Da se građani suočavaju s nejasnoćama, potvrđuje i udruga Sjena koja okuplja obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, a koja ističe kako su u praksi već uočeni problemi
Hrvatski zavod za socijalni rad je u samo 20-ak dana od nasljednika preminulih podnositelja zahtjeva za inkluzivni dodatak, kojih je oko 15 tisuća, zaprimio 1640 prijedloga za obnovu ili nastavak postupka, udruge pak upozoravaju da su upute nasljednicima nejasne.
Kako bi im olakšalo posao, Ministarstvo rada i socijalne politike je koncem travnja objavilo upute za nasljednike, no udruge upozoravaju da one nisu jasne ni korisnicima ni stručnim radnicima.
Zbog toga mnogi odustaju od potraživanja svojih prava, tvrde udruge, komentirajući upute u kojima Ministarstvo nasljednicima objašnjava mogu li tražiti nastavak ili obnovu postupka, kome da se obrate i koju dokumentaciju trebaju priložiti.
Ministarstvo se na taj korak odlučilo nakon što je Upravni sud donio presudu prema kojoj nasljednici imaju pravo na isplatu inkluzivnog dodatka preminule osobe, utvrdi li se da je osoba imala na to pravo.
Do sada je Zavod zaprimio ukupno 1640 zahtjeva nasljednika, od čega je njih 1456 zatražilo obnovu, a 184 nastavak postupka.
Zavod ističe kako su rješenja donesena u predmetima u kojima su zaprimili mišljenje Zavoda za vještačenje, pri čemu je 37 priznatih prava na inkluzivni dodatak, a odbijeno je 47 zahtjeva jer nisu bili ispunjeni propisani uvjeti.
S obzirom na to da su postupci još u tijeku, iz Zavoda su za Hinu rekli kako nije moguće dati procjenu prosječnog iznosa zaostataka kojeg je država dužna isplatiti nasljednicima.
Upute su bitne jer su se nasljednici Zavodu obraćali i prije pravomoćnosti presude i objavljivanja uputa, međutim on po njima do sada nije mogao postupati.
Organiziran je i besplatni info telefon, a Zavod ističe kako su zabilježili pojačan interes građana. Najčešća pitanja odnose se na potrebnu dokumentaciju, mjesnu nadležnost područnih ureda te tijek postupka nakon podnošenja prijedloga za obnovu ili nastavak postupka.
Da se građani suočavaju s nejasnoćama, potvrđuje i udruga koja okuplja obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, a koja ističe kako su u praksi već uočeni problemi.
– Ove upute nisu razlog za zadovoljstvo i slavlje. One su samo dokaz koliko je sustav zakazao prema najranjivijim ljudima. Ovo je pokušaj popravljanja štete koja je već napravljena – ocijenila je predsjednica Udruge Sjena Suzana Rešetar u razgovoru za Hinu.
Posebno zabrinjava, dodala je, što se i dalje sve prebacuje na građane te ih se ponovno šalje da idu od vrata do vrata. Riječ je o raznim rješenjima, neka od kojih uključuju i javne bilježnike, odjavama za zdravstveno, bankama, nasljedstvu, žalbama i drugim postupcima.
– Umjesto da institucije same, po službenoj dužnosti, rješavaju postupke i kontaktiraju obitelji, ljude se ponovno šalje da sami proučavaju procedure, skupljaju dokumente i snalaze se u labirintu propisa koje jedva razumiju i pravnici, a kamoli iscrpljene obitelji nakon smrti člana obitelji – rekla je.
Upozorila je kako poseban problem oko prikupljanja dokumentacije imaju starije osobe koje se teže služe modernom tehnologijom, mailovima i e-Građanima, a također je navela da na terenu „vlada potpuna zbunjenost”.
„Ljudi ne znaju razliku između nastavka i obnove postupka. Ne znaju koje rokove moraju poštovati. Ne znaju što kada ostavinska rasprava nije završena ili kada ima više nasljednika. I opet imamo isti obrazac – sustav stvara problem, a građani nose teret tog problema”, rekla je Rešetar.
Naglasila je kako iza svakog neriješenog predmeta nije administrativni broj, već čovjek – nečije dijete, roditelj, obitelj koja se godinama bori s bolešću, invaliditetom, siromaštvom, administracijom i osjećajem da ih država vidi tek kada postanu problem u javnosti.
– Nikada neću zaboraviti majku iz Zadra koja nam se obratila za pomoć, a čija je kćerkica, koja je bila u sustavu i bila korisnica osobne invalidnine, preminula čekajući rješenje za inkluzivni dodatak. Ta majka danas pravdu za svoje dijete mora tražiti u sudnicama – rekla je Rešetar.
