‘Superimunitet’ rijetko je rezultat samo jedne stvari. Iako genetika daje početnu osnovu, svakodnevne navike i način života itekako određuju koliko ćemo često biti bolesni
Sigurno poznajete barem jednu osobu koja rijetko ili gotovo nikad ne oboli – dok ostali svake zime osvoje barem jednu prehladu ili gripu. Što je njihova tajna? Je li riječ o sreći, genetici ili načinu života? Odgovor leži u kombinaciji više faktora.
Naš imunološki sustav je složen obrambeni mehanizam sastavljen od organa, stanica i molekula koje štite tijelo od virusa, bakterija i drugih štetnih utjecaja. Kod nekih ljudi ovaj sustav radi iznimno učinkovito – brzo prepoznaje prijetnju i jednako brzo reagira.
U pozadini toga mogu biti naslijeđene karakteristike, poput bolje sposobnosti imunoloških stanica da uoče patogene ili bržeg oporavka nakon infekcije. Genetika, dakle, može igrati važnu ulogu, ali nije jedina koja određuje zdravlje.
Životne navike značajno određuju snagu imuniteta. Kvalitetan san, uravnotežena prehrana bogata vitaminima i antioksidansima, redovita tjelovježba i boravak na svježem zraku doprinose zdravlju imunološkog sustava. Osobe koje se rijetko razbolijevaju često nesvjesno žive upravo takvim ritmom. S druge strane, kronični stres, brza hrana, pušenje i premalo kretanja mogu vidljivo oslabiti tjelesnu obranu.
Psihološki i socijalni čimbenici također igraju iznenađujuće važnu ulogu. Kada smo pod stresom, tijelo luči hormone koji mogu oslabiti imunološki odgovor, što znači da je sklonost bolestima veća u razdobljima napetosti, straha i emocionalne iscrpljenosti. S druge strane, smijeh, druženje i osjećaj pripadnosti potiču rad imunološkog sustava – što objašnjava zašto ljudi s pozitivnijim stavom često ostaju zdraviji.
Još jedan ključni element krije se u našim crijevima. Mikrobiom – zajednica bakterija koje žive u probavnom sustavu – pomaže u regulaciji imuniteta. Raznolika i uravnotežena crijevna flora stvara snažnije obrambene mehanizme, dok loša prehrana i antibiotici bez potrebe mogu narušiti tu ravnotežu.
Drugim riječima, ‘superimunitet’ rijetko je rezultat samo jedne stvari. Iako genetika daje početnu osnovu, svakodnevne navike i način života itekako određuju koliko ćemo često biti bolesni. Oni koji se rijetko razbolijevaju obično spavaju dovoljno, pametno se hrane, često borave u pokretu i znaju se nositi sa stresom. Njihov imunološki sustav radi u tišini – ali neumorno – i zato ga ne primjećuju sve dok ostaju zdravi.
Jednostavan način da provjerite dišete li pravilno jest da jednu ruku stavite na prsa, a drugu na trbuh. Ako se tijekom udaha više pomiče trbuh nego prsa, velika je vjerojatnost da koristite dijafragmu i dišete učinkovitije
Poslušaj članak
Disanje je prva radnja koju napravimo dolaskom na svijet i posljednja kojom završava naš životni put. Svakoga dana udahnemo između 20.000 i 25.000 puta, no mnogi ipak ne dišu pravilno. Stres, dugotrajno sjedenje, loše držanje i ubrzan način života često uzrokuju plitko, ubrzano disanje kroz usta, što može negativno utjecati na zdravlje.
Pravilno disanje odvija se kroz nos i uz pomoć dijafragme, glavnog dišnog mišića. Tada se trbuh lagano podiže, pluća se ravnomjerno šire, a tijelo dobiva dovoljno kisika. Nos pritom filtrira, zagrijava i vlaži zrak te potiče stvaranje dušikova oksida koji poboljšava protok krvi i iskorištavanje kisika.
Nasuprot tome, plitko i ubrzano disanje održava organizam u stanju stresa. Posljedice mogu biti umor, glavobolje, napetost u vratu i ramenima, loš san, slabija koncentracija te osjećaji tjeskobe. Problem često nije manjak kisika, nego prebrzo izbacivanje ugljikova dioksida, važnog za prijenos kisika iz krvi u tkiva.
Dobra je vijest da se pravilno disanje može naučiti. Dijafragmalno ili trbušno disanje smanjuje stres, usporava rad srca i poboljšava opskrbu organizma kisikom. Popularna je i tehnika ‘box breathing’, koja uključuje četiri sekunde udaha, četiri zadržavanja daha, četiri izdaha i ponovno četiri sekunde zadržavanja. Koriste je sportaši, piloti i pripadnici specijalnih postrojbi za lakše suočavanje sa stresom.
Još jedna poznata metoda je tehnika 4-7-8: udah traje četiri sekunde, zadržavanje daha sedam, a izdah osam sekundi. Produženi izdah aktivira parasimpatički živčani sustav, usporava rad srca i potiče opuštanje.
Postoje i druge metode, poput Buteykove tehnike koja se temelji na sporom nosnom disanju te se često primjenjuje kod osoba s astmom ili anksioznošću.
Sve je poznatija i Wim Hof metoda koja kombinira ritmičko disanje, zadržavanje daha i izlaganje hladnoći, ali je treba izvoditi oprezno i nikada u vodi ili tijekom vožnje zbog mogućnosti gubitka svijesti. U jogi se primjenjuje i naizmjenično disanje kroz nosnice (Nadi Shodhana), koje pomaže smiriti um i poboljšati koncentraciju.
