Na konferenciji ‘Odmori OSI Hrvatska’, održanoj 19. studenog u Zagrebu, govorilo se o rješenjima koja će osobama s invaliditetom omogućiti pristupačan turizam i veću samostalnost
Poslušaj članak
Osobe s invaliditetom su ljubitelji putovanja. Međutim, da bi uživali u turističkoj destinaciji, treba im omogućiti pristupačnost smještajnim kapacitetima, plažama i turističkim sadržajima. Iako je pristupačnost ljudsko pravo propisano zakonima, u praksi provedba tih zakona često zapinje.
Na konferenciji ‘Odmori OSI Hrvatska’, održanoj 19. studenog u Zagrebu, govorilo se o rješenjima koja će osobama s invaliditetom omogućiti pristupačan turizam i veću samostalnost. Konferenciju je organizirao Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI).
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), Marica Mirić, istaknula je kako je pristupačnost jedno od načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Države potpisnice imaju obvezu da turističke usluge, okoliš, informacije i promet budu dostupni svim osobama.
– Pristupačnost u turizmu predstavlja temeljno ljudsko pravo koje proizlazi iz načela ravnopravnosti, nediskriminacije i univerzalnog dizajna. Turizam nije samo rekreacija, nego je i alat za obrazovanje, zapošljavanje i društvenu participaciju. Kada je turizam nepristupačan osobama s invaliditetom, uskraćuje se pravo sudjelovanja u ekonomskom, kulturnom i društvenom životu zajednice. Pristupačan turizam je koncept koji osigurava da sve osobe s invaliditetom mogu koristiti turističke usluge ravnopravno, sigurno i dostojanstveno – pojasnila je Mirić.
Naglasila je da je Hrvatska uložila enormna sredstva u turističke projekte. Međutim, trebalo bi izraditi cjeloviti akcijski plan koji bi kroz provedbu pokazao znatne učinke, a time bi se pristupačnost turizma znatno unaprijedila.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako se procjenjuje da u Europskoj uniji trenutno živi oko 87 milijuna osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj osobe s različitim vrstama invaliditeta čine oko 17 posto ukupnog stanovništva.
Čak 300 milijuna osoba s invaliditetom u svijetu učestalo putuje, dok se 30 milijuna osoba s invaliditetom kreće pomoću invalidskih kolica i također često putuje. Jurišić je pojasnio da je pristupačnost preduvjet uključivanja osoba s invaliditetom u život zajednice na ravnopravnoj osnovi s ostalim građanima, a podrazumijeva pristupačnost fizičkog okoliša, prijevoza, informacija i komunikacija, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave te ostalih sadržaja i usluga.
Međutim, Hrvatska kao turistička destinacija još uvijek ne čini dovoljno da bi bila pristupačna osobama s invaliditetom. Postoje određeni pomaci u pristupačnosti plaža i turističkih sadržaja, ali su prilično spori. Također je potrebna i veća pristupačnost smještajnih kapaciteta i prijevoza.
– Nadamo se da ćemo u Hrvatskoj imati više osviještenih turističkih djelatnika o tome da je prava usluga ona koja je u potpunosti pristupačna svima – poručio je Jurišić.
O pristupačnosti turizma u Zagrebačkoj županiji govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović. Ova županija promovira održivi turizam koji je pristupačan svim osobama. U Zagrebačkoj županiji posebno veliku pozornost pristupačnosti osoba s invaliditetom posvećuje grad Velika Gorica. Izdan je vodič kroz grad Veliku Goricu za osobe s invaliditetom. Što se tiče smještaja, od hotela na području Velike Gorice pristupačan je hotel Garden Hill. Pristupačna je i Zračna luka dr. Franjo Tuđman.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek predstavila je projekt ‘Priroda za sve na znakovnom jeziku’, kojeg je financiralo Ministarstvo turizma i sporta. Cilj projekta je osiguravanje pristupačnih sadržaja nacionalnih parkova za gluhe i nagluhe osobe. Partner na tom projektu je Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, a pridruženi partneri su osam nacionalnih parkova.
Informativni sadržaji nacionalnih parkova prevedeni su na hrvatski znakovni jezik i međunarodnu znakovnu komunikaciju uz titlove. Prevedeni sadržaji postavljeni su na YouTube kanal Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih koji je posebno otvoren za ovaj projekt. Sadržajima nacionalnih parkova može se pristupiti putem QR koda.