Oni to rade namjerno, ocijenila je, zato što znaju da će pola ljudi u tom procesu odustati.
– Jer već jesu – ustvrdila je.
– A kada govorimo o oko 15.000 umrlih osoba prije donošenja rješenja, onda više ne govorimo o pojedinačnim propustima, već o ogromnom institucionalnom neuspjehu i sramoti države. I, realno, broj bi mogao biti i veći jer i dalje postoji više od 100.000 neriješenih zahtjeva, ali potpune brojke javnost nema – ocijenila je Rešetar.
Uputama su u potpunosti nezadovoljni i stručni radnici.
– Ne da nisu pomogle, nego su uvele još više nejasnoća. Ni korisnicima ni stručnim radnicima nije jasne – rekla je za Hinu Nela Pamuković, predsjednica Udruge NovisS – Nova vizija socijalne skrbi.
Govoreći o provedivosti uputa u praksi, Pamuković je navela kako im svakodnevno stižu požurnice od odvjetnika.
– Isključivo je ovaj posao u nadležnosti pravnika, a upute daju socijalni radnici, koji ih ni sami ne razumiju, niti su ih dužni razumjeti, jer to ne spada u njihov stručni rad – navela je.
Pri tome je također potvrdila da stručni radnici nailaze na neujednačena tumačenja u različitim uredima „jer razni nadređeni daju razna tumačenja ili ih nemaju”.
Upitana koliko upute zaista mogu pomoći građanima koji su izgubili člana obitelji prije donošenja rješenja, Pamuković je ironično poručila: – Toliko će im olakšati da moraju plaćati odvjetnike za naknadno pronađenu imovinu i pokretanje prava na isplatu inkluzivnog dodatka s osnove nasljeđa – dodatno dva postupka kao dodatni trošak, jer ne razumiju postupak.
Naime, čak i kad podnositelji zahtjeva imaju rješenje o nasljeđivanju, čime pokazuju da su nasljednici, ovo pravo nije moglo ući u rješenje o nasljeđivanju, jer nije ostvareno za života korisnika. Ako nema ovog prava u rješenju o nasljeđivanju, ponovno se pokreće postupak dokazivanja naknadno pronađene imovine, napomenula je.
Pri tome je nejasna situacija, dodala je Pamuković, kad je rješenje napisano i upućeno korisniku, a korisnik ga nije primio radi smrti i nije postalo izvršno, niti je moglo biti naplaćeno. Kao dodatnu prepreku koja otežava rad stručnjaka i položaj građana navela je i ugovore od dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju, jer tada ne postoji rješenje o nasljeđivanju.
Pamuković je također mišljenja da će cijela situacija dodatno opteretiti sustav s obzirom na kontinuirani odljev stručnjaka i nedovoljnog broja pravnika te postojeće neriješene slučajeve inkluzivnog dodatka.
– Kada bi se u rad uključili pravnici koji su upravitelji ili rade u županijskim službama, raznim sektorima, uredima i središnjici Zavoda, a od kojih su mnogi otišli iz Područnih ureda, bilo bi puno lakše. No tužna činjenica je da je ustroj HZSR-a postavljen tako da nikoga nije briga niti za stručnjake niti za korisnike – ocijenila je Pamuković.
Od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku, prema podacima Zavoda doneseno je više od 223.000 rješenja o priznavanju prava, a trenutačno je u tijeku nešto više od 100.000 postupaka utvrđivanja prava.
– Iako prosječan broj mjesečnih zahtjeva varira, uočen je određeni trend smanjenja novih zahtjeva. Stručni radnici u Zavodu nastavljaju intenzivno raditi kako bi se preostali predmeti riješili u najkraćem mogućem roku – poručili su iz Zavoda.
U prvoj polovici godine dvije trećine objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i okolici, dok su najtraženiji radnici bili prodavači, skladištari, vozači i konobari
Poslušaj članak
U prvih šest mjeseci 2026. godine na portalu MojPosao objavljeno je više od 23.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od 6,6% u odnosu na usporedive podatke u istom razdoblju prošle godine, pokazuje analiza tržišta rada koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao.
Istodobno, broj poslodavaca koji su oglašavali radna mjesta smanjio se za svega 2,0%.
Prodavači i dalje natraženiji radnici u Hrvatskoj
Kao i prethodnih godina, i u prvoj polovici 2026. najveća potražnja za radnicima bila je u trgovini i prodaji. Ta je kategorija činila gotovo četvrtinu svih objavljenih oglasa za posao, s udjelom od 24,9%.
