Dojenje je najzdraviji način prehrane u prvim mjesecima djetetova života. Osim za dijete, dugoročne su prednosti dojenja i za majku. S ciljem promocije dojenja, u povodu Svjetskog tjedna dojenja od 1. do 7. kolovoza, Grad Zagreb i domovi zdravlja kojima je Grad osnivač organizirali su predavanja, radionice i savjetovanja
Poslušaj članak
Jedno od predavanja održano je 7. kolovoza u prostorijama patronažne službe Doma zdravlja – Zapad. U sklopu predavanja svoja iskustva iznijele su majke koje već doje svoju djecu, a u raspravi su sudjelovale i buduće majke.
Patronažna medicinska sestra i savjetnica za dojenje Javorka Štiglec u svom predavanju istaknula je da se ove godine Svjetskim tjednom dojenja nastoji podići svijest o važnosti stvaranja podržavajućeg okruženja za dojenje. Naime, ukoliko okruženje nije podržavajuće, dojenje može biti izazovno.
– Potrebno je određeno vrijeme da se i okolina privikne na taj način prehrane djeteta. Pogotovo kad je riječ o ženama prvorotkinjama, ali i višerotkinjama koje nemaju iskustva u dojenju, važna je podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i cjelokupnog društva. Hrvatski sabor i Vlada su postavili dojenje kao javnozdravstveni prioritet. Promiče se Nacionalni program dojenja. U Gradu Zagrebu postavljene su i klupe za dojenje, čime se promiče dojenje u zajednici, ali to je još uvijek nedovoljno. Dojenje nije samo osobna odluka, nego i društvena odgovornost – rekla je Štiglec.
Smatra da je za stvaranje podržavajuće okoline u dojenju važna edukacija – od članova obitelji do poslodavaca. Nažalost, neke žene prestaju s dojenjem, a razlog su proturječne informacije zdravstvenih djelatnika i nedostatak podrške okoline.
– Majke bi trebale imati neke stavove o dojenju i prije trudnoće, prenošenjem iskustva iz obitelji. Međutim, stavovi se formiraju u trećem tromjesečju trudnoće, tijekom poroda i nakon poroda. Veliku ulogu u tome imaju zdravstveni djelatnici. Trebali bi upoznati majku s prednostima dojenja. Međutim, same majke izjavljuju da dobivaju različite i proturječne informacije od zdravstvenih djelatnika ili da nemaju dovoljnu podršku okoline. Nažalost, još uvijek postoje brojni mitovi i zablude o dojenju. Najčešći mitovi su da majčino mlijeko nije dovoljno kvalitetno, da ako ima mastitis majka ne treba dojiti ili nije poželjno dojiti jer utječe na zdravstveno stanje djeteta – pojasnila je Štiglec.
Naglasila je da je u svijetu 48 posto djece dojeno do 6. mjeseca, a cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da do 2030. bude dojeno 70 posto djece. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a je da se djeca hrane majčinim mlijekom prvih šest mjeseci, a uz dohranu, dodatak krute hrane, do druge godine djetetova života ili duže.
Prednosti dojenja za majku su brži i lakši gubitak kilograma nakon poroda, smanjenje rizika od raka dojke i jajnika, smanjenje osteoporoze nakon menopauze, smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, jačanje samopouzdanja.
– Majčino mlijeko je najbolja hrana za dijete, za njegov rast i razvoj. Kod djece koja su dojena je manje pobolijevanja od respiratornih bolesti, bolesti probavnog sustava, manja je sklonost prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi, manja je učestalost alergijskih reakcija, manji je rizik od šećerne bolesti, pravilan je razvoj čeljusti i zuba, smanjen je rizik od celijakije, Chronove bolesti, Hodgkinova limfoma, bolji intelektualni razvoj – navela je Štiglec.
Dojenje također stvara emocionalnu povezanost djeteta i majke. Osim na majku i dijete, dojenje pozitivno utječe na obitelj i društvo.
– Istraživanja su pokazala da prednosti dojenja za obitelj uključuju stvaranje pozitivnog ozračja u obitelji, štedi se novac i vrijeme – tjedno se uštedi osam sati jer se ne priprema mlijeko, a djeca koja su dojena su zdravija, što financijski utječe na obitelj – objasnila je Štiglec.
Spomenula je važnu ulogu grupa za potporu dojenju koje vode patronažne sestre, a održavaju se jedanput mjesečno. Teme su o prednostima dojenja, o dohrani djece nakon šestog mjeseca, dojenju i odlasku na posao majke, dojenju i odlasku na more, dojenju i odlasku u dječji vrtić te drugim temama koje predlažu i same majke.