– Mislim da smo na ovaj način približili djelatnicima nacionalnih parkova sve komunikacijske barijere na koje nailaze gluhe i nagluhe osobe, da smo podigli razinu svijesti i razumijevanje o načinima komunikacije gluhih i nagluhih osoba kako bi i oni bez barijera mogli uživati u prirodnim ljepotama te posjećivati nacionalne parkove kao i druge osobe – zaključila je Vincek.
Snježana Jolić iz kninske Udruge za osobe s invaliditetom ‘Sveti Bartolomej’ govorila je o pristupačnosti turizma u Kninu. Grad teži aktivnom turizmu te nudi razne aktivnosti kao što su jahanje, biciklizam, planinarenje, nordijsko hodanje. Osobama s invaliditetom može se prilagoditi većina aktivnosti, a dostupno im je i terapijsko jahanje. U Kninu je većina javnih ustanova pristupačna.
Od smještajnih kapaciteta samo je jedan privatni apartman pristupačan osobama s invaliditetom, kao i jedan ugostiteljski objekt. Jolić se osvrnula i na potencijalna mjesta za Euroključ.
– Trenutno postoji jedan javni WC i jedno dizalo na Staroj tržnici. Postoji još nekoliko WC-a i dizala, ali su u sklopu ugostiteljskih objekata, javnih objekata, trgovina i benzinskih postaja. Jedan lift u sklopu ugostiteljskog objekta i jedan u sklopu gradskog poslovnog objekta se pokreću magnetskom karticom – pojasnila je Jolić. Zaključila je da osobe s invaliditetom sve više traže svoje mjesto u turizmu. Euroključ i Eurobrave bi učinili ugodniji boravak osobama s invaliditetom i potaknuli ih da dolaze na destinacije gdje su postavljeni.
Predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mlade i osobe s invaliditetom (SUMSI) Denis Marijon istaknuo je da razvoj tehnologije poboljšava kvalitetu života osoba s invaliditetom. U svom predavanju osvrnuo se na Euroključ. Ovim posebno dizajniranim ključem osobe s invaliditetom mogu otključati i samostalno koristiti WC diljem Europe. Osobe s određenim invaliditetom mogu naručiti ključ putem interneta uz predočenje medicinske dokumentacije.
Marijon je istaknuo da bi se Euroključ trebao nalaziti i kod osobe na info pultu u shopping centru, te osim za WC trebao bi se koristiti i za liftere, kao što su lifteri za ulazak u more.
Predsjednik Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara Bojan Hajdin predstavio je standarde za pristupačne plaže. To su prilagođena parkirna mjesta, prilagođen pristup plaži, pristupačan ulazak u more, sunčalište i kabina za presvlačenje te prilagođen WC.
Osvrnuo se i na problem vezan za Euroključ. Naglasio je da se ključ za pristupačni WC često traži po kafićima, a daljinski za lifter je negdje drugdje ili ga uopće nema. Najbolje rješenje je da Euroključ treba službeno otvarati pristupačni WC i kutijicu s daljinskim za lifter koji se odmah nalazi pored liftera.
Naime, cilj je da Euroključ postane jedini ključ za sve pristupačne sadržaje u cijeloj Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Hvara. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Grad Hvar posljednjih godina sve više ulaže u razvoj pristupačne infrastrukture i sadržaja, čime postaje privlačnija destinacija za sve posjetitelje, uključujući osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.
U segmentu smještaja, nekoliko hotela već je opremljeno rampama i pristupačnim sadržajima. Među njima se ističu hotel Riva, hotel Adriana i hotel Amfora. Osim hotelskog smještaja, u privatnom vlasništvu dostupni su i apartmani koji su u potpunosti prilagođeni osobama s invaliditetom, uključujući pristupačne sobe i sanitarne prostore.
Iako još uvijek nisu svi sadržaji u potpunosti prilagođeni osobama u kolicima ili s drugim vrstama invaliditeta, vidljiv je kontinuiran napredak. U planu je i razvoj pristupa moru na više lokacija u gradu, što predstavlja važan korak prema inkluzivnijem turizmu.
Kulturni i javni prostori također prate ovaj pozitivan trend. Prostor Arsenala prilagođen je kretanju osoba s invaliditetom te je opremljen i invalidskim WC-om.