Slijede Turizam i ugostiteljstvo s 13,2% te Financije i računovodstvo s 12,8%.
Unatoč određenim oscilacijama na tržištu rada, profil najtraženijih radnika u Hrvatskoj ostaje relativno stabilan. Poslodavci i dalje najveću potrebu iskazuju za zanimanjima koja su snažno povezana s operativnom podrškom, prodajom te uslužnim djelatnostima.
Najveća potražnja zabilježena je za radnim mjestima: prodavač/trgovac, skladištar, vozač, prodajni savjetnik, konobar/barmen, kuhar i administrator.
Zagreb i dalje prednjači
Grad Zagreb i Zagrebačka županija i dalje su središte tržišta rada u Hrvatskoj.
U prvoj polovici godine na ovo se područje odnosilo čak 65,8% svih objavljenih oglasa za posao, što je znatno više nego lani, kada je njihov udio iznosio 53%. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 16,7% te Primorsko-goranska s 14,5%.
Pad broja objavljenih oglasa za posao vidljiv je u gotovo svim županijama, no njegov intenzitet nije svugdje jednak.
Najizraženiji relativni pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj oglasa smanjen za 28,6%, zatim u Virovitičko-podravskoj s padom od 23,9%, te u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, koje bilježe pad od 22,8%.
S druge strane, najblaži pad, odnosno najveću razinu stabilnosti, bilježe Krapinsko-zagorska županija s padom od 1,5%, Varaždinska s 4,8% te Splitsko-dalmatinska s 5,3%.
Stalni posao u četiri od pet oglasa
Kada je riječ o traženoj razini obrazovanja, najveći udio oglasa namijenjen je kandidatima sa srednjom stručnom spremom, na koje se odnosi 41,6% ukupnog broja objavljenih natječaja za slobodna radna mjesta.
Slijede oglasi za kandidate s visokom stručnom spremom, s udjelom od 22,3%, te višom stručnom spremom, s 21,2%.
U pogledu vrste radnog odnosa, i dalje prevladavaju oglasi za stalni posao.
Čak 88,8% oglasa odnosilo se na rad na neodređeno vrijeme, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 80%. Istodobno, 26,1% oglasa odnosilo se na rad na određeno, a 4,5% na sezonske poslove.
U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast udjela oglasa za rad na neodređeno te pad udjela oglasa za rad na određeno vrijeme. Takav trend sugerira da poslodavci putem portala za oglašavanje slobodnih radnih mjesta sve češće traže kandidate za stalne pozicije, dok se za privremene i kratkoročne potrebe u većoj mjeri okreću drugim oblicima zapošljavanja, primjerice agencijama za uvoz stranih radnika.
Rast interesa kandidata za posao
Dok se ponuda poslova smanjuje, interes kandidata nastavlja rasti.
Broj prijava na oglase porastao je za 3,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a još izraženiji rast vidi se u broju prijava po pojedinom oglasu.
Prosječan broj prijava po oglasu porastao je s prošlogodišnje 34 na 40 prijava, što predstavlja rast od 18%.
Gdje Hrvati žele raditi? Erste, ZABA i HPB su najpoželjniji poslodavci u financijama i osiguranju
Poslušaj članak
Sigurnost posla, stabilnost industrije, mogućnost napredovanja i ravnoteža privatnog i poslovnog života ključni su razlozi zbog kojih Hrvati financije i osiguranje vide kao poželjan sektor za razvoj karijere. Potvrdilo je to istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno među više od 27 tisuća ispitanika.
Istraživanje, koje se temelji isključivo na percepciji ispitanika i njihovom slobodnom izboru, već puna dva desetljeća provodi Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao.
Erste na vrhu
Prema istraživanju, poslodavci prvog izbora u Hrvatskoj u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja su: Erste&Steiermärkische Bank, Zagrebačka banka i Hrvatska narodna banka.
Erste banka ove je godine izbila na vrh ljestvice najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, nakon što je lani zauzimala treće mjesto. Zagrebačka banka, prošlogodišnji lider, sada je na drugoj poziciji, dok je Hrvatska narodna banka ostvarila najveći pomak među vodećima, skočivši sa šestog na treće mjesto u odnosu na 2025. godinu.
Što je kandidatima važno?
Kako bismo bolje razumjeli što čini najpoželjnijeg poslodavca i koje karakteristike poslodavce izdvajaju od konkurencije, ispitanici su u istraživanju izdvojili do tri ključna faktora koja, prema njihovu mišljenju, najviše utječu na poželjnost poslodavca.