– S obzirom da su u sustavu, pomoć vezano za dojenje majke mogu dobiti od patronažnih sestara, mogu se javiti u grupe za potporu dojenju, savjetovalište za dojenje, javljaju se i u nevladinu udrugu Roda. Iako naiđu na poteškoće, majke ne trebaju odustati od dojenja prije nego što iscrpe sve opcije za potrebnu pomoć. Dojenje je dugoročno za majku, dijete, obitelj i zajednicu jedna velika vrijednost i iskustvo. Majke trebaju imati na umu da pružaju najbolje svom djetetu – poručila je Štiglec.
Mlada majka Sara Belina istaknula je da nije išla na savjetovanja vezano za dojenje, a najveću podršku imala je od patronažne sestre.
– Prvo dijete je tri mjeseca hranjeno mojim mlijekom, ali zbog gubitka mlijeka prešlo se na dohranu. Drugo dijete uspješno dojim već četiri i pol mjeseca, a s dojenjem sam bez problema počela u rodilištu. O prednostima dojenja saznala sam i od prijateljica koje imaju djecu, te sam dosta čitala. Imam podršku u dojenju supruga, majke i prijatelja – ispričala je Sara.
Za razliku od Sare, vrijedne informacije o dojenju saznala je na individualnom savjetovanju Katarina, majka malog Ivana, kojoj je velika podrška u dojenju suprug.
– Putem maila sam se javila savjetovalištu za dojenje i bila sam u Domu zdravlja u Prečkom. To je bilo nešto najkorisnije za mene u trudnoći i svima bih preporučila jer se dobije dosta informacija – rekla je Katarina.
Buduće majke ocijenile su predavanje korisnim te su izrazile veliki interes za dojenje i želju za stjecanjem novih znanja.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima
Trešnjevački plac od sljedećeg petka, 17. travnja više neće biti samo jutarnja stanica za kupnju namirnica. Svakog petka pretvara se u Špica Plac, novi afterwork koncept koji na zapad grada dovodi kombinaciju street fooda, DJ programa i večernjeg druženja, u terminu od 18 do ponoći.
Na južnom dijelu tržnice postavlja se prostor s lounge zonama, ambijentalnom rasvjetom i središnjim koktel barom te Beer Gardenom, a fokus je na gastro sadržaju i opuštenom druženju zbog kojeg će dolazak imati smisla svaki put iznova.
U projektu sudjeluje preko 15 poznatih zagrebačkih ugostitelja koji petkom izlaze iz svojih restorana i lokala te donose par jasno definiranih jela, bez preklapanja ponude. To znači da će se na jednom mjestu paralelno moći probati sve; od steakova u street food varijanti, sushija i pašte iz koluta sira, preko azijskih i meksičkih jela, do vege opcija i slastica. Ponuda pića uključuje craft piva (Mlinarica, Varionica, Zmajsko, Medvedgrad…), vina i koktele kroz centralni bar.
Dio jelovnika razvija se direktno iz onoga što je taj dan dostupno na placu, pa koncept zadržava vezu s tržnicom i lokalnim OPG-ovima “od polja do stola”, ali u formatu koji je prilagođen večernjem izlasku; brz, street food i sharing friendly.
Glazbeni program temelji se na DJ setovima i neformalnoj, afterwork atmosferi, s naglaskom na jazz, funk, house i srodne žanrove, bez koncertnog formata, kako bi se zadržao kontinuitet druženja tijekom večeri.
Iako koncepti koji kombiniraju tržnice i večernji sadržaj već postoje u Zagrebu i drugim gradovima, Špica Plac fokus stavlja na kvartovski kontekst Trešnjevke i redoviti tjedni ritam, s ciljem stvaranja stabilnog mjesta okupljanja koje ne ovisi o jednokratnim događanjima.
Projekt se održava u dva ciklusa: od travnja do kraja srpnja te ponovno od rujna do jeseni, uz model u kojem se dio ugostitelja rotira svaki petak, čime se održava dinamika i stalna promjena sadržaja.
Špica Plac realizira se u suradnji s Tržnicama grada Zagreba i Gradom Zagrebom, a iza njega stoji Svibanj Projekt, tim poznat po Adventu na Europskom trgu i programu koji je u Zagrebu postavio standard svakodnevnog DJ i koncertnog sadržaja u adventskom periodu.
Ako je suditi po konceptu, Trešnjevka dobiva format koji cilja upravo ono što metropoli treba, redoviti, tjedni izlazak petkom prilagođen svim generacijama koji ne počinje u ponoć, nego odmah nakon posla.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima. Detaljne informacije o gastro ponudi, ugostiteljima i programu pratite na IG, FB i Tik Tok profilima Špica Placa.