Posjetiteljima je u uredu Turističke zajednice dostupna taktilna mapa grada, koja olakšava snalaženje osobama oštećena vida. Nova zgrada Gradske knjižnice i čitaonice Hvar, koja je trenutno u izgradnji, bit će u potpunosti pristupačna.
Posebno se ističu javne površine i šetnice. Šetalište Tonija Petrića, smješteno na zapadnoj strani grada uz more, u cijelosti je prilagođeno osobama u kolicima i osobama s drugim vrstama invaliditeta. Također, Trg sv. Stjepana i gradska riva potpuno su pristupačni, što omogućuje lakše kretanje i uživanje u središtu grada.
Prometna infrastruktura također je prilagođena – gradski parking kojim upravlja Fontik d.o.o. ima osigurana i jasno označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom. U ugostiteljskom sektoru, većina restorana i kafića u užem centru grada, uključujući rivu, Trg sv. Stjepana i područje Fabrike, prilagođena je osobama s poteškoćama u kretanju, čime se dodatno podiže kvaliteta boravka.
Za kraj, valja istaknuti i ponudu personaliziranih vođenih tura i izleta koje se mogu u potpunosti prilagoditi individualnim potrebama i željama posjetitelja, što omogućuje svakome da doživi Hvar na način koji mu najviše odgovara.
Iako još uvijek postoji prostor za napredak, Hvar jasno pokazuje smjer razvoja – prema otvorenijoj, dostupnijoj i inkluzivnijoj turističkoj destinaciji.
U sklopu Festivala inkluzivnog turizma u Međimurskoj županiji održan je međunarodni okrugli stol ‘Camino B2B’, posvećen razvoju inkluzivnog turizma i većoj dostupnosti Camino hodočasničkih ruta svim korisnicima, bez obzira na njihove fizičke mogućnosti ili dob
Poslušaj članak
Događaj je okupio stručnjake iz područja turizma, sporta i zdravstva, predstavnike Camino zajednice te osobe s invaliditetom, s ciljem razmjene iskustava i pronalaska konkretnih rješenja za uključiviji turizam.
Poseban naglasak stavljen je na važnost razvoja inkluzivnog turizma kao jednog od ključnih smjerova održivog razvoja regije. Istaknuto je kako Međimurska županija kroz ovakve inicijative želi dodatno valorizirati svoje prirodne ljepote, kulturnu baštinu i društvene vrijednosti, stvarajući okruženje u kojem svatko može aktivno sudjelovati i doživjeti Camino ne samo kao turističku rutu, već i kao osobno i duhovno iskustvo.
Sudionici su se složili da je za istinsku inkluziju potrebno osigurati prilagođenu infrastrukturu, dostupnu opremu, educirano osoblje te kontinuirano raditi na podizanju svijesti u društvu. Također je naglašeno kako hodanje i boravak u prirodi imaju pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje, zbog čega Camino može biti snažan alat za poboljšanje kvalitete života i socijalno uključivanje osoba različitih sposobnosti.
Međimurska Camino ruta, duga oko 115 kilometara i podijeljena u deset dionica, povezuje brojna mjesta u regiji te nudi jedinstvenu kombinaciju prirodnih krajolika, kulturnih znamenitosti i duhovne tradicije. Upravo kroz razvoj inkluzivnog pristupa ova ruta postaje primjer kako turizam može biti dostupan svima, uz naglasak na zajedništvo, razumijevanje i jednakost.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Pule. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Krenimo od Park Plaza Histria hotela koji nudi prilagođene sobe, dizala i pristupačne sanitarne čvorove.
Također, hotel Park Plaza Arena omogućuje pristup bez arhitektonskih barijera i raspolaže prilagođenim kupaonicama.
Arena Verudela Beach u sklopu resorta ima pristupačne smještajne jedinice, a hotel Monumenti osigurao je dvije sobe prilagođene osobama s invaliditetom.
U Brioni Sunny Campingu u Štinjanu postavljene su dodatne mobilne kućice potpuno prilagođene osobama sa smanjenom pokretljivošću, s rampama i pristupnim terasama, kao i WC za osobe s invaliditetom u sklopu zajedničkih sanitarnih blokova.
Veći hoteli u pravilu imaju rampe, dizala i prilagođene sanitarije, dok se kod privatnog smještaja pristupačnost razlikuje od objekta do objekta pa se gostima preporučuje prethodna provjera specifičnih potreba prilikom rezervacije.