Rezultati istraživanja pokazuju da najpoželjnije poslodavce od ostatka konkurencije najviše izdvajaju sigurnost radnog mjesta, mogućnost napretka u struci i ravnoteža privatnog i poslovnog života. Upravo te karakteristike ispitanici najčešće prepoznaju kao ključne razloge zbog kojih određene poslodavce smatraju poželjnijima od drugih.
Osim toga, važnu ulogu imaju i dobri međuljudski odnosi, reputacija tvrtke, kvalitetan odnos nadređenih prema zaposlenicima te prilike za hijerarhijsko napredovanje, koje dodatno jačaju percepciju poželjnog poslodavca na tržištu rada.
Razmišljamo li o promjeni posla?
Kad je riječ o lojalnosti, 53% ispitanika kojima je poslodavac prvog izbora upravo iz ove djelatnosti često razmišlja o promjeni posla, što je nešto više u odnosu na ukupni uzorak, gdje takve misli ima gotovo polovica ispitanika (49%). S druge strane, 35% ljudi o promjeni razmišlja povremeno, dok 12% ističe kako su zadovoljni kod trenutnog poslodavca i uopće ne razmišljaju o odlasku.
Podaci postaju još zanimljiviji kada se analiziraju stavovi zaposlenika koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora u sektoru financija i osiguranja. Upravo ta skupina pokazuje znatno višu razinu lojalnosti prema poslodavcu i rjeđe razmišlja o promjeni posla. Gotovo polovica zaposlenika, njih 46%, uopće ne razmišlja o odlasku, dok tek 8% navodi da o promjeni posla razmišlja često.
Kada je riječ o benefitima koje zaposlenici najviše žele, na vrhu liste nalaze se bonusi za izvanredna postignuća i fleksibilno radno vrijeme. Među najpoželjnijim pogodnostima za zaposlenike visoko su rangirane i edukacije, plaćene zdravstvene usluge iznad osnovnog paketa te dodatni dani godišnjeg odmora.
S druge strane, ispitanici najmanje važnima smatraju bonuse za preporuke, subvencioniranje kulturnih i sportskih aktivnosti te organizirana vikend druženja.
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Tomislav Bušljeta
Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu
Poslušaj članak
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je prošli tjedan predstavnike Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir povodom obilježavanja Međunarodnog dana gluhosljepoće. Susret je održan kako bi se skrenula pozornost na potrebe gluhoslijepih osoba te na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju u obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnom životu.
Tijekom razgovora predsjednica Saveza Sanja Tarczay predstavila je rad organizacije i objasnila kako je upravo Savez Dodir pokrenuo inicijativu da se 27. lipnja proglasi Međunarodnim danom gluhosljepoće. Zahvaljujući toj inicijativi i podršci hrvatskih institucija te međunarodnih partnera, Opća skupština Ujedinjenih naroda 2025. godine službeno je proglasila taj datum Međunarodnim danom gluhosljepoće.
Na sastanku je istaknuto da je gluhosljepoća posebno oštećenje koje uključuje istodobni gubitak sluha i vida, zbog čega mnogim osobama treba pomoć u komunikaciji i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Predstavnici Saveza naglasili su da je važno osigurati veću dostupnost komunikacijskih posrednika i prevoditelja kako bi gluhoslijepe osobe mogle ravnopravno sudjelovati u društvu i ostvarivati svoja prava.
Predstavljen je i rad Saveza Dodir, koji djeluje od 1994. godine kao jedina nacionalna organizacija specijalizirana za pružanje podrške gluhoslijepim osobama u Hrvatskoj. Savez provodi edukacije, pruža stručnu pomoć članovima te organizira osposobljavanje komunikacijskih posrednika koji pomažu gluhoslijepim osobama u svakodnevnom životu, školovanju i radu. U njegov rad uključene su udruge iz više hrvatskih županija koje zajednički rade na poboljšanju kvalitete života svojih članova.
Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu.
Predsjednik Milanović saslušao je njihove prijedloge i upoznao se s aktivnostima koje Savez provodi kako bi poboljšao položaj gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj.
Sastanku su, uz predstavnike Saveza Dodir, prisustvovali i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predstojnica Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Gordana Berc, prodekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Kristina Cergol te pomoćnica za razvojne, međunarodne i digitalne programe Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Ines Katić.
Uz predsjednika Zorana Milanovića na sastanku je sudjelovala i njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
MedicinaPrije 1 dan
Kutak za stručnjakePrije 3 dana
KulturaPrije 6 dana
KulturaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 7 dana
in MREŽAPrije 4 dana