Mnogi tijekom rada za računalom ili obavljanja zahtjevnih zadataka nesvjesno zadržavaju dah. Taj se fenomen naziva ’email apnea’ i pokazuje koliko stres može utjecati na način disanja.
Istraživanja pokazuju da sporo disanje, oko šest udaha u minuti, može pomoći u regulaciji krvnog tlaka, smanjenju stresa i poboljšanju rada srca. Zato nekoliko minuta svjesnog disanja dnevno može imati značajan učinak na zdravlje.
Disanje je automatska radnja, ali ujedno i jedan od najjednostavnijih načina da pozitivno utječemo na vlastito zdravlje. Kada naučimo disati mirnije, dublje i svjesnije, ne poboljšavamo samo rad pluća nego i ravnotežu cijelog organizma.
Najvažnije je slušati vlastitu kožu i držati se jednostavne rutine: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Uz to, zdrav način života – dovoljno sna, uravnotežena prehrana i unos vode – ima jednako velik utjecaj na izgled kože kao i bilo koja krema
Poslušaj članak
U svijetu kozmetike danas se čini kao da za svaki dio lica i tijela postoji posebna krema: za dan, za noć, za područje oko očiju, za vrat, za ruke, za stopala, za ‘anti-age’, za ‘anti-stress’, za ‘detoks’.
Police trgovina prepune su proizvoda koji obećavaju čuda, a potrošači se lako izgube u tom moru izbora. No istina je mnogo jednostavnija: za zdravu i lijepu kožu potrebno je samo nekoliko osnovnih koraka, dok je velik dio ponude zapravo rezultat pametnog marketinga.
Prva i najvažnija stvar u njezi kože je čišćenje. Tijekom dana na koži se nakupljaju znoj, prašina, višak sebuma i ostaci šminke. Blago sredstvo za čišćenje koje ne isušuje kožu često je sasvim dovoljno. Nema potrebe za deset različitih gelova i pjena – važno je samo da proizvod odgovara tipu kože.
Drugi osnovni korak je hidratacija. Jedna dobra hidratantna krema može zadovoljiti većinu potreba kože. Koži je potrebna vlaga kako bi ostala elastična i zdrava, ali to ne znači da moramo imati posebnu kremu za svaku zonu lica. U mnogim slučajevima krema za lice može se koristiti i za vrat, a kvalitetna krema za tijelo često je sasvim dovoljna i za ruke.
Treći ključni element njege, koji se često zanemaruje, jest zaštita od sunca. Redovita uporaba kreme sa zaštitnim faktorom jedan je od najučinkovitijih načina očuvanja zdravlja i mladolikog izgleda kože. Mnoga istraživanja pokazuju da upravo sunce uzrokuje velik dio preranog starenja kože.
Sve ostalo – serumi s egzotičnim sastojcima, kreme s ‘revolucionarnim formulama’, posebni proizvodi za svaku sitnicu – često su više stvar trenda nego stvarne potrebe. To ne znači da su svi takvi proizvodi beskorisni, ali za većinu ljudi oni nisu nužni. Marketing često stvara osjećaj da bez cijele kolekcije proizvoda ne možemo pravilno njegovati kožu.
Na kraju, najvažnije je slušati vlastitu kožu i držati se jednostavne rutine: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Uz to, zdrav način života – dovoljno sna, uravnotežena prehrana i unos vode – ima jednako velik utjecaj na izgled kože kao i bilo koja krema. U svijetu kozmetike ponekad vrijedi pravilo: manje je zapravo više.
Debljina može utjecati na sve segmente života – od zdravlja i kretanja do odnosa s drugima i radne sposobnosti. Zato je važno o njoj govoriti bez osuđivanja i s razumijevanjem
Poslušaj članak
Svjetski dan debljine, koji se obilježava 4. ožujka, podsjeća nas koliko debljina može utjecati na zdravlje i svakodnevni život. Debljina nije samo pitanje izgleda, nego zdravstveno stanje koje zahvaća cijelo tijelo. Kao kroničnu bolest prepoznaje je i Svjetska zdravstvena organizacija.
Kada osoba ima višak kilograma, srce i krvne žile rade pod većim opterećenjem. Povećava se rizik od visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2 i bolesti srca. Disanje može biti teže, osobito pri kretanju ili penjanju uz stepenice. Čest je i umor jer tijelo troši više energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Kosti i zglobovi posebno trpe. Svaki kilogram viška dodatno opterećuje koljena, kukove i kralježnicu. Zbog toga se mogu javiti bolovi u leđima, koljenima i stopalima. S vremenom se zglobovi brže troše, pokreti postaju ograničeni, a bol može postati stalna. Kada kretanje boli, ljudi se manje kreću, a to može dovesti do još većeg povećanja tjelesne težine.
Debljina utječe i na mišiće. Osoba se brže umara, slabija je izdržljivost i teže je obavljati svakodnevne poslove. Manjak kretanja dodatno slabi mišiće i pogoršava opće stanje organizma.
Važan je i utjecaj na mentalno zdravlje. Osobe s debljinom često se suočavaju s predrasudama i neugodnim komentarima. To može dovesti do manjka samopouzdanja, tuge, anksioznosti pa i depresije. Ponekad se javlja i emocionalno prejedanje, što dodatno otežava situaciju.
Debljina može utjecati na sve segmente života – od zdravlja i kretanja do odnosa s drugima i radne sposobnosti. Zato je važno o njoj govoriti bez osuđivanja i s razumijevanjem. Promjene u prehrani, redovita tjelesna aktivnost i podrška stručnjaka mogu pomoći u očuvanju zdravlja. Svjetski dan debljine prilika je da se podsjetimo koliko su briga o tijelu i podrška okoline važni za kvalitetniji i zdraviji život.