacijenata.
Mišić je istaknula da razumijevanje kako pacijenti doživljavaju radnu terapiju može pomoći boljoj komunikaciji terapijskog procesa, većoj uključenosti pacijenata i boljoj suradnji unutar tima. U svom predavanju predstavila je stavove korisnika s afektivnim poremećajima o učincima radne terapije.
Ispitano je 20 ispitanika u prosječnoj dobi od 54 godine koji su uglavnom imali pozitivne stavove prema grupama radne terapije. Vidljiva su poboljšanja kreativnosti, koncentracije, komunikacije i motivacije.
Radna terapeutkinja Ivana Kuvačić u svom je predavanju predstavila rad Veteranskih centara. U pružanju sveobuhvatne skrbi ključnu ulogu imaju multidisciplinarni timovi s holističkim pristupom svakom korisniku, uzimajući u obzir sve aspekte njegova zdravlja. Multidisciplinarni tim čine socijalni radnici, psiholozi, radni terapeuti, fizioterapeuti, kineziolozi, medicinske sestre i njegovatelji. Kroz suradnju različitih stručnjaka osigurava se da svaki korisnik dobije individualno prilagođen program sveobuhvatne skrbi koji zadovoljava sve njegove potrebe. Timski pristup omogućuje cjelovitu evaluaciju stanja korisnika.
Naglasila je da se radni terapeuti susreću s korisnicima s narušenom okupacijskom ravnotežom. Kroz svakodnevni rad uočili su najčešća problemska područja specifična za stradalničko–braniteljsku populaciju, koja mogu biti vidljivi indikatori okupacijske neravnoteže. Stoga su radni terapeuti iz Veteranskih centara proveli istraživanje kojim su željeli dokazati povezanost problemskih područja i okupacijske neravnoteže.
O ulozi radnog terapeuta pri zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila je radna terapeutkinja Adrijana Sviben. Naglasila je da radna terapija nije samo rehabilitacijski proces, nego i potiče jednakost, uključenost i poštivanje različitosti te je ključna u promicanju prava, dostojanstva i kvalitete života osoba s invaliditetom.
– Radni terapeut ima značajnu ulogu u savjetovanju i edukaciji poslodavaca, pružajući informacije o pravima osoba s invaliditetom, mogućnostima radne integracije te konkretnim načinima podrške zaposlenicima. Mnogi poslodavci nisu svjesni potencijala osoba s invaliditetom niti beneficija koje inkluzivno zapošljavanje donosi – objasnila je Sviben.
Radna terapeutkinja iz Slovenije Elvisa Suhonić govorila je o radnoj terapiji u holističkom pristupu osobama s demencijom. Kao radna terapeutkinja u kućnom okruženju primjenjuje IMAGO pristup, koji članovima obitelji pomaže prepoznati vlastite emocionalne reakcije i ponovno uspostaviti odnos s oboljelom osobom. Provodi aktivnosti koje potiču funkcionalnost, kretanje, kognitivne sposobnosti i samostalnost.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, zaklada OneSight osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida
Poslušaj članak
Zaklada OneSight u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti tijekom cijele godine provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba u teškim životnim okolnostima, s posebnim naglaskom na osobe u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, a osobito na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kojima nastoje olakšati pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi.
OneSight EssilorLuxottica Foundation humanitarna je zaklada osnovana s ciljem povećanja dostupnosti pregleda vida i odgovarajuće korekcije vida ljudima koji nemaju jednostavan pristup takvoj skrbi.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, Zaklada osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida.
– Već dvije godine projekt provodimo lokalno u suradnji sa SOS Dječjim selima, a ove godine planiramo proširiti aktivnosti na Zagreb, u suradnji sa SOS Zajednicom mladih. Projekt uključuje organizaciju besplatnih pregleda vida za korisnike, kao i osiguravanje besplatnih dioptrijskih naočala, s odgovarajućim dioptrijskim lećama, za sve kojima se na temelju obavljenog pregleda utvrdi potreba za njima. Naša zaklada osigurava volontere, oftalmologe i optometriste te svu potrebnu opremu za provedbu aktivnosti. Sudjelovanje u projektu i svi navedeni proizvodi i usluge za korisnike u potpunosti su besplatni – kazali su.
Raspoloživi kapaciteti im omogućuju uključivanje dodatnog broja korisnika i žele se povezati s ustanovama i organizacijama koje skrbe o osobama u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, osobito o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Aktivnost planiraju održati 21. studenoga na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja
Poslušaj članak
Ustanova URIHO i In Portal održali su u ponedjeljak, 2. studenoga 2026. godine prvu radionicu podcasta u sklopu projekta „Jednaki u eteru – inkluzivna škola podcasta i novih medija”. Radionica je održana u prostorima ustanove URIHO na Kajzerici.
Cilj ovog projekta, a kojeg podržava JANAF, je omogućiti osobama s invaliditetom stjecanje praktičnih znanja i vještina za stvaranje digitalnog sadržaja te potaknuti njihovo aktivno i ravnopravno sudjelovanje u suvremenim medijima.
U svijet podcasta polaznike je uvela Nensi Blažević, predavačica s Fakulteta političkih znanosti, koja ih je kroz zanimljivo, pristupačno i interaktivno predavanje upoznala s osnovama podcasta, njegovim nastankom, razvojem i mogućnostima koje pruža.
Tijekom prvog susreta polaznici su imali priliku saznati što je podcast, kako je nastao i na koji se način danas može stvarati i pratiti. Predavačica im je približila podcast kao oblik digitalne emisije koja može biti razgovor, rasprava ili pričanje zanimljivih priča. Objasnila je kako se podcasti mogu slušati ili gledati putem interneta, u vrijeme i na mjestu koje nam najviše odgovara.
Naglasak je stavljen na činjenicu da svatko može imati svoju priču i da svatko zaslužuje priliku izraziti svoje mišljenje. Podcast nije samo govor pred mikrofonom, već i prostor za razmjenu iskustava, ideja i različitih pogleda na svijet. Jednako je važno znati govoriti, ali i pažljivo slušati druge, postavljati pitanja i nadovezivati se na sugovornikove odgovore.
Kroz razgovor i praktične vježbe polaznici su se upoznali s osnovnim pravilima dobrog podcasta. Naučili su koliko je važno odabrati zanimljivu i jasnu temu, govoriti vlastitim tempom, slušati sugovornika i omogućiti svima koji to žele da sudjeluju u razgovoru. Pritom je istaknuto da nije potrebno govoriti savršeno niti se bojati pogreške jer su najvažniji prirodnost, opuštenost i spremnost na sudjelovanje.
Polaznici su bili aktivni tijekom radionice, predstavili su sebe i podijelili svoja zanimanja, interese i teme o kojima bi voljeli razgovarati.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja.
Polaznici su na kraju dobili i mali zadatak za sljedeći susret: odabrati temu o kojoj bi željeli razgovarati, razmisliti zašto im je važna i što bi voljeli saznati od svojih sugovornika.
Predviđeno je da se radionice održavaju jednom mjesečno, a najbolje emisije bit će objavljene na In Portalu.
Iza svakog glasa stoji priča, a svaka priča zaslužuje biti ispričana.
Tko su Purger i Purgerica?
Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
Bajka u kojoj svatko ima svoje mjesto
U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 23 sataRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDODIR Komunikacijski posrednici u sjeni osobnih asistenata
-
in MREŽAPrije 7 danaDigitalna akademija otvara nove mogućnosti za OSI u Bjelovaru
-
VijestiPrije 7 danaPovećanje cijene sata osobne asistencije na 14 eura nije dovoljno