Dojenje je najzdraviji način prehrane u prvim mjesecima djetetova života. Osim za dijete, dugoročne su prednosti dojenja i za majku. S ciljem promocije dojenja, u povodu Svjetskog tjedna dojenja od 1. do 7. kolovoza, Grad Zagreb i domovi zdravlja kojima je Grad osnivač organizirali su predavanja, radionice i savjetovanja
Jedno od predavanja održano je 7. kolovoza u prostorijama patronažne službe Doma zdravlja – Zapad. U sklopu predavanja svoja iskustva iznijele su majke koje već doje svoju djecu, a u raspravi su sudjelovale i buduće majke.
Patronažna medicinska sestra i savjetnica za dojenje Javorka Štiglec u svom predavanju istaknula je da se ove godine Svjetskim tjednom dojenja nastoji podići svijest o važnosti stvaranja podržavajućeg okruženja za dojenje. Naime, ukoliko okruženje nije podržavajuće, dojenje može biti izazovno.
– Potrebno je određeno vrijeme da se i okolina privikne na taj način prehrane djeteta. Pogotovo kad je riječ o ženama prvorotkinjama, ali i višerotkinjama koje nemaju iskustva u dojenju, važna je podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i cjelokupnog društva. Hrvatski sabor i Vlada su postavili dojenje kao javnozdravstveni prioritet. Promiče se Nacionalni program dojenja. U Gradu Zagrebu postavljene su i klupe za dojenje, čime se promiče dojenje u zajednici, ali to je još uvijek nedovoljno. Dojenje nije samo osobna odluka, nego i društvena odgovornost – rekla je Štiglec.
Smatra da je za stvaranje podržavajuće okoline u dojenju važna edukacija – od članova obitelji do poslodavaca. Nažalost, neke žene prestaju s dojenjem, a razlog su proturječne informacije zdravstvenih djelatnika i nedostatak podrške okoline.
– Majke bi trebale imati neke stavove o dojenju i prije trudnoće, prenošenjem iskustva iz obitelji. Međutim, stavovi se formiraju u trećem tromjesečju trudnoće, tijekom poroda i nakon poroda. Veliku ulogu u tome imaju zdravstveni djelatnici. Trebali bi upoznati majku s prednostima dojenja. Međutim, same majke izjavljuju da dobivaju različite i proturječne informacije od zdravstvenih djelatnika ili da nemaju dovoljnu podršku okoline. Nažalost, još uvijek postoje brojni mitovi i zablude o dojenju. Najčešći mitovi su da majčino mlijeko nije dovoljno kvalitetno, da ako ima mastitis majka ne treba dojiti ili nije poželjno dojiti jer utječe na zdravstveno stanje djeteta – pojasnila je Štiglec.
Naglasila je da je u svijetu 48 posto djece dojeno do 6. mjeseca, a cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da do 2030. bude dojeno 70 posto djece. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a je da se djeca hrane majčinim mlijekom prvih šest mjeseci, a uz dohranu, dodatak krute hrane, do druge godine djetetova života ili duže.
Prednosti dojenja za majku su brži i lakši gubitak kilograma nakon poroda, smanjenje rizika od raka dojke i jajnika, smanjenje osteoporoze nakon menopauze, smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, jačanje samopouzdanja.
– Majčino mlijeko je najbolja hrana za dijete, za njegov rast i razvoj. Kod djece koja su dojena je manje pobolijevanja od respiratornih bolesti, bolesti probavnog sustava, manja je sklonost prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi, manja je učestalost alergijskih reakcija, manji je rizik od šećerne bolesti, pravilan je razvoj čeljusti i zuba, smanjen je rizik od celijakije, Chronove bolesti, Hodgkinova limfoma, bolji intelektualni razvoj – navela je Štiglec.
Dojenje također stvara emocionalnu povezanost djeteta i majke. Osim na majku i dijete, dojenje pozitivno utječe na obitelj i društvo.
– Istraživanja su pokazala da prednosti dojenja za obitelj uključuju stvaranje pozitivnog ozračja u obitelji, štedi se novac i vrijeme – tjedno se uštedi osam sati jer se ne priprema mlijeko, a djeca koja su dojena su zdravija, što financijski utječe na obitelj – objasnila je Štiglec.
Spomenula je važnu ulogu grupa za potporu dojenju koje vode patronažne sestre, a održavaju se jedanput mjesečno. Teme su o prednostima dojenja, o dohrani djece nakon šestog mjeseca, dojenju i odlasku na posao majke, dojenju i odlasku na more, dojenju i odlasku u dječji vrtić te drugim temama koje predlažu i same majke.
– S obzirom da su u sustavu, pomoć vezano za dojenje majke mogu dobiti od patronažnih sestara, mogu se javiti u grupe za potporu dojenju, savjetovalište za dojenje, javljaju se i u nevladinu udrugu Roda. Iako naiđu na poteškoće, majke ne trebaju odustati od dojenja prije nego što iscrpe sve opcije za potrebnu pomoć. Dojenje je dugoročno za majku, dijete, obitelj i zajednicu jedna velika vrijednost i iskustvo. Majke trebaju imati na umu da pružaju najbolje svom djetetu – poručila je Štiglec.
Mlada majka Sara Belina istaknula je da nije išla na savjetovanja vezano za dojenje, a najveću podršku imala je od patronažne sestre.
– Prvo dijete je tri mjeseca hranjeno mojim mlijekom, ali zbog gubitka mlijeka prešlo se na dohranu. Drugo dijete uspješno dojim već četiri i pol mjeseca, a s dojenjem sam bez problema počela u rodilištu. O prednostima dojenja saznala sam i od prijateljica koje imaju djecu, te sam dosta čitala. Imam podršku u dojenju supruga, majke i prijatelja – ispričala je Sara.
Za razliku od Sare, vrijedne informacije o dojenju saznala je na individualnom savjetovanju Katarina, majka malog Ivana, kojoj je velika podrška u dojenju suprug.
– Putem maila sam se javila savjetovalištu za dojenje i bila sam u Domu zdravlja u Prečkom. To je bilo nešto najkorisnije za mene u trudnoći i svima bih preporučila jer se dobije dosta informacija – rekla je Katarina.
Buduće majke ocijenile su predavanje korisnim te su izrazile veliki interes za dojenje i želju za stjecanjem novih znanja.