Nekoliko pulskih plaža prilagođeno je osobama s invaliditetom. Plaža Hidrobaza raspolaže uređenim pristupnim stazama i prilagođenim sanitarnim čvorom, dok su na plažama Valkane i Mornar omogućeni lakši prilazi moru. Na pojedinim lokacijama postavljene su rampe za ulazak u more te osigurani dodatni sadržaji. Trenutno se obnavlja kupalište Stoja koje će iduće godine, 2027., u potpunosti biti prilagođeno osobama s invaliditetom.
Arena je djelomično pristupačna osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica, pri čemu dio prostora, posebice centralni nivo i ulazak s južne strane, ima prilaznu rampu i manje prepreke. Malo rimsko kazalište pristupačno je osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica.
Povijesni muzej Istre kategoriziran je kao pristupačan objekt u lokalnim vodičima pristupačnosti, što znači da su pristupne površine i ulaz prilagođeni osobama u kolicima ili s mobilitetnim poteškoćama.
Aquarium se nalazi unutar austrougarske tvrđave Fort Verudela, koja je povijesna, ali u prizemlju i glavnim dijelovima izložbe omogućuje pristup osobama s invaliditetom, uz mobilnu rampu na ulazu i u nižim dijelovima postava.
Galerija Sveta Srca pristupačna je osobama s invaliditetom jer prilazi uključuju rampe i ulaz koji omogućuje kretanje osobama u invalidskim kolicima. Ulaz u podzemne tunele Zerostrasse moguć je uzimajući u obzir ravne i dovoljno široke hodnike, budući da su tuneli široki i bez visokih stepenica, što često omogućuje kretanje osobama smanjene pokretljivosti.
Pula raspolaže nizom šetnica i zelenih površina koje su većinom prilagođene osobama smanjene pokretljivosti, uključujući Lungomare šetnicu, park-šumu Šijana i uređene gradske promenade uz more. Riječ je o uređenim, asfaltiranim ili popločanim stazama s blagim nagibima, pogodnima za kretanje osoba u kolicima, dok se sportsko-rekreacijski sadržaji postupno prilagođavaju, osobito u novouređenim zonama.
Grad Pula posljednjih godina sustavno radi na uklanjanju arhitektonskih barijera kroz snižene rubnjake na pješačkim prijelazima, označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom i uvođenje niskopodnih autobusa u javni prijevoz. Glavni prometni pravci i središte grada u velikoj su mjeri pristupačni. Brojni restorani, kafići i javne ustanove u novijim objektima imaju pristup bez prepreka ili osigurane rampe.
Turistička zajednica Grada Pule dodatno je unaprijedila pristupačnost svog ureda postavljanjem rampe za osobe s invaliditetom, čime je omogućen nesmetan ulazak osobama u invalidskim kolicima i osobama smanjene pokretljivosti.
Također je izrađen digitalni plan grada prilagođen slabovidnim osobama koji se nalazi u prostoru turističkog info centra s ciljem olakšavanja snalaženja i samostalnog kretanja destinacijom, kao i govorna mapa koju slabovidne osobe koriste putem mobilnih uređaja, a u suradnji s društvom turističkih vodiča organizirana je edukacija za vođenje slabovidnih osoba po gradu.
U suradnji s udrugama i sportskim organizacijama organiziraju se prilagođeni vođeni razgledi, inkluzivne sportske aktivnosti te kulturne radionice, a programi se po potrebi prilagođavaju individualnim zahtjevima uz prethodnu najavu. Razvoj inkluzivnog turizma prepoznat je kao dugoročan prioritet destinacije, uz kontinuirano unapređenje infrastrukture i turističke ponude.
Zadnja informacija koju smo dobili odnosi se na projekt u Puli koji provode komunalno poduzeće Pula Herculanea i Udruga slijepih Istarske županije, u sklopu kojeg se uvode natpisi na brailleovom pismu na spremnicima za otpad, uključujući podzemne spremnike, zvona za staklo i spremnike za tekstil.
Cilj je poboljšati pristupačnost sustava odvajanja otpada za slijepe i slabovidne osobe, a osim fizičkih oznaka informativni materijali prilagođeni su i u zvučni oblik. Projekt značajno olakšava svakodnevni život, povećava samostalnost i doprinosi osjećaju ravnopravnosti jer korisnici više ne moraju tražiti pomoć pri odlaganju otpada.
Civilno društvoPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
KulturaPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 5 dana
VijestiPrije 6 dana