Grad Zagreb pokrenuo je postupak javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji pothodnika na Aveniji Marina Držića, u zoni tramvajskih stajališta sjeverno od petlje. Radovi će osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti prvi put osigurati izravan i neometan pristup tamošnjem pothodniku i tramvajskim stajalištima.
„Rekonstrukcija pothodnika dio je sustavnih ulaganja u unapređenje pristupačnosti javne infrastrukture u Zagrebu, pri čemu je prilagodba pothodnika i prometnih površina jedan od ključnih preduvjeta sigurnog i samostalnog kretanja osoba s invaliditetom, starijih osoba i drugih građana smanjene pokretljivosti“, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,55 milijuna eura bez PDV-a. Početak radova očekuje se na jesen, a trajat će devet mjeseci.
Središnji dio projekta čini ugradnja četiri dizala koja će ukloniti prepreke u pristupu. Dizala će biti postavljena na svim ključnim točkama: dva uz ulazna stubišta na zapadnoj i istočnoj strani pothodnika te dva koja će omogućiti izravan pristup tramvajskim stajalištima.
Rekonstrukcija obuhvaća i cjelovito uređenje pješačkih površina, uz izgradnju rampi za guranje bicikala duž stepenica. Uredit će se nova ograda i rukohvati, a posebna pažnja posvetit će se ugradnji taktilnih površina za slijepe i slabovidne osobe te obnovi horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Postojeće energetski neučinkovite svjetiljke zamijenit će se novim LED svjetiljkama koje će poboljšati vidljivost i osjećaj sigurnosti.
U Zagrebu više od 15 posto stanovnika živi s invaliditetom. Upravo zato Grad kontinuirano ulaže u unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora – od prilagodbe pothodnika i prometne infrastrukture, preko proširenja prava na besplatan javni prijevoz i obnove voznog parka ZET-a, nabavom novih prilagođenih kombi vozila za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, do nabave niskopodnih tramvaja i autobusa, sve s ciljem osiguravanja sigurnijeg, dostupnijeg i ravnopravnijeg kretanja gradom.
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec obišla je radove na rekonstrukciji objekta u Ulici Jurja Dalmatinca, koji će biti namijenjen pružanju socijalnih usluga za djecu i odrasle s poremećajima iz spektra autizma (PSA)
Poslušaj članak
Nova lokacija djelovat će u sklopu Centra za autizam te će pružati usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške za 40 djece i mladih, kao i dnevni boravak za 30 odraslih osoba s PSA.
– Sustavno ulažemo u širenje mreže podrške i povećavamo dostupnost socijalnih usluga za osobe s PSA. To uključuje razvoj infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta te ulaganje u edukaciju stručnjaka. Time želimo pridonijeti kvalitetnoj integraciji osoba s PSA u zajednicu i pružiti usluge koje im omogućavaju dostojanstven i ispunjen život u Zagrebu – naglasila je zamjenica Dolenec.
Centar za autizam ima ključnu ulogu u tom sustavu. Grad Zagreb pritom ulaže napore u reguliranje djelatnosti socijalne skrbi u Centru kroz licenciranje prostora u kojima se nude socijalne usluge, kako bi objekti u kojima borave korisnici zadovoljavali sve potrebne uvjete za pružanje tih usluga.
Radovi na ovom objektu su krenuli u rujnu, a uključuju pojačanje konstrukcije, redizajn pročelja te uređenje okoliša i vanjske rasvjete. Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 1,85 milijuna eura, a završetak radova i opremanja očekuje se krajem ljeta. Početak pružanja usluga na ovoj novoj lokaciji očekujemo u jesen ove godine.
U tijeku je i postupak izdavanja građevinske dozvole za kapitalni projekt Centar za autizam – Oporovec, vrijedan 40 milijuna eura, koji će imati 48 razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina i tri skupine predškolskog odgoja i obrazovanja. Ugovor o sufinanciranju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti naći će se na sljedećoj sjednici Gradske skupštine.
Osim ulaganja u Centar za autizam, Grad Zagreb u protekle je tri godine značajno investirao i u druge ustanove koje pružaju socijalne usluge za osobe s poremećajima iz spektra autizma, poput Malog doma, Centra za neovisno življenje ZAC i Centra Silver.
Također, Grad Zagreb razvija i digitalne alate za podršku mentalnom zdravlju, uz web portal Mentalno zdravlje Grada Zagreba, od 2025. godine je uspostavljen i portal namijenjen pružanju informacija, podrške i usmjeravanja obiteljima djece s teškoćama u razvoju Rana intervencija.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
KulturaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana