Na konferenciji ‘Odmori OSI Hrvatska’, održanoj 19. studenog u Zagrebu, govorilo se o rješenjima koja će osobama s invaliditetom omogućiti pristupačan turizam i veću samostalnost
Osobe s invaliditetom su ljubitelji putovanja. Međutim, da bi uživali u turističkoj destinaciji, treba im omogućiti pristupačnost smještajnim kapacitetima, plažama i turističkim sadržajima. Iako je pristupačnost ljudsko pravo propisano zakonima, u praksi provedba tih zakona često zapinje.
Na konferenciji ‘Odmori OSI Hrvatska’, održanoj 19. studenog u Zagrebu, govorilo se o rješenjima koja će osobama s invaliditetom omogućiti pristupačan turizam i veću samostalnost. Konferenciju je organizirao Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI).
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), Marica Mirić, istaknula je kako je pristupačnost jedno od načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Države potpisnice imaju obvezu da turističke usluge, okoliš, informacije i promet budu dostupni svim osobama.
– Pristupačnost u turizmu predstavlja temeljno ljudsko pravo koje proizlazi iz načela ravnopravnosti, nediskriminacije i univerzalnog dizajna. Turizam nije samo rekreacija, nego je i alat za obrazovanje, zapošljavanje i društvenu participaciju. Kada je turizam nepristupačan osobama s invaliditetom, uskraćuje se pravo sudjelovanja u ekonomskom, kulturnom i društvenom životu zajednice. Pristupačan turizam je koncept koji osigurava da sve osobe s invaliditetom mogu koristiti turističke usluge ravnopravno, sigurno i dostojanstveno – pojasnila je Mirić.
Naglasila je da je Hrvatska uložila enormna sredstva u turističke projekte. Međutim, trebalo bi izraditi cjeloviti akcijski plan koji bi kroz provedbu pokazao znatne učinke, a time bi se pristupačnost turizma znatno unaprijedila.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako se procjenjuje da u Europskoj uniji trenutno živi oko 87 milijuna osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj osobe s različitim vrstama invaliditeta čine oko 17 posto ukupnog stanovništva.
Čak 300 milijuna osoba s invaliditetom u svijetu učestalo putuje, dok se 30 milijuna osoba s invaliditetom kreće pomoću invalidskih kolica i također često putuje. Jurišić je pojasnio da je pristupačnost preduvjet uključivanja osoba s invaliditetom u život zajednice na ravnopravnoj osnovi s ostalim građanima, a podrazumijeva pristupačnost fizičkog okoliša, prijevoza, informacija i komunikacija, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave te ostalih sadržaja i usluga.
Međutim, Hrvatska kao turistička destinacija još uvijek ne čini dovoljno da bi bila pristupačna osobama s invaliditetom. Postoje određeni pomaci u pristupačnosti plaža i turističkih sadržaja, ali su prilično spori. Također je potrebna i veća pristupačnost smještajnih kapaciteta i prijevoza.
– Nadamo se da ćemo u Hrvatskoj imati više osviještenih turističkih djelatnika o tome da je prava usluga ona koja je u potpunosti pristupačna svima – poručio je Jurišić.
O pristupačnosti turizma u Zagrebačkoj županiji govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović. Ova županija promovira održivi turizam koji je pristupačan svim osobama. U Zagrebačkoj županiji posebno veliku pozornost pristupačnosti osoba s invaliditetom posvećuje grad Velika Gorica. Izdan je vodič kroz grad Veliku Goricu za osobe s invaliditetom. Što se tiče smještaja, od hotela na području Velike Gorice pristupačan je hotel Garden Hill. Pristupačna je i Zračna luka dr. Franjo Tuđman.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek predstavila je projekt ‘Priroda za sve na znakovnom jeziku’, kojeg je financiralo Ministarstvo turizma i sporta. Cilj projekta je osiguravanje pristupačnih sadržaja nacionalnih parkova za gluhe i nagluhe osobe. Partner na tom projektu je Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, a pridruženi partneri su osam nacionalnih parkova.
Informativni sadržaji nacionalnih parkova prevedeni su na hrvatski znakovni jezik i međunarodnu znakovnu komunikaciju uz titlove. Prevedeni sadržaji postavljeni su na YouTube kanal Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih koji je posebno otvoren za ovaj projekt. Sadržajima nacionalnih parkova može se pristupiti putem QR koda.
– Mislim da smo na ovaj način približili djelatnicima nacionalnih parkova sve komunikacijske barijere na koje nailaze gluhe i nagluhe osobe, da smo podigli razinu svijesti i razumijevanje o načinima komunikacije gluhih i nagluhih osoba kako bi i oni bez barijera mogli uživati u prirodnim ljepotama te posjećivati nacionalne parkove kao i druge osobe – zaključila je Vincek.
Snježana Jolić iz kninske Udruge za osobe s invaliditetom ‘Sveti Bartolomej’ govorila je o pristupačnosti turizma u Kninu. Grad teži aktivnom turizmu te nudi razne aktivnosti kao što su jahanje, biciklizam, planinarenje, nordijsko hodanje. Osobama s invaliditetom može se prilagoditi većina aktivnosti, a dostupno im je i terapijsko jahanje. U Kninu je većina javnih ustanova pristupačna.
Od smještajnih kapaciteta samo je jedan privatni apartman pristupačan osobama s invaliditetom, kao i jedan ugostiteljski objekt. Jolić se osvrnula i na potencijalna mjesta za Euroključ.
– Trenutno postoji jedan javni WC i jedno dizalo na Staroj tržnici. Postoji još nekoliko WC-a i dizala, ali su u sklopu ugostiteljskih objekata, javnih objekata, trgovina i benzinskih postaja. Jedan lift u sklopu ugostiteljskog objekta i jedan u sklopu gradskog poslovnog objekta se pokreću magnetskom karticom – pojasnila je Jolić. Zaključila je da osobe s invaliditetom sve više traže svoje mjesto u turizmu. Euroključ i Eurobrave bi učinili ugodniji boravak osobama s invaliditetom i potaknuli ih da dolaze na destinacije gdje su postavljeni.
Predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mlade i osobe s invaliditetom (SUMSI) Denis Marijon istaknuo je da razvoj tehnologije poboljšava kvalitetu života osoba s invaliditetom. U svom predavanju osvrnuo se na Euroključ. Ovim posebno dizajniranim ključem osobe s invaliditetom mogu otključati i samostalno koristiti WC diljem Europe. Osobe s određenim invaliditetom mogu naručiti ključ putem interneta uz predočenje medicinske dokumentacije.
Marijon je istaknuo da bi se Euroključ trebao nalaziti i kod osobe na info pultu u shopping centru, te osim za WC trebao bi se koristiti i za liftere, kao što su lifteri za ulazak u more.
Predsjednik Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara Bojan Hajdin predstavio je standarde za pristupačne plaže. To su prilagođena parkirna mjesta, prilagođen pristup plaži, pristupačan ulazak u more, sunčalište i kabina za presvlačenje te prilagođen WC.
Osvrnuo se i na problem vezan za Euroključ. Naglasio je da se ključ za pristupačni WC često traži po kafićima, a daljinski za lifter je negdje drugdje ili ga uopće nema. Najbolje rješenje je da Euroključ treba službeno otvarati pristupačni WC i kutijicu s daljinskim za lifter koji se odmah nalazi pored liftera.
Naime, cilj je da Euroključ postane jedini ključ za sve pristupačne sadržaje u cijeloj Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja.
