U terapijskom radu usmjereni su ne samo na dijagnozu, nego na pojedinca, kojeg osnažuju u samostalnosti, socijalnoj uključenosti i razvoju potencijala. Međutim, nužno je još raditi na razvoju radne terapije u Hrvatskoj.
S ciljem unapređenja prakse i obrazovanja radnih terapeuta te njihovog profesionalnog identiteta, 21. i 22. studenog u prostorima Zdravstvenog veleučilišta održana je 1. Međunarodna konferencija pod nazivom ‘Povezivanjem za osnaživanje i razvoj’.
Tijekom dvodnevne konferencije predstavljeni su primjeri uspješne terapijske prakse i inovacije u terapijskom radu. Konferenciju, koja je okupila edukatore, praktičare i studente radne terapije, organizirao je Strukovni razred za djelatnost radne terapije (SRDRT) uz podršku Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba i HZZO-a.
Prigodnim riječima konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika Mirjana Kučina.
– Ova konferencija nije samo stručni skup, ona je povijesni trenutak za našu profesiju. Prvi put u Hrvatskoj radni terapeuti iz cijele zemlje okupljaju se kako bi razmijenili znanja, iskustva i vizije. Danas svjedočimo zajedništvu struke koja raste, jača i preuzima zasluženo mjesto u zdravstvenom sustavu. Radna terapija u svojoj srži spaja čovjeka i aktivnost, zdravlje i smisao, znanost i humanost. Mi pomažemo ljudima da ponovno otkriju što mogu, da vrate svoje sposobnosti, uloge i osjećaj vrijednosti. Naša struka nije samo dio rehabilitacije, ona je temelj povratka u život – rekla je Kučina.
Izrazila je zadovoljstvo što se konferencija održava u trenutku kada se donosi novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu, zakon koji po prvi put jasno prepoznaje magistra radne terapije i otvara mogućnost specijalizacija za prvostupnike.
U nastavku konferencije održano je nekoliko predavanja.
Radna terapeutkinja Tihana Beinrauch predstavila je istraživanje o tome kako radni terapeuti doživljavaju svoj profesionalni identitet. Istraživanje je provela sa svojim kolegicama Andrejom Bartolac i Zrinkom Delijom među radnim terapeutima zaposlenim u udrugama i ustanovama.
Kao najvažnije vrijednosti u svom radu radni terapeuti ističu ljudskost i poštovanje osobe. Istaknuto je također prilagođavanje rada individualnim okupacijskim potrebama klijenta.
Što se tiče zadovoljstva poslom i profesionalnim razvojem, oko 56 posto radnih terapeuta zadovoljno je svojim radnim mjestom i suradnjom s drugim radnim terapeutima, a zadovoljstvo suradnjom s drugim stručnjacima u timu iznosi oko 60 posto.
Radna terapeutkinja Ivana Klepo predstavila je istraživanje o tome kako korisnici percipiraju radnu terapiju, a provedeno je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. U istraživanju su bili uključeni odrasli pacijenti i roditelji djece, ukupno 132 ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da je samo 23 posto ispitanika prije terapije znalo što je radna terapija, okvirno je znalo 42 posto, 20 posto nije znalo da radna terapija postoji, a 15 posto je čulo za nju od nekoga.
Radna terapeutkinja Kliničkog bolničkog centra Osijek Dora Mišić istaknula je da u psihijatrijskim okruženjima radni terapeuti rade kao dio multidisciplinarnog tima uz psihijatre, psihologe, medicinske sestre i druge stručnjake. U radu s psihijatrijskim pacijentima nisu usmjereni samo na ‘kreativnost’, već doprinose oporavku pacijenata.
Mišić je istaknula da razumijevanje kako pacijenti doživljavaju radnu terapiju može pomoći boljoj komunikaciji terapijskog procesa, većoj uključenosti pacijenata i boljoj suradnji unutar tima. U svom predavanju predstavila je stavove korisnika s afektivnim poremećajima o učincima radne terapije.
Ispitano je 20 ispitanika u prosječnoj dobi od 54 godine koji su uglavnom imali pozitivne stavove prema grupama radne terapije. Vidljiva su poboljšanja kreativnosti, koncentracije, komunikacije i motivacije.
Radna terapeutkinja Ivana Kuvačić u svom je predavanju predstavila rad Veteranskih centara. U pružanju sveobuhvatne skrbi ključnu ulogu imaju multidisciplinarni timovi s holističkim pristupom svakom korisniku, uzimajući u obzir sve aspekte njegova zdravlja. Multidisciplinarni tim čine socijalni radnici, psiholozi, radni terapeuti, fizioterapeuti, kineziolozi, medicinske sestre i njegovatelji. Kroz suradnju različitih stručnjaka osigurava se da svaki korisnik dobije individualno prilagođen program sveobuhvatne skrbi koji zadovoljava sve njegove potrebe. Timski pristup omogućuje cjelovitu evaluaciju stanja korisnika.
Naglasila je da se radni terapeuti susreću s korisnicima s narušenom okupacijskom ravnotežom. Kroz svakodnevni rad uočili su najčešća problemska područja specifična za stradalničko–braniteljsku populaciju, koja mogu biti vidljivi indikatori okupacijske neravnoteže. Stoga su radni terapeuti iz Veteranskih centara proveli istraživanje kojim su željeli dokazati povezanost problemskih područja i okupacijske neravnoteže.
O ulozi radnog terapeuta pri zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila je radna terapeutkinja Adrijana Sviben. Naglasila je da radna terapija nije samo rehabilitacijski proces, nego i potiče jednakost, uključenost i poštivanje različitosti te je ključna u promicanju prava, dostojanstva i kvalitete života osoba s invaliditetom.
– Radni terapeut ima značajnu ulogu u savjetovanju i edukaciji poslodavaca, pružajući informacije o pravima osoba s invaliditetom, mogućnostima radne integracije te konkretnim načinima podrške zaposlenicima. Mnogi poslodavci nisu svjesni potencijala osoba s invaliditetom niti beneficija koje inkluzivno zapošljavanje donosi – objasnila je Sviben.
Radna terapeutkinja iz Slovenije Elvisa Suhonić govorila je o radnoj terapiji u holističkom pristupu osobama s demencijom. Kao radna terapeutkinja u kućnom okruženju primjenjuje IMAGO pristup, koji članovima obitelji pomaže prepoznati vlastite emocionalne reakcije i ponovno uspostaviti odnos s oboljelom osobom. Provodi aktivnosti koje potiču funkcionalnost, kretanje, kognitivne sposobnosti i samostalnost